Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN), prezentovao je jučer na konferenciji u Sarajevu rezultate o reformskim procesima u javnoj upravi u oblastima: upravljanje ljudskim resursima, transparentnost, odgovornost i integritet i u oblasti javne finansije.
Monitoring reforme javne uprave koji je Transparency International BiH (TIBiH), u suradnji s Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN), proveo u institucijama svih nivoa vlasti u BiH pokazao je da generalno nije došlo do značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu.
Monitoringom je obuhvaćeno po 15 institucija svih nivoa vlasti.
„Nalazi istraživanja govore da se informacijama od javnog značaja pristupa reaktivno, putem zahtjeva za pristup, a pojam proaktivne transparentnosti je slabo poznat institucijama, koje jako malo napora ulažu u bolju preglednost i vidljivost informacija“, istakla je vršiteljica dužnosti izvršnog direktora TIBiH Lejla Ibranović ali i naglasila da ipak postoji razlika u radu među institucijama na državnom nivou i entitetskih institucija.
Istraživanje je ukazalo na to da institucije nemaju praksu izdvajanja i objavljivanja budžetskih podataka i podataka o izvršenju budžeta na svojim web stranicama. Od 20 institucija, samo su dvije (jedna sa BiH i jedna sa nivoa FBiH) usvojile plan integriteta. Prema istraživanju, u Republici Srpskoj, sam pojam "plan integriteta“ poznat je tek u jednoj instituciji, što pokazuje da se još uvijek zabrinjavajuće malo čini na prevenciji korupcije, navodi TI BiH. Na to sve, mali broj pokrenutih disciplinskih postupaka je zabilježen na svim nivoima, što pokazuje da ni represivni mehanizmi ne funkcionišu u adekvatnoj mjeri.
U upravljanju ljudskim resursima, navode u TI BiH, problem i dalje predstavljaju netransparentni procesi zapošljavanja. Sistem planiranja potreba za ljudskim resursima je slabo razvijen – planiranje je na kvantitativnoj osnovi, dok se o profilu potrebnih ljudi vrlo malo vodi računa. U monitoringu se navodi kako je napredak vidljiv u oblasti analize i klasifikacije radnih mjesta, ali postojeći opisi svojim sadržajem i strukturom ne zadovoljavaju potrebe moderne uprave. Praksa praćenja i ocjenjivanja rada zaposlenih nikad nije na pravi način shvaćena, a onda ni prihvaćena od rukovodilaca u upravnim strukturama, što najjasnije ukazuje na nedostatak menadžerskih i liderskih sposobnosti onih koji su na rukovodnim mjestima.
U oblasti javnih finansija evidentiran je i konstantan porast javnog duga od 2008. do 2015. godine, oslanjanje pretežno na donatorske fondove, djelomična razvijenost kapaciteta institucija za internu reviziju, finansijsko upravljanje, unutarnju kontrolu, te nedovoljna finansijska disciplina.
"Ovi nalazi izvještaja nedvosmisleno ukazuju da je potrebno ozbiljnije i sistematičnije pristupiti reformi javne uprave, naročito u kontekstu obaveza i zahtjeva koje EU postavlja pred BiH u procesu proširenja i evropskih integracija“, istakla je Ibranović.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave istakao je da je u oblasti javnih finansija napredak postignut u uspostavljanju funkcije interne revizije kroz propise, institucionalne postavke i treninge. Planiranje budžeta i izvršenje su se popravili kroz uvođenje Informacionog sistema upravljanja budžetom. Međutim, on je ukazao na podatak da je u zadnjih pet godina donošenje budžeta bilo odgođeno, što pokazuje da sistem planiranja budžeta ne funkcioniše u praksi.
Koordinator za RJU istakao je da je u oblasti javnih nabavki, zakonodavni okvir uspostavljen i većinom je u skladu sa Direktivama EU. Iako je institucionalna postavka sistema nabavki je dobro definisana, učinak svih uključenih institucija (posebno Odbora za žalbe) ostaje izazov.
„Sistem pravnog lijeka još uvijek ne funkcioniše kako treba: terenske kancelarije Odbora za žalbe u Banja Luci i Mostaru nisu osnovane; ni jedna odluka nije objavljena 2014. godine; a rješenje čeka zaostatak od nekih 500 slučajeva. Formalistički pristup Odbora za žalbe vodi čestom poništavanju tendera zbog manjih tehničkih grešaka i skoro isključivom korištenju cijene (cijene nabavke) kao jedinom kriterijumu dodjele ugovora, na štetu kvaliteta“, istakao je Ćuzulan
Koordinator za RJU se u svom izlaganju osvrnuo i na izmjene zakona o državnoj službi te istakao da s aspekta reforme javne uprave ukidanje kategorije rukovodećih državnih službenika iz opsega državne službe uopšte, može dovesti do politizacije državne službe te proizvesti negativne implikacije budućih ocjena napretka u reformi javne uprave koje će biti provođene na osnovu SIGMA principa. On je dodao da je Ured koordinatora predložio Ministarstvu pravde BiH da razmotri neka druga rješenja, uključujući i uvođenje određenih mandatnih perioda za pojedine kategorije najviših državnih službenika.
U domenu transparentnosti, istakao je Ćuzulan, zabilježen je pomak kroz rad međuinstitucionalne radne grupe za komunikacije i upravljanje znanjem u okviru Programa jačanja javnih institucija.
„Zajedno sa TI BiH, Centrom za društvena istraživanja – Analitika i Centrom za istraživačko novinarstvo čeriti državne institucije: Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ured koordinatora proveli su kampanju o proaktivnoj transparentnosti u javnoj upravi u BiH. Izrađeni su dokumenti „Politika proaktivne transparentnosti u javnoj upravi″ i „Standardi proaktivne transparentnosti u javnoj upravi″, kojim se definišu standardi za proaktivno objavljivanje informacija od javnog značaja na internet stranicama institucija“, istakao je.
Konferencija je bila prilika i za razgovor o pripremnim aktivnostima na izradi novog strateškog okvira za reformu javne uprave.
Aleksandar Karišik, šef operativne jedinice u Uredu koordinatora naglasio je da Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH tek treba da donesu odluke o procesu pripreme novog strateškog okvira. Novi okvir za reformu javne uprave pratit će SIGMA principe kroz pet područja: razvoj politika i koordinacija, javna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, odgovornost, pružanje usluga i javne finansije.
Karišik je istakao da je predviđeno formiranje radnih grupa na izradi nove strategije te da je namjera pozvati nevladin sektor da učestvuje u radu ovih grupa. Nova strategija i akcioni plan trebali bi biti usvojeni do juna, odnosno septembra ove godine.
Konferencija je organizirana u okviru projekta „Monitoring reforme javne uprave“ (PARM), koji podržava Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA) i Vlada Danske, čiji je cilj između ostalog doprinijeti većem učešću organizacija civilnog društva u reformskim procesima, s ciljem stvaranja transparentnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave koja je od koristi za sve građane.