Mjerenje napretka u provedbi Akcionog plana za reformu javne uprave pokazuje da je do kraja 2023. ukupno provedeno 15,79 posto aktivnosti iz Akcionog plana.
Napredak u 2023. godini je za 1,48 posto veći u odnosu na izmjereni napredak na polugodištu 2023. godine, te za 1,79 posto u odnosu na izmjereni napredak na kraju 2022. godine.
Riječ je o relativnom napretku koji je izračunat kao prosjek ostvarenog napretka administrativnih nivoa. Akcioni plan sadrži definisane indikatore za BiH ukupno, te je naprimjer kod binarnih indikatora potrebno da svi nivoi vlasti završe aktivnost da bi se ona smatrala ispunjenom, posmatrajući ostvareni napredak u odnosu na ispunjenje indikatora za cijelu BiH u 2023. godini je ispunjeno 7,35 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 0,74 posto. Djelimično je ispunjeno 9,55 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 1,46 posto.
Posmatrano po nivoima administracije, u 2023. godini institucije Federacije BiH u cjelosti su provele 20 ili 15 posto aktivnosti iz Akcionog plana, što je za jedan posto više nego u prethodnom izvještajnom periodu. Federacija BiH djelimično je provela sedam posto aktivnosti, dok je ostalo neispunjeno 78 posto aktivnosti iz Akcionog plana.
U skladu s preporukama Evropske komisije, u narednom periodu je potrebno revidirati akcioni dokument, kao i finalizirati suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave uspostavom profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa izradi politika na nivou cijele zemlje.
Organiziranje moderne javne uprave koja će osigurati i poštivati principe evropskog upravnog prostora, doprinijeti uspješnom procesu pristupanja Evropskoj uniji, uz poštivanje javnog interesa i kvalitetno zadovoljenje potreba građana i preduzeća, vizija je Strateškog okvira za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini 2018-2027.
Iako je u 2023. godini prema ocjeni Evropske komisije „postignut određen napredak” u reformi javne uprave, BiH se i dalje nalazi u „ranoj fazi pripremljenosti”, a prioritet iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU, koji ističe da je potrebno „završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi”.
Pozitivni pomaci prema ocjeni Komisije su prije svega usvajanje Zajedničke platforme o principima i načinu implementacije reforme javne uprave u BiH, kojom je formalno uspostavljena koordinacija u ovoj oblasti, uključujući i tijelo zaduženo za političku koordinaciju.
Među pozitivnim pomacima, Evropska komisija ističe provedbu sveobuhvatnog, cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, poboljšanje kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i za procjenu uticaja propisa u Republici Srpskoj, te usvajanje strategije za upravljanje ljudskim resursima u Federaciji BiH, uz poboljšanje profesionalnog razvoja i ocjene rezultata rada u FBiH i na državnom nivou, kao i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, s ciljem proaktivnog objavljivanja informacija i transparentnosti.
Izvještaj obuhvata vremenski period od 1. januar do 31. decembar 2023. godine i prikazuje napredak u provedbi ciljeva, mjera i aktivnosti Akcionog plana za reformu javne uprave, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.