Na današnjem online sastanku, u organizaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave i organizacije SIGMA predstavljen je Monitoring izvještaj o stanju javne uprave u BiH za 2024, u kojem je konstatovano da je postignut određen napredak u reformi javne uprave, ali i da se Bosna i Hercegovina nalazi ispod prosjeka ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana (Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Albanija i Kosovo).
Evropska komisija, na osnovu ovog SIGMA izvještaja, priprema i svoj izvještaj o napretku BiH na putu ka EU.
Koordinator za reformu javne uprave u BiH Darko Kasap izjavio je kako je prošlogodišna procjena bila „znatno teža“ u odnosu na procjene iz 2021/2022 i 2017. godine, te se zahvalio svim institucijama koje su učestvovale u procesu pripreme izvještaja.
Kasap je naglasio važnost SIGMA Principa javne uprave za koje je rekao da predstavljaju vrijedne smjernice za Bosnu i Hercegovinu, kao i ostale zemlje koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
“One su odličan analitički okvir za mjerenje rezultata javne uprave zemlje u usklađivanju sa principima evropskog administrativnog prostora i međunarodnim praksama i ostaju ključni dokument za mjerenje napretka spremnosti administracije u procesu pristupanja”, ocijenio je Kasap.
Spomenuo je da postoje u BiH i primjeri dobrih rezultata. Primjerice, u oblasti javnih nabavki ostvaren je napredak, u kojima je BiH za neke indikatore dostiže vrijednosti koje su u nivou ili iznad prosjeka zemalja zapadnog Balkana. Slična situacija i u slučaju upravljanja na više nivoa koji su dio ažuriranih SIGMA Principa, gdje BiH također ima dobre rezultate ili područje eksterne revizije u nekim segmentima.
Međutim, dodao je, izvještaj pokazuje da su ocjene koje Bosna i Hercegovina ima najvećim dijelom ispod prosjeka zemalja okruženja, naročito u oblasti Izrade politika i koordinacije (32 dok je WB prosjek 46,4), te u oblasti Pružanja usluga i digitalizacije (23,6 u odnosu na WB prosjek 45,1), te da će BiH morati uložit znatan trud da dostigne regionalni prosjek.
U izvještaju SIGMA-e navode se ključni uvidi i preporuke za donosioce odluka, te detaljni podaci o učinku za instuticije.
“Generalna ocjena je, da iako je ukupni učinak i dalje slab, ipak je ostvaren određeni napredak u reformama javne uprave”, rečeno je na sastanku.
U decembru 2022. godine, Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore.
U periodu 2021-2022. godine, SIGMA je sprovela potpunu procjenu uprave BiH u svim oblastima obuhvaćenim Principima javne uprave. Opšti nalazi SIGMA-inog Izvještaja o praćenju nisu bili optimistični: “Napredak u nekoliko oblasti je ograničen, a neki ozbiljni nedostaci, ranije identifikovani, ostaju neriješeni. Čak i kada je zakonodavni okvir poboljšan, implementacija je obično slaba i ne uspijeva da ostvari glavne ciljeve reformi”.
Kao ključni sistemski izazovi s kojima se suočava uprava BiH navode se niska implementacija reformi zbog nedostatka političke pažnje i koordinacije, fragmentirano upravljanje koje komplikuje saradnju između različitih administrativnih nivoa.
Nadalje, spomenute je nedovoljno finansiranje reformi javne uprave, slaba politička koordinacija i planiranje, što dovodi do nedosljednog i nekvalitetnog donošenja odluka, nedostatke u odgovornosti i transparentnosti, sa slabim izvještavanjem i angažmanom javnosti, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima (ULJR), obilježeno neefikasnošću i političkim uticajem.
Spomenuta je ograničena digitalizacija i modernizacija javnih usluga, ali i sistemi upravljanja javnim finansijama koji pate od slabe budžetske discipline i nadzora.
Na sastanku je rečeno da su se, od posljednje SIGMA-ine procjene, u BiH dogodili neki važni događaji
“Nakon godina neaktivnosti, mehanizam upravljanja i koordinacije Reforme javne uprave konačno je uspostavljen i operativan. Tokom 2023. godine, usvojena je Koordinaciona platforma na svim nivoima vlasti, što je dovelo do uspostavljanja Koordinacionog odbora. Sveobuhvatna Strategija upravljanja javnim finansijama (UJFM), usvojena 2022. godine, predstavlja važan razvoj u poboljšanju fiskalnog upravljanja na različitim nivoima vlasti”, naglasila je Egle Rimkute iz SIGMA-e
Razvijene su UJFM strategije specifične za svaki administrativni nivo, postavljajući temelje za bolje finansijsko upravljanje. Međutim, stopa implementacije ostaje niska, krećući se od 4% do 21%.
Ocijenjeno je da je ostvaren napredak u digitalnim vladinim uslugama, posebno lansiranje elektronskog potpisa zasnovanog na oblaku od strane Agencije za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka u maju 2024. godine.
Ovaj razvoj predstavlja važan korak ka pojednostavljenju digitalne razmjene podataka između vlade, preduzeća i građana.
U decembru 2022. godine, izmjene Zakona o javnim nabavkama stupile su na snagu kako bi se poboljšala transparentnost i efikasnost u procesu nabavki. U martu 2024. godine usvojena je Strategija javnih nabavki za period 2024-2028, s ciljem profesionalizacije i modernizacije praksi nabavki.
Iako ovo predstavljaju značajne korake ka poboljšanju efikasnosti i transparentnosti javne uprave, izazovi u implementaciji, koordinaciji i političkoj volji i dalje utječu na tempo ovih reformi.
Radionici je prisustvovalo više od 100 učesnika iz institucija Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH kao i predstavnici SIGMA-e.
Radionicu je organizirala SIGMA u saradnji s Uredom koordinatora za reformu javne uprave.