Dnevni avaz: Guverner Centralne banke (CB) Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić tvrdi da u našoj zemlji još nema direktnih posljedica zbog ekonomske krize u svijetu, ali da se indirektne posljedice već trpe. On ističe i da se boji za standard građana, ekonomski rast… Ovo je istakao u razgovoru za „Dnevni avaz“ nakon sastanka Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, gdje je sve bilo podređeno globalnoj krizi.
Šta CB može uraditi?
– Valutni odbor je dobar model za ovakve situacije. Stoga ćemo nastaviti sa čvrstom monetarnom politikom, a nastojat ćemo da smanjimo obaveznu robnu rezervu banaka, ta stopa je dosta visoka, iznosila je 18 posto. Potekao je i prijedlog da se za duplo poveća osigurani depozit koji trenutno iznosi 7.500 KM. Na taj način želimo odaslati poruku da se i država brine za građane i obične depozite.
– MMF je iskazao spremnost da nam pomogne ako bude trebalo, kroz tehničku, ali i druge vrste pomoći, ako BiH ocjeni da joj je to potrebno. Naravno, i SB je i dalje okrenuta prema BiH, ima niz pripremljenih projekata, a tu su i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB)… Dakle, između redova bila je poruka da nas neće ostaviti ako bude trebalo i da možemo računati na tu pomoć – kaže Kozarić.
Gdje vidite da će se najviše reflektirati kriza u BiH?
– Sreća je pa naše komercijalne banke nisu direktno involvirane u ove poslove s hipotekarnim kreditima. Ali, može se osjetiti bojazan naših građana šta će se desiti s njihovim depozitima, jesu li njihove banke sigurne. Neki su spominjali i paniku, iako ja to ne bih tako nazvao i mislim da se to neće desiti.
CB je upumpala 100 miliona eura i planira još toliko da bi banke mogle odgovoriti svojim klijentima. Da li je to možda proizvelo negativan utjecaj i izazvalo paniku?
– Ljudi su tražili svoje depozite. Mislim da je to pomoglo i samo prvi dan smo imali te probleme. Čim je novac stigao, mi imamo informacije da je normalna situacija. Razgovarao sam i s najvećim bankama kod kojih ja najavljeno podizanje po milion-dva. Očekujemo da će se ova situacija smiriti i ne očekujem da će ijedna banaka u BiH postati nesolventna.
Hoće li se ikada smiriti finansijska situacija u BiH?
– Mislim da ćemo ovim prvim zidom odbrane uspješno prevazići krizu i da neće biti većih problema. Ali, što bude manje depozita kod komercijalnih banaka, bit će manje sredstava za plasmane, tako da će kapital postati skuplji, odnosno bit će više kamate za kredite. I građani će sigurno na taj način osjetiti krizu. Banke u BiH su 77 posto u stranom vlasništvu, i to banka iz Austrije, Njemačke, Italije, od kojih nemaju više mogućnosti da se zadužuju te su se okrenule domaćim depozitima. Opet, u slučaju povlačenja depozita, otežao bi se dolazak do svježeg kapitala i kamate bi mogle porasti.
Kakve su posljedice za privredu?
– Privreda je problem, jer može doći u situaciju da nema dovoljno novca za podršku nekim razvojnim projektima i sigurno je da i vlade u BiH trebaju naći druge kanale finansiranja poput nastavka privatizacije dolaska stranih investitora.