O novom Strateškom okviru za reformu javne uprave, mjerama koje su planirane da provedu institucije u BiH do 2022. godine te o problemima u reformi javne uprave razgovarali smo sa Draganom Ćuzulanom, državnim koordinatorom za reformu javne uprave (RJU), koordinatoricom za RJU u Brčko distriktu BiH Vesnom Mišović, koordinatorom za RJU u Republici Srpskoj Nikolom Kneževićem i koordinatorom za RJU u Fedraciji BiH Enverom Išerićem.
1. Nakon što je usvojena Strategija i na tehničkom nivou usaglašen Akcioni plan za reformu javne uprave, šta to znači za građane i građanke BiH (građane i građanke RS i FBiH, te Brčko Distrikta BiH)? Koje su to novine u ovim strateškim dokumentima i koliko nas to, prema vašem mišljenju, približava Evropskoj uniji?
VESNA MIŠOVIĆ: Iako se u značajnoj mjeri kasni sa reformskim aktivnostima i donošenjem dokumenta za implementaciju strateškog okvira za Reformu javne uprave 2018-2022. ohrabruje činjenica da su predstavnici svih upravnih nivoa konačno na tehničkom nivou usaglasili nacrt Akcionog plana koji je sada spreman da se šalje nadležnim institucijma na mišljenje, a potom i vladama na usvajanje. Akcenat ovih dokumenata je na digitalizaciji, elektronskoj javnoj upravi i efikasnosti. Efikasna i digitalizovana javna uprava značajno će olakšati svakodnevne poslove građanima. Mišljenja sam da ne trebamo biti inertni i da svako naredno djelovanje treba biti usmjereno na implementaciju dogovorenih reformi. Strateški cilj treba biti osiguranje takvog kvaliteta javne uprave ove države koji će osigurati njenu integraciju u evropski administrativni prostor, a što će kako za građane BiH tako i za građane Brčko distrikta BiH kao i privredne subjekte značiti svakako pružanje kvalitetnijih, bržih i jeftinijh usluga. Paradigma reforme javne uprave jeste da počiva na logici uraditi više sa manje. Građani od nas sa pravom očekuju da im obezbjedimo više, da javne usluge budu boljeg kvaliteta, a da budu pružene uz što manji utrošak vremena i ljudskih i materijalnih resursa.
DRAGAN ĆUZULAN: Potrebno je završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizovane državne službe i koordinisanim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi. Usvajanje strateških dokumenata samo su neki od 14 prioriteta iz Mišljenja EK iz 2019. godine. Savjet ministara BiH i vlade entiteta i Brčko distrikta BiH u narednom periodu trebaju usvojiti Akcioni plan za provođenje reforme – dokument koji je fokusiran na digitalizaciju uprave, veću odgovornost i transparentnost institucija, ali i na bolju organizaciju uprave i na unapređenje sistema zapošljavanje u državnoj službi. Ukoliko institucije provedu do roka mjere koje su planirane, građani i građanke brže će ostvarivati usluge koje im nudi javna uprava, neke usluge će moći ostvariti i elektronskim putem – bez dugotrajnih čekanja na šalterima, procedure zapošljavanja bit će transparentnije, a kroz proaktivnu objavu informacija od javnog značaja i omogućavanja da elektronskim putem učestvuju u javnim konsultacijama namjera je vratiti poljuljano povjerenje u sistem javne uprave.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: Jedna od reformskih oblasti definisana navedenim dokumentima, koja je ujedno i novina je, između ostalog i „Pružanje usluga“ koja je najprije okrenuta ka građanima čiji je cilj transformisati javnu upravu orijentisanu ka korisnicima, tako što će stručno pratiti i shvatati njihove potrebe i očekivanja, te na osnovu toga unaprijediti poslovne procese i upravno postupanje, smanjujući administrativno opterećenje, omogućavajući dostupnost usluga različitim kanalima komunikacije, uz osiguranje visokog kvaliteta i smanjenje cijene usluge. Realizacijom aktivnosti predviđenih Akcionim planom za reformu javne uprave unaprijediće se usluge koje pružaju institucije javne uprave građanima i poslovnim subjektima, poboljšaće se interakcija građana i poslovnih subjekata sa javnom upravom. Dakle, uopšteno, radiće se na uspostavljanju što efikasnijog sistema pružanja usluga građanima. Ciljevi, mjere i aktivnosti predviđeni navedenim dokumentima u cijelosti su fokusirani na stvaranje efikasne, transparentne, odgovorne, moderne javne uprave i samim tim radom na realizaciji istih krećemo se u smjeru postepenog preuzimanja principa evropskog upravnog prostora.
ENVER IŠERIĆ: Usvajanje Strategije za reformu javne uprave u BiH od strane Vlade Bosne i Hercegovine i vlada entiteta i Brčko Distrikta predstavlja osnov za nastavak reformskih aktivnosti i uređenje javne uprave na način koji će osiguravati zapošljavanje zasnovano na zaslugama, odgovornost državnih službenika za poslove koje obavljaju, te depolitizaciju državne službe, odnosno njeno djelovanje u skladu sa ustavom i zakonima, a ne po uputama političkih stranaka i predstavnika političkih stranaka. Sa usvajanjem Strateškog okvira u Vladi Republike Srpske kasnilo se pune dvije godine i to je za cijelu BiH izgubljeno vrijeme. Nadam se da će Akcioni plan vrlo brzo biti usvojen i da ćemo nakon toga intenzivno raditi na njegovoj implementaciji, što će nas svakako približiti Evropskoj uniji, koja je usvajanje ovog dokumenta prepoznala kao ohrabrujuće i pozitivne korake.
2. Po usvajanju Strategije i finaliziranju Akcionog plana za reformu javne uprave, koji su sljedeći koraci koje ćete preduzeti, šta su prve obaveze? Šta su prioriteti na upravnom nivou gdje ste vi koordinator/koordinatorica?
VESNA MIŠOVIĆ: Nakon usvajanja akcionog plana na sva četiri upravna nivoa, uz jačanje koordinacionih kapaciteta, krenuće se na implementaciju dogovorenih reformi. Prioritetno će svakako biti da se unutar Brčko distrikta pravilno odrede institucije koje će biti nadležne za implementaciju aktivnosti definisanih u akcionom planu i izvještavanje o istim jer ako nemamo konkretne provodioce mjera biće teško sprovesti i definisane aktivnosti. Postoji potreba da se uspostavi funkcionalan sistem monitoringa, evaluacije i izvještavanja zasnovanog na učinku i ujednačenog pristupa prikupljanju podataka. Od velikog značaja će svakako biti nastavak formata angažovanja tematskih radnih grupa i prilagođavanje nadzornih kapaciteta ,što je svakako od vitalnog značaja za implementaciju SO RJU – 2018-2022.
DRAGAN ĆUZULAN: Pred nama je dosta posla. Bićemo i dalje fokusirani na jačanje koordinacijskih kapaciteta u procesu reforme javne uprave, ali i unapređenju funkcionisanja Fonda za reformu javne uprave. Biće potrebno da uložimo dosta napora kako bismo “oživjeli” Fond i pokrenuli nove projekte koji bi doprinijeli bržoj realizaciji mjera iz Akcionog plana. Dodatno, u narednom periodu bavićemo se i komunikacijama o procesu RJU jer nam je cilj da kroz zajedničke poruke informišemo građane o promjenama koje se očekuju. I dalje ćemo biti posvećeni transparentnosti rada uprave. Kroz istraživanja koja kontinuirano provodimo na nivou Savjeta ministara BiH uočili smo da institucije i dalje ne odjavljuju podatke iz oblasti javnih nabavke, ali i pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – što sve nas dovodi u poziciju da se pitamo kojim se poslovima bave državni službenici i namještenici. Porazna je činjenica da su samo 4 državne institucije: Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta i Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave, objavile sve podatke i informacije od javnog značaja, od kontakata zaposlenih do ukupnih primanja rukovodilaca ovih institucija i svih državnih službenika i namještenika.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: Po usvajanju Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. i usaglašavanja Akcionog plana za reformu javne uprave na tehničkom nivou, što je već postignuto, slijedi usvajanje istog od strane donosilaca odluka, na sva četiri upravna nivoa. Кao koordinator za RJU, iz Republike Srpske, navodim značaj stvaranja efikasne, ekonomične, transparentne i odgovorne republičke uprave. Кroz jačanje kapaciteta upravne inspekcije, smanjenje administrativnih procedura u pružanju usluga te obezbjeđenje efikasnijeg, ekonomičnijeg i građanima pristupačnijeg postupanja organa uprave kroz reformu javne uprave, jasno je da u prvi plan ističem odnos organa uprave i građana.
