Nezavisne novine: Prije početka izdavanja biometrijskih pasoša, planiranog za kraj iduće godine, biće maksimalno pooštrena kontrola službenika institucija koje izdaju dokumenta, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Siniša Macan, direktor Direkcije za implementaciju CIPS-a.
Direkcija CIPS-a odbrojava posljednje dane, a uz dodatne aktivnosti, njene poslove preuzeće novoformirana Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka.
Macan kaže da u CIPS-u nije bilo falsifikovanja ličnih dokumenata, nego ulaznih podataka, o čemu Tužilaštvo BiH vodi istragu. Ističe da nijedan službenik CIPS-a u tome nije učestvovao.
NN: Direkcija CIPS-a ovih dana mijenja naziv. Kakve su suštinske promjene u radu ove institucije?
MACAN: Nedavno je u "Službenom glasniku BiH" objavljen Zakon o Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka. Tim zakonom je praktično ugašena Direkcija za implementaciju CIPS-a koja je bila osnovana kao privremena institucija. Implementacija tog projekta je završena. Sada se formira agencija koja ima preciznu nadležnost u vezi s personalizacijom identifikacionih dokumenata i za vođenje centralnih registara i raznih podataka za organe bezbjednosti.
NN: Da li to znači da se za građane u praksi nije ništa promijenilo?
MACAN: Ranije se u javnosti sticao utisak da Direkcija CIPS-a izdaje lična dokumenta u BiH. Direkcija ih ne izdaje, niti ih je izdavala. Svaki građanin BiH na svojoj ličnoj karti ima rubriku u kojoj piše ko mu je izdao taj dokument, a to je neki MUP u FBiH, centar javne bezbjednosti u RS ili javni registar Brčko distrikta. Na lokacijama CIPS-a rade službenici MUP-ova. Za sve što građanima bude trebalo u vezi s tim i dalje će raditi ove institucije.
NN: Šta će da radi Agencija?
MACAN: Agencija će propisivati standarde koji se uslovi moraju zadovoljiti da bi se izdavali lični dokumenti na tim lokacijama. Sljedeći korak je izdavanje biometrijskih pasoša gdje će se morati zadovoljiti specifični uslovi, a poseban je i proces kontrole ljudi koji će izdavati ta dokumenta. Agencija će da propiše sve uslove, a službenici pomenutih institucija će i dalje izdavati dokumenta. U skladu sa preporukama Evropske komisije, Agencija će skladištiti nepersonalizovana dokumenta na jednom mjestu u BiH i onda vršiti personalizaciju. Znači, ono što unesu nadležni organi na lokacijama Agencija evidentira na jednom mjestu i nanosi ih na obrasce ličnih dokumenata. Suština je uspostava jedne institucije na nivou države kako preporučuje evropska regulativa. Prije uspostave biometrijskih pasoša stvorili smo takvu instituciju prema evropskim standardima. Nadležnost Agencije je i da održava računarsku mrežu za prenos podataka. Na tu mrežu se uključuju institucije koje izdaju dokumenta, razni policijski organi, te kompletna mreža Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Sve lokacije Centralne izborne komisije, njihove opštinske komisije su u toj mreži. Agencija je ovim zakonom potvrđena kao tehnička služba organima koji izdaju dokumenta i onima koji imaju pravo da vrše provjeru podataka.
NN: Kakvi su rezultati istrage o falsifikovanju ličnih podataka ili dokumenata zbog čega je nekoliko lokacija CIPS-a bilo zatvoreno?
MACAN: Nije bilo falsifikovanja ličnih dokumenata. U tehničkom smislu falsifikat ličnog dokumenta znači da neko uzme i napravi karticu ili obrazac u koji se unose lični podaci. Ono što je bio najveći problem i što ćemo ubuduće maksimalno pooštriti je kontrola službenika institucija koje izdaju dokumenta. Istraga će pokazati kako je došlo da se falsifikuju ulazni dokumenti koje građani dostavljaju da bi dobili lične karte.
NN: Ulazni dokumenti su rodni listovi, uvjerenja o državljanstvu…
MACAN: Upravo tako. Moguće je da su onda, uz pomoć službenika nadležnih organa, ubacivani ti podaci i kasnije personalizovani. Nemam detalje istrage u kojoj mjeri i na koji način je to rađeno. Nama je bitno da postoje mehanizmi kojima se može utvrditi ko je šta i na koji način radio na tom sistemu i na osnovu kojih podataka. Sistemu se pristupa putem službenih pasvorda i svaki službenik je odgovoran za taj pasvord. Ljudi su čak davali svoje pasvorde nekom drugom da radi dok nije tu, ali svako mora da snosi odgovornost za to. Apsolutno nijedan službenik CIPS-a nije učestvovao u tome, nije ni priveden niti su oni mogli to da urade. Imali smo izuzetnu saradnju sa Tužilaštvom i nije bilo ni ulaska u naše prostorije, nego samo na takozvane CIPS lokacije, gdje rade službenici MUP-ova.
NN: Koliko su onda uopšte sigurni lični podaci građana?
MACAN: Ovdje govorimo o ovlaštenim službenicima koji imaju pravo pristupa podacima. Kroz ovaj novi zakon napravili smo mehanizme da možemo efikasnije kontrolisati službenike koji rade na izdavanju dokumenata. Standardi preporučuju i način izbora službenika i način rada. Onoliko koliko su nadležni organi vodili računa o tome, toliko su sigurni podaci. Nama se nije desilo da je neko spolja ušao u sistem, nego su nadležni službenici vršili ili nisu određene zloupotrebe, što će da pokaže istraga. Uz tehničke kontrole postoje i antikorupcioni programi koje ova država mora da provede.
NN: Hoće li ova agencija biti servis za prelazak na biometrijske pasoše, kao što je bilo sa prelaskom na CIPS dokumenta?
MACAN: I danas smo tehnička podrška za izdavanje putnih isprava. Sve putne isprave se personalizuju u našim organizacionim jedinicama na istom principu na kojem se rade lične karte, s tim da se još u MUP-ovima vrši unos podataka, a planirano je da se taj proces prebaci na takozvane CIPS lokacije. Do sada je to bilo na dvadesetak tačaka u BiH, a sada će to biti u svakoj opštini gdje nadležni organi izdaju i lične karte. Sada smo u fazi provedbe plana koji je Savjet ministara usvojio prije godinu i po. Bez obzira na proces vizne liberalizacije provodili smo te planove. Za biometrijske pasoše potrebni su malo bolji uslovi i već smo se pripremili za to. Očekujemo da krajem sljedeće godine počne njihovo izdavanje.
NN: Da li je završena baza podataka o registrovanim vozilima u BiH i kakve su nepravilnosti utvrđene prije formiranja ove baze?
MACAN: Ovaj projekat je uspješno završen i uspostavljen je centralni registar vozila u BiH. MUP-ovi i ovdje unose podatke u centralni sistem. Bilo je slučajeva da su izdavane duple registarske tablice i to se više ne može desiti. MUP-ovi mijenjaju takve tablice vlasnicima vozila, koji su imali neprijatnosti da zbog nepostojanja razmjene podataka dobiju iste tablice. Uspostavljen je i centralni registar kradenih vozila od prijeratnog perioda naovamo. Ljudi su čak više puta registrovali ukradeno vozilo, ali to se sada otkrilo. Određen broj podataka je otišao prema Interpolu, ima ih nekoliko hiljada. Mi to evidentiramo, a MUP-ovi dalje utvrđuju koliko je takvih vozila pronađeno i vode dalji postupak.