Revizijom Akcionog plana I, koji je usvojen 2006. godine kada je usvojena i Strategija reforme javne uprave u BiH, pokazalo se da su brojni ciljevi već realizirani, a neki postavljeni preambiciozno ili na način koji ne garantuje da će donijeti dodatnu vrijednost u smislu korist za građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini.
Informacione tehnologije
Semiha Borovac, koordinator za reformu javne uprave, za „San“ kaže da je teško nabrojati koje su to mjere zastarjele ili neprovodive iz svih šest oblasti.
„Zbog činjenice da su neki zakoni ranije usvojeni, nije bilo potrebe takve aktivnosti stavljati u revidirani Akcioni Plan 1. Mnoge mjere i aktivnosti bile su postavljene tako da njihovo provođenje nije imalo veći učinak u procesu reforme javne uprave. Najviše zastarjelih mjera odnosi se na oblast Informacione tehnologije, što je i logično, jer su one najviše napredovale“, pojašnjava Borovac. Novim mjerama, kako kaže, stvaraju se uslovi da državna administracija preuzme više obaveza, nego što je do sada.
„To znači da građani u budućnosti više neće morati dokazivati činjenice o kojima se već vode službene evidencije već će to za njih raditi javna uprava. Ne samo da će ovo biti olakšanje građanima, već i poslovnim subjektima. Ova obaveza za državnu administraciju nije nova, ali se malo radilo na stvaranju uslova da ona zaživi u punom kapacitetu. To je proces koji zahtijeva uspostavu službenih registara o svim činjenicama o kojima se vode službene evidencije“, naglašava Borovac. Inače, cilj Strategije reforme javne uprave u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima je preduzimanje mjera i aktivnosti, kako bi administracija postala efikasnija i transparentnija i spremna odgovoriti obavezama koje se postavljaju pred BiH u procesu integracija.
„Uvođenjem informacionih tehnologija i operacionalizacijom postojećih registara državnih službenika kao i utvrđivanjem jasnih funkcija organa uprave, posredno će dovesti u vezu pitanje potrebnog broja državnih službenika u odnosu na sadašnje stanje i stvarne potrebe izvršilaca“ kaže Borovac.
Vlada FBIH je u više navrata donijela zaključke o potrebi racionalizacije broja zaposlenih u organima uprave, ali na tom planu konkretno još ništa nije urađeno. Kada su u pitanju entitetski nivoi vlasti, zahtjev se odnosi na utvrđivanje optimalnog broja zaposlenih koji će moći odgovarati zahtjevima poslova. Zbog toga su u revidirani AP 1 ugrađene mjere koje se odnose na analizu radnih mjesta i utvrđivanje potreba u pogledu broja zaposlenih.
Usporen proces
No, Sara Nikolić, član ACIPS-a, za „San“ kaže da, iako se u posljednjem izvještaju Ureda koordinatora za reformu javne uprave navodi da progres u provedbi Akcionog plana I iznosi 43,72 posto i pored kontinuiranog napretka, većina problema i dalje usporava proces. Ona navodi primjer da Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije nije održao nijedan sastanak o reformi javne uprave. Nikolićeva smatra da to jasno govori o nedostatku volje i činjenici da nije prepoznat značaj sveobuhvatne reforme sistema javne administracