Ured koordinatora ta reformu javne uprave je, prema nedavnom istraživanju, prvorangirana državna institucija kada je u pitanju transparentnost i javna objava podataka. Kada će i hoće li i druge institucije slijediti vaš primjer?
Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave morati dati primjer drugim institucijama, jer ako nešto tražimo od drugih moramo najprije mi da provedemo. Iako još nemamo jasan zakonodavni okvir koji bi regulisao proaktivnu transparentnost, a koji bi propisao institucijama da su obavezne da objavljuju sve informacije, institucije to mogu da rade i same, bez ičijeg naloga, dakle proaktivno djelovati i prihvatiti to kao svoje strateško opredjeljenje. Transparentnost je jedan od ključnih ciljeva reforme javne uprave i ona, kao princip, prožima se kroz sve sfere reformi. Vlasti moraju biti otvorenije, pristupačnije i proaktivno informisati javnost o onome šta rade i kako troše javni prihod, odnosno budžet. Opšta percepcija građana kada je u pitanju povjerenje u instutucije je vrlo niska. U svim evropskim zemljama na upit bilo kojeg građanina, institucije daju brz, jasan i efikasan odgovor. Nama nedostaje takve prakse. Nažalost, prosjek bh. institucija u proaktivnom objavljivanju informacija je oko 34 posto, što je nezadovoljavajuće. Svjesni ovakve situacije, zalažemo se da proaktivna transparentnost bude dio oblasti odgovornosti u novom strateškom okviru za provedbu reforme javne uprave.
Reforma javne uprave dio je Reformske agende. Šta je još potrebno uraditi da se u ovoj oblasti približimo evropskim standardima?
Za početak moramo izraditi novi strateški okvir za reformu javne uprave i Kancelarija koordinatora, zajedno sa pratnerima u provođenju reforme javne uprave, radi na tome. BiH, kao i zemlje regije trebaju nastaviti unapređivati proces reforme javne uprave, sistem planiranja i izvršenja budžeta, upravljanje ljudskim potencijalima, organizacionu efikasnost i djelotvornost, te proces donošenja odluka. Ovo su također neke od preporuka iz studije „Optimizacija javne uprave u zemljama Zapadnog Balkana“, koja je prezentirana na dvodnevnoj konferenciji održanoj 15-16. novembra u Podgorici. Bosna i Hercegovina, prema podacima iz studije, ima u regiji najveći procenat javnih službenika u općoj vladi u odnosu na ukupan broj zaposlenih u zemlji – 29,4 odsto. Ovo je nešto više od prosjeka šest zemalja regije obuhvaćenih studijom, kao i od prosjeka EU koji iznosi 23,6 odsto. Istovremeno, BiH ima relativno mali broj javnih službenika u odnosu na 100.000 stanovnika – 5. 516. Manji imaju samo Kosovo i Albanija. Ovaj je pokazatelj za BiH manji od prosjeka u regiji (5.881) i gotovo dvostruko manji od prosjeka EU, koji iznosi 10.713 službenika na 100 hiljada stanovnika. Negativan pokazatelj je isplata naknada za državne službenike u odnosu na ukupni GDP i za BiH on iznosi 11,5 odsto GDP-a, što je više od prosjeka regije (9,1 odsto) i zemalja EU (10,14 odsto). Imamo ogromno opterećenje realnog sektora zbog privilegovanog statusa javnog sektora i to se mora mijenjati. Ne može se samo provoditi reforma javne uprave i optimizacija zaposlenih a ne ići u ekonomski rast i razvoj. Provesti, recimo, optimizaciju javnog sektora nije jednostavno u našim uslovima, jer bi to podrazumijevalo i smanjenje broja zaposlenih. Prije toga bi se morala napraviti cjelovita analiza stanja, da mi tačno znamo koliko je na kojem nivou i u kojoj instituciji zaposleno. Trenutno, ti podaci nisu operativni. Razlog je jednostavno politički strah. Svjetska banka namjerava provesti projekat izrade registra državnih službenika kojim bi se tačno ustanovio njihov broj na svim nivoima. Kantonalni i lokalni nivo vlasti ne želi dati tačne podatke broja zaposlenih. Aranžman koje su vlasti ranije dogovorile sa Svjetskom bankom i MMF-om podrazumijeva drastična smanjenja zaposlenih u javnom sektoru I to niko od političara neće javno da kaže, iako su potpisali te uslove. Otpuštanje radnika je uvijek jedan bolan proces, ali ne možemo beskonačno lagati ljude i čak obećavati nova zapošljavanja u javnom sektoru, što su neki radili u predizbornoj kampanji. Dodatno, još uvijek ne postoji jasno političko opredjeljenje i posvećenost političara, što je i naglašeno u Izvještaju Evropske komisije, za provođenje reforme javne oprave. Reforme nikada nisu bezbolne, ali ljudima treba objasniti njihove pozitivne strane koje postoje.
Kakvo je stanje po pitanju reforme javne uprave u Republici Srpskoj?
– Reforma javne uprave se provodi na svim nivoima, ali glavni problem RS je upravljanje javnim dugom. Velika je odgovornost na Vladi RS-a. Bojim se da se guranjem stvari pod tepih i stvaranjem neke lažne slike blagostanja neće popraviti situacija. Mislim da će se na stvari morati gledati mnogo realnije nego do sada. Dakle, slijediće faza otrežnjenja. Naravno, u narednom periodu će se jasno pokazati da li će politika “mrcvarenja”, kako neki kažu u RS, biti stvarni stav Vlade RS ili ne. Mi zbog toga govorimo o potrebi političkog vođenja reformi i posvećenosti.
Da li je moguće provesti istinsku reformu javne uprave sa ovakvim ustavnim uređenjem?
– Tačno je da ustavno uređenje BiH komplikuje provođenje reforme javne uprave, međutim, imate primjere zemalja kao što su Belgija, Njemačke koje su također složene i na izvjestan način konfederalizovane, ali su efikasne. Mislim da samo ustavno uređenje ne treba biti prepreka reformama javne uprave. Veći otpor dolazi od nekih lokalističkih i populističkih politika, ali morat će se ipak ući u fazu kada će te politike ići u drugi plan. Svi će na kraju morati prihvatiti reforme bez obzira koliko su one bolne i bez obzira koliko političari i birokratija daju otpor tim neminovim procesima.
Na koji način se institucija kojom rukovodite priprema za nadolazeći upitnik Evropske komisije?
Direkcija za evropske integracije dostavila je Uredu koordinatora, kao i svim drugim institucijama listu mogućih pitanja Evropske komisije. Ured je već ranije analizirao upitnike i odgovore drugih zemalja, tako da smo znamo šta nas očekuje, a vjerujemo da su to uradile i druge institucije. Ipak, treba sačekati početak decembra, kada će nam Evropska komisija uručiti pitanja za BiH. Očekujemo da će ona biti slična prethodnim upitnicima, ali nije isključeno da se pojave i neka nova pitanja. Prema dosadašnjim najavama rok za pripremu odgovora mogao bi biti šest mjeseci i vjerujemo da je to dovoljno vremena da sve institucije pripreme kvalitetne odgovore. Početkom iduće godine, u februaru očekujemo i prvi sastanak Specijalne grupe za reformu javne uprave, kao dio strukture za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. (Izvor:Oslobođenje)