ENVER IŠERIĆ: Nakon usvajanja Akcionog plana od strane Vlade BiH , vlada entiteta i Vlade Brčko Distrikta mi ćemo u Federaciji u saradnji sa kantonima i uz punu koordinaciju sa Uredom koordinatora za reformu javne uprave BiH, preći na konkretne aktivnosti realizacije postavljenih ciljeva. Također, jedan od prioriteta u FBiH je harmoniziranje zakonodavstva Federacije BiH i kantona i te aktivnosti su u toku. U tom smisli održani su sastanci predstavnika Federalnog ministarstva pravde i Koordinatora za reformu javne uprave FBiH sa predstavanicima vlada kantona pri ćemu su kantoni izrazili spremnost za vođenje ovih aktivnosti kao i ukupnih refomskih procesa u Federaciji BiH.
3. Kako planirate unaprijediti proces javnih konsultacija, šta će se izmijeniti u odnosu na postojeće stanje i da li će BiH u konačnici značajno reducirati broj donošenja zakona po hitnoj proceduri?
VESNA MIŠOVIĆ: Osiguranje inkluzivnog pristupa i uključenosti javnosti u fazi kreiranja, provedbe i praćenja strateških planova, javnih politika i propisa definisano je u Strateškom okviru za reformu javne uprave kao i akcionom planu. Ići će se na povećanje obima i kvaliteta učešća javnosti u svim fazama razvoja i praćenja provođenja javnih politika, strateških planova i propisa kao i podizanje nivoa povjerenja javnosti u rad vlada i javne uprave. U cilju realizacije ove mjere biće preduzete aktivnosti koje se tiču podizanja transparentnosti kroz primjenu mehanizama javnih konsultacija, redovno informisanje javnosti o planiranim mjerama i njihovim rezultatima te će biti izrađena usaglašena metodologija kojom će se stvoriti uslovi za nezavisno istraživanje zadovoljstva kvalitetom učešća javnosti u kreiranju i provođenju politika. Revidiraće se postojeći pravni okviri kojim se reguliše oblast javnih konsultacija i učešća javnosti i kroz uspostavljanje/unapređenje portala za e-konsultacije. Time će se omogućiti veće učešće javnosti u fazama planiranja, razvoja i praćenja provođenja politika. U pogledu redukcije broja donošenja zakona po hitnoj proceduri bitno je napomenuti da je kroz mjere sadržane u Akcionom planu planirano i unapređenje mehanizma saradnje između izvršnih i zakonodavnih organa na svim upravnim nivoima u BiH kako bi se smanjila upotreba hitnog postupka za usvajanje zakona i osiguralo redovno praćenje i izvještavanje o njegovoj upotrebi.
DRAGAN ĆUZULAN: Inkluzivnost građana u proces izrade javnih politika smo targetirali i kroz novi Strateški okvir i akcioni plan kao jedan od preduslova za funkcionisanje dobre uprave u BiH. Predvidjeli smo unapređenje procesa javnih konsultacija na svim upravnim nivoima kroz revidiranje pravnog okvira kojim se reguliše oblast javnih konsultacija i učešća javnosti i kroz uspostavljanje/unapređenje portala za e-konsultacije. Na ovaj način će se omogućiti veće učešće javnosti u fazama planiranja, razvoja i praćenja provođenja politika. Do sada samo državni nivo ima online platformu za provođenje javnih konsultacija – koja je jako koristan alat za uključivanje građana u proces izrade politika. Ministarstvo pravde BiH planiralo je u narednom period unaprijediti ovaj online sistem. Oblast donošenja zakonodavstva po hitnim procedurama regulisana je već zakonodavstvom, ali problem predstavlja što se ova procedura ponekad zloupotrebljava.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: Usvajanjem Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. godine i nakon usvajanja Akcionog plana za reformu javne uprave planiramo da uložimo dodatne napore, kako bi unaprijedili sistem transparentnosti, saradnje i otvorenosti prema građanima i organizacijama civilnog društva. Vrhunac tih napora će da bude web platforma „eКonsultacije“ koju ćemo izgraditi uz ekspertsku podršku Evropske unije. Platforma će omogućiti potpuno i pravovremeno informisanje građana i predstavnika organizacija civilnog društva putem interneta o procesu donošenja određenih pravnih akata, te osigurati pouzdan komunikacijski kanal za njihovo učešće u kreiranju javnih politika. Prijedlozi i sugestije prikupljeni na ovaj način biće korišteni za unapređenje javnih politika koje su u nadležnosti institucija Republike Srpske.
ENVER IŠERIĆ: Zakoni po hitnoj proceduri mogu i trebaju da se donose samo u izuzetnim situacijama. To je vrlo precizno propisano i Poslovnicima parlamenata i te poslovničke odredbe ne smiju se zloupotrebljavati. Javne konsultacije u postupku donošenja zakona potrebno je vršiti sa što širim krugom subjekata, posebno sa kategorijama na koje se određeni propis odnosi i sa institucijama koje zakon tebaju da primenjuju u praksi. Također posebnu pažnju treba obratiti na posjedovanje potrebnih kompentencija za izradu zakona onih državnih službenika koji rade tim poslovima. Naravno to moraju biti vrlo stručne osobe sa potrebnim radnim iskustvom ali koje će također za tako složene poslove bit adekvatno i plaćeni. Provjera zakonskih rješenja od postupka izrade teksta, do njegovog konačnog usvajanja mora biti vrlo stroga i u vladama ali i u parlamentima, odnosno njihovim radnim tijelima. Poseban problem predstavlja donošenje podzakonskih akata koji često nisu u skladu sa zakonom i potrebno je poboljšati mehanizme koji će to na efikasan način sprječavati od takve propise uklanjati iz pravnog sistema.
4. Mislite li da u državnoj službi, na pojedinačnim nivoima, postoji optimalan broj državnih službenika?
VESNA MIŠOVIĆ: Zbog izuzetno složenog i decentralizovanog političko-administrativnog uređenja BiH se suočava sa golmaznim državnim aparatom i veoma skupom administracijom što se može vidjeti iz raznih studija kao i izvještaja Evropske komisije. U našim uslovima provesti optimizaciju javnog sekora ne bi bio nimalo lak posao jer bi to podrazumijevalo i smanjenje broja zaposlenih. Prvenstveno bi se prethodno morala napraviti sveobuhvatna analiza stanja, kako bi se tačno znalo koliko je na kojem nivou i u kojoj instituciji zaposleno. Iako su se vlade u BiH u više navrata opredijeljivale za racionalizaciju javnog sektora i broja zaposlenih, bilo kroz reformske dokumente ili kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, takav proces je u najvećoj mjeri izostao. S druge strane iako je ukupan broj zaposlenih izuzetno veliki, veći problem je, pak, neravnomjerna raspoređenost zaposlenih kao i nedovoljna obučenost kadrova za obavljanje određenih poslova. Naime, pored viškova, postoje i izraziti manjkovi, te se ovaj problem mora rješavati kako bi se država osposobila da pruža neophodne usluge građanima i privredi, kao i podršku evropskim integracijama.
DRAGAN ĆUZULAN: Vijeće ministara BiH je donošenjem Odluke o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa uprave BiH i Odluke o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta u institucijama BiH još prije 7 godina pokušalo unaprijediti unutrašnju organizaciju institucija BiH i racionalno upravljanje unutrašnjom organizacijom, kao i osigurati uspostavljanje ekonomične organizacione strukture potrebne za efikasno i uspješno obavljanje poslova. Sve institucije BiH su trebale uskladiti svoje pravilnike o sistematizaciji s odredbama ovih odluka, ali ovo nije u potpunosti i realizovano. Od ostalih nivoa, Federacija BiH je bila usvojila uredbe pripremljene kroz EUHRM projekat (IPA), ali su one stavljene van snage nakon presude Ustavnog suda o neustavnosti izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi. Vlada FBiH je 2017. god. donijela uredbu o prestanku važenja Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uslovima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa i Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o načelima za utvrđivanje unutarnje organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija, tako da su van snage stavljene i sve izmjene pravilnika o sistematizaciji sačinjene prema ovim uredbama. Kako je po ovom pitanju neophodno nastaviti aktivnosti, Strateškim okvirom za RJU 2018-2022 je predviđeno da se izvrši analitička procjena za svako pojedinačno mjesto u državnoj službi kroz intervencije u aktima o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta. Takođe je osigurana stručna podrška ovim aktivnostima kroz projekat “Jačanje upravljanja ljudskim potencijalima u Bosni i Hercegovini” (IPA). Novim Strateški okvirom se predviđa i uspostavljanje modernog planiranja kadrova i profesionalnog razvoja zaposlenih, imajući u vidu potrebu stalne optimizacije broja zaposlenih u upravnim strukturama. Očekujemo da se kroz ozbiljniji pristup reformama i ovakve nelogičnosti isprave.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: U Republici Srpskoj, sa stanovišta reforme javne uprave, svakako ima prostora za optimizaciju, u pogledu broja državnih službenika. Napominjem da je cjelokupan proces provođenja veoma kompleksan te da u pogledu broja državnih službenika koji obavljaju poslove reforme javne uprave imamo neujednačenu situaciju na različitim upravnim nivoima što je u suprotnosti sa ustavom propisanim nadležnostima u oblasti organizacije i rada javne uprave u BiH, gdje je najveći dio poslova u navedenoj oblasti u nadležnosti entiteta.
ENVER IŠERIĆ: U državnoj službi na pojedinim nivoima i pojedinim organima ima pretjerano veliki broj uposlenika, dok neki od organa nisu kadrovski osposobljeni za obavljanje povjerenih zadataka. Takvo stanje se hitno mora mijenjati inače efikasnost rada i svakog uposlenika pojedinačno ali organa u cijelini neće biti zadovoljavajuća.
5. Imate li informacije da li će uskoro biti razgovarano o uspostavljanju političkog tijela i jačanju tehničke koordinacione strukture, s ciljem unapređenja cjelodržavnog pristupa reformi javne uprave i šta to zapravo znači?
VESNA MIŠOVIĆ: Uzimajući u obzir zahtjeve SIGMA Principa javne uprave, naročito ključni zahtjev koji se odnosi na koordinaciju, a zahtijeva da „reforma javne uprave ima snažne i funkcionirajuće strukture za koordinaciju, kako na političkom tako i na administrativnom nivou, kojima se usmjerava proces izrade i provođenja reforme i kojima se tim procesom upravlja“, kao i nedostatke uočene kroz SIGMA procjene stanja u javnoj upravi u BiH u ovoj oblasti, zatražena je podrška za dalje jačanje koordinacije PAR procesa kroz IPA II. Projekat tehničke pomoći “Podrška reformi javne uprave u BiH” daje određene preporuke kojim se u cilju obezbjeđenja trajne, adekvatne i efektivne podrške donošenju odluka u procesima RJU, preporučuje uspostavljanje “Stalnog tijela za političku koordinaciju” I vjerujem da će se u narednom periodu voditi razgovori o ovom pitanju. Ključni nedostaci u prethodnom reformskom ciklusu bili su povezani sa odsustvom političke koordinacije i političke podrške procesu reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini u nekim operativnim aktivnostima RJU, gdje nivo političkog odlučivanja nije bio pravilno uključen i nije bio u mogućnosti da odluči na vrijeme, tokom kritičnih faza implementacije. Jasna politička odobrenja potrebno je obezbjediti u odgovarajućejem vremenskom momentu i uz pravilno uključenje odgovarajućeg nivoa političkog odlučivanja za one implementacione faze reforme javne uprave koje indiciraju povećanje ili smanjenje javne uprave, za usvajanje promjena propisa, uključujući podzakonske akte, za budžetske intervencije, kao i druge kritične odluke koje su izvan standardnih ovlaštenja državnih službenika ili ovlaštenja operativnog nivoa odlučivanja.
DRAGAN ĆUZULAN: Pomenuti IPA projekat „Podrške reformi javne uprave u BiH“ u jednoj od svojih bitnih komponenti koja upravo slijedi razmatra pitanje političke koordinacije, kroz traženje platforme koja bi osigurala političku podršku reformi javne uprave, jer je jasno da nema konkretnih reformskih mjera bez podrške politike. Administrativni nivo će kao i do sada da korektno i na vrijeme uradi svoj dio posla. Mislim da ta politička podrška treba da dođe sa najvećeg nivoa, dakle Vijeća ministara i entitetskih vlada, odnosno nadležnih ministara. Formula mora biti jednostavna, a rezultat političko opredjeljenje za reforme, uz uvažavanje ustavnih nadležnosti svakog niova vlasti, a što se opet neće koristiti kao osnov za blokadu reformi, nego upravo obratno, kao shvatanje političke odgovornosti donosioca odluka. Rekao bih da je to jedno od ključnih pitanja. Rezerve koju javnost ima prema politikama proizilaze upravo iz činjenice da iza deklarativnog opredjeljenja za članstvo BiH u EU ne stoje dokazi.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: U pogledu naprijed navedenog, istakao bih projekat „Podrška reformi javne uprave u BiH“, finansiran od strane Evropske unije gdje je jedan od očekivanih rezultata i efikasna koordinacija, upravljanje i koordinaciona struktura za sprovođenje i nadzor nad sprovođenjem Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH 2018-2022, kroz poboljšanje trenutne institucionalne strukture svih nivoa vlasti, posebno u cilju bolje integracije političke i administrativne koordinacije. Proces realizacije aktivnosti predviđenih navedenim projektom je u toku te će nakon usaglašavanja stavova različitih upravnih nivoa pružiti tražene odgovore. S druge strane, a uopšteno, rekao bih da se proces unapređenja cjelodržavnog pristupa reformi javne uprave odvija kroz svakodnevne aktivnosti procesa reforme javne uprave, usaglašavanjem stavova provedbenih struktura sva četiri upravna nivoa, u skladu sa ustavnim nadležnostima, a to sve znači približavanje evropskom upravnom prostoru.
ENVER IŠERIĆ: Mislim da smo mi u Bosni i Hercgovine nepotrebno krenuli u formiranje raznih tijela za razne oblasti. Cjelodržavni pristup reformi javne uprave treba da obezbjedi Vlada Bosne i Hercegovine (Vijeće ministara), a organi svakog nivoa vlasti u čijoj nadležnosti je reforma javne uprave moraju biti odgovorni svojim vladama za sve aktivnosti koje provode a koje se odnose na reformu javne uprave. Ti organi svih nivoa moraju međusobno sarađivati i koordinirati aktivnosti koje proizilaze iz Srateškog okvira i Akcionog plana. Naravno gdje je potreno i kada je potrebno mogu se formirati radne grupe kako bi se unaprijedio ukupan proces. Trenutno, mišljenja sam, situacija je potpuno obrnuta. Imamo radne timove, koji nemaju visok stepen odgovornosti, a institucije su isključene iz procesa ili nisu kadrovski ojačane i osposobljene da vode ukupnu reformu javne uprave.
6. Koliko je važno da civilno društvo , mediji, akademska zajednica i sindikati daju podršku i učestvuju u ovom procesu?
VESNA MIŠOVIĆ: Civilno društvo je neizostavan partner državnim institucijama u kreiranju pravednijeg, demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava. U tom smislu, udruženja i druge organizacije civilnog društva važan su akter i u reformisanju javne uprave. Civilno društvo okuplja i predstavlja građane i otuda se ogleda njegova važnost, jer predstavlja most između građana i države, te omogućava kontinuirano učešće građana u društvenom i političkom životu, a samim tim na neki način kontroliše i nadzire rad organa javne vlasti. Saradnja organa javne uprave sa civilnom društvom, medijima, akademskom zajednicom i sindikatima važna je, jer olakšava organima uprave pristup građanima i omogućava da se njihov glas čuje, ukazuje na otvorenost, transparentnost, inkluzivnost vlasti, naročito uprave, te jača poverenje u državu i njene institucije.
DRAGAN ĆUZULAN: Aktivno učešće organizacija civilnog društva u procesu donošenja odluka može za rezultat imati efikasnije i relevantnije javne politike i zakone. Mi smo u pripremi Strategije reforme javne uprave uključili, odnosno konsultovali civilno društvo kroz organizovanje dodatnih javnih konsultacija, kao i provođenje online konsultacija. Također smo još u ranoj fazi, pripremi Akcionog plana, uključili civilno društvo u izradu Akcionog plana. Važno je da sve ciljne grupe koje ste nabrojali budu informisani o promjenama koje će se dogoditi u upravi, a da kroz izvještavanje ili neke zagovaračke aktivnosti podignu svijest javnosti zašto je ova reforma neophodna za poboljšanje života naših građana. Mediji i civilno društvo su korektiv vlasti i mi očekujemo njihovo veće učešće u procesu reforme javne uprave.
NIKOLA KNEŽEVIĆ: Učešćem navedenih struktura u ovom procesu i razmatranjem različitih mišljenja, sugestija pa i prijedloga kontinuirano unapređujemo cjelokupan proces, a što je najvažnije, dajemo mogućnost građanima da se direktno uključe u proces reforme javne uprave, što smatram veoma važnim, imajući u vidu da se javna uprava prvenstveno reformiše radi građana.
ENVER IŠERIĆ: U procesu reforme javne uprave trebaju da učestvuju svi. I akademska zajednica i civilno društvo i sindikati, ali odgovornost moraju preuzeti institucije, a to najčešće ministarstva pravde, u Federaciji BiH je to Zavod za javnu upravu, i vlade svih nivoa vlasti. Jačanjem tih institucija i traženjem njihove odgovornosti za refomske korake, vlade svih nivoa će praktično iskazati svoju iskrenu opredjeljenost za reformu javne uprave, što je jedan od osnovnih uslova za članstvo BiH u Evropskoj uniji.