Reforma javne uprave je kontinuirani proces i ona se odvija ne samo u Bosni i Hercegovini nego u svim zemljama u okruženju budućim članicama Evropske unije – kazala je u intevjuu Agenciji Fena državna koordinatorica za reformu javne uprave Semiha Borovac. Ona navodi da suština i cilj reforme javne uprave jeste da se ojačaju institucije javne uprave i to prije svega da se ojačaju u smislu preciznog utvrđivanja njihove nadležnosti, zatim organizacije koja će pratiti izvršenje tih nadležnosti, dobre opremljenosti kapacitetima, posebno ljudskim kapacitetima, koji će nositi poslove uprave u tim institucijama, zatim dobroj metodologiji rada i informatizaciji, jednom modernom pristupu rada uopće u javnoj upravi.
– To su glavni zahtjevi koje pred zemlje članice postavljaju evropske integracije, i pristup uopće vođenju reforme javne uprave u svim zemljama može biti različit, ali vodi ka istom cilju, jačanju institucija. U BiH od 2007. imamo Strategiju reforme javne uprave i dva smo akciona plana donijeli za provođenje ove strategije. Prema tim planovima i Strategiji, reforma se vodi u šest reformskih oblasti koje praktično ispunjavaju realizaciju ovog osnovnog postavljenjog cilja, a to je jačanje institucija javne uprave – kazala je Borovac.
Po njenim riječima, reforma se provodi na četiri nivoa istovremeno u šest reformskih oblasti i „to je jedan kompleksan pristup“.
– Imat ćemo istovremeno reformirana četiri nivoa vlasti. To s aspekta ujednačavanja na nivou BiH zahtijeva i vrijeme i koordinaciju. Ono čime se možemo pohvaliti jeste jedan značajan posao koji smo uradili na razvoju koordinacije. Uspjeli smo kroz koordinacioni mehanizam pokazati da možemo raditi kada imamo jedan dokument, jasno utvrđene ciljeve određenim dokumentima kao što je Strategija i da postoji interes u BiH da se zajednički urade neke stvari koje služe svima u korist – kazala je Borovac.
Reformska oblast strateško planiranje, izrada politika i koordinacija je oblast po osnovu koje institucije u BiH stiču novu metodologiju u radu.
– Već sada možemo reći da smo praktično počeli s primjenom dvije moderne odrednice savremenog rada javne uprave, a to je strateško planiranje i izrada politika. Strateško planiranje podrazumijeva da institucije blagovremeno donesu srednjoročne, odnosno trogodišnje planove rada na osnovu kojih prave godišnje programe rada. Ti planovi praktično doprinose kvalitetnijem i transparentnijem radu u upravi i bez takvog jednog pristupa u radu danas se ne bi trebao ili ne može zamisliti rad javnih institucija – navodi Borovac.
Po njenim riječima, kada se svemu tome doda i budžetsko programiranje ili plansko programiranje, „onda imamo zaokružen ciklus koji govori o tome da sve ono što su institucije i planirale praktično prati izvršenje budžeta, budžet, što opet ukazuje na jednu sigurnost provođenja tih planova i programa koji znače i mjerenje rezultata i učinak rada institucija“.
– To znači da će upravo ovakav novi pristup u radu omogućiti i građanima i poslovnim subjektima da na jedan adekvatan način prate rad institucija, da mjere ono što su oni uradili i to je jedan objektivan pristup praćenju rada – kazala je Borovac.
Ona navodi kako je značajno da se ovakvim načinom rada povećava odgovornost institucija i „to je jedan od principa koji je također veoma značajan kao odrednica dobrog rada javne uprave“. Značajna oblast u reformi javne uprave su javne finansije.
Borovac ističe da kao osnovni cilj koj je postavljen pred javnu upravu ovdje jeste transparentno trošenje budžetskog novca i „na tom planu rade se značajni projekti“.
– BMIS sistem predstavlja informatizirani način pripreme budžeta na svim nivoima vlasti u BiH. On garantira da se budžeti pripreme blagovoremeno i transparentno – kazala je Borovac.
Prije svega, on omogućava efiksnost u radu institucija kod pripreme budžeta, zatim osigurava jednu otvorenost budžeta u smislu da svaka stavka u budžetu mora biti detaljno obrazložena i mora imati osnov zbog kojeg se unosi u budžet i može se na osnovu ove informatizacije pratiti i potrošnja budžetskih sredstava.
– Znači on je višestruko koristan s aspekta transparentnog trošenja novca državnih institucija. Ovaj budžet osigurava automatsku obradu plaća, što također doprinosi efikasnosti budžetskih institucija, a ima i jednu komponentu kojom se BiH može pohvaliti, a to je da ovi budžeti sadrže i rodno odgovornu komponentu – navela je Borovac.
Po njenim riječima, oblast upravni postupci i upravno odlučivanje je oblast koja je veoma značajna kada je u pitanju odnos uprave s građanima i privrednim subjektima. U toj oblasti nastoji se što više pojednostaviti upravno odlučivanje, podići njegov kvalitet kako bi se automatski povećalo i zadovoljstvo korisnika.
Borovac navodi da je za ovu oblast također zanačajno da se radi na redukciji administrativnih propisa, odnosno giljotini propisa i čišćenju propisa od svih onih dodatnih opterećenja za građane kao što su administrativne takse, nepotrebni obrasci, a posebno radi se na digitalizaciji ili elektronskim registrima koji su uvod u elektronsko poslovanje javne uprave s građanima.
– Upravljanje ljudskim potencijalima, jedna je od najznačajnijih oblasti u reformi javne uprave. Ovdje je posebna pažnja posvećena ujednačavanju politike odnosa prema državnim službenicima u BiH. Znamo da su zakoni koji reguliraju tu oblast različiti u entitetima, posebno kada je u pitanju profesionalizacija i različito su tretirani pojedini državni službenici s aspekta njihovih imenovanja kao rukovodećih državnih službenika – napominje Borovac.
Po njenim riječima, potrebno je raditi na daljnjoj harmonizaciji, utvrđivanju jednakih stavova po tim pitanjima. U ovoj oblasti je veoma značajno da se provede profesionalizacija, to jest da se vrši izbor kandidata prema njihovim kompetencijama odnosno prema njihovom obrazovanju, da konkursi budu javni, transparentni, da procedure budu objavljenje, unaprijed poznate, da kriteriji budu ujednačeni za izbor državnih službenika.
Kada govorimo o institucionalnoj komunikaciji, Borovac kaže da je to jedan vid reforme u kojoj praktično rad državnih organa mora doći do punog izražaja. Ona navodi da su gotovo sve institucije otvorile svoje web stranice, da se mnogo lakše nego prije može doći do informacija o radu institucije, da se značajne stvari postavljaju na web stranicu, da se svi pozivi, tenderi javno objavljuju, da je većina institucija imenovala PR službenike za odnose s javnošću, „da imamo strategije komuniciranja koje praktično osiguravaju da građani dobiju što više podataka o radu organa i što kvalitetnijih i tačnijih podataka“.
– Svi ovi procesi koji se vode idu u upravcu smanjenja korupcije i većeg kvaliteta rada državne službe – kazala je Borovac.
E-uprava je oblast koja se praktično provlači kroz sve ostale reformske oblasti, jer ih na neki način i objedinjuje. Borovac navodi da bez e-uprave danas nije moguće zamisliti državnu upravu. Karakteristika savremene javne uprave jeste upravo da se na što jednostavniji način komunicira s građanima, elektronskim putem.
– U BiH smo zakonski otvorili mogućnost da građani imaju mogućnost komunikacije s javnom upravom elektronskim putem. Zbog velikog broja upravnih predmeta, upravnih postupaka koji se vode pred organima uprave, zbog većeg broja nivoa vlasti koji učestvuju u donošenju rješenja, mi itekako radimo na digitalizaciji i registru svih postupaka koji se vode u javnoj upravi i oni su praktično preteča e-uprave, odnosno elektronskog komuniciranja s građanima – kazala je Borovac.
Po njenim riječima, kroz ovu reformsku oblast najavili su jedan veliki projekat, a to je „Mapa puta za registraciju poslovnih subjekata“. – Taj projekat smo uradili, on je još uvijek u fazi javne nabavke. Entiteti odvojeno također rade na ovim poslovima, tako da u RS-u već možete dobiti na jednom mjestu uslugu registracije preduzeća i to u roku od tri dana. Međutim, ne možete to ostvariti još elektronskim putem nego predajom dokumentacije na jedom mjestu, odnosno dostavljanjem zahtjeva i potrebne dokumentacije, ali rješenje se izdaje za tri dana – kazala je Borovac.
Dodaje da su poslovi u Federaciji BiH na tom planu u toku, a da bi se osiguralo da taj sistem kao i za druga dokumenta funkcionira u cijeloj BiH, u okviru projekta interoperabilnosti osigurano je da se izvrši razmjena podataka između institicija kako bi u bilo kom dijelu zemlje privredni subjekti mogli izvršiti registraciju.
– Ovaj posao zahtijeva još uvijek i vremena, ali se nadamo da bi u 2015. ovaj proces mogao da profunkcionira – kazala je Borovac.
Sljedeći projekti iz e-uprave su zajednički e-servisi i katalozi javnih registara koji će omogućiti da se s jednog mjesta, kao što se sada mogu dobit određene informacije, vrši ostvarivanje usluga.
– U svim reformskim oblastima započeti su veliki procesi. Oni zahtijevaju i vremena i jedne temeljite reorganizacije. Ali ono što ćemo u narednom periodu poslije 2014. raditi jeste, sada kada smo otvorili procese u organima uprave u javnim institucijama, okrenuti se prema korisnicima i posmatrati reformu kroz kvalitetno pružanje usluge građanima. Bazirat ćemo se na ovih 20 elektronskih usluga koje su inače standard u EU kako bi na taj način mogli da osiguramo da i naši građani ostvaruju komunikaciju s javnom upravom – kazala je Borovac.
Po njenim riječima, reforma javne uprave, polazeći od njenog osnovnog cilja, a to je da sama uprava bude efikasnija i transparentnija, da za što manje vremena i za što manje novca pruža uslugu građanima, bi trebala u konačnici u svemu tome postati jedan faktor bržeg i stabilnijeg ekonomskog razvoja.
– Što znači da građani jednostavno trebaju da steknu povjerenje u organe uprave, jer je ono na neki način poljuljano, urušeno, a sva ova nova metodologija, novi standardi, novi principi rada osigurat će da građani steknu povjerenje u rad javne uprave i da na jedan jednostavniji i kvalitetniji način s njom komuniciraju – kazala je Borovac. (Fena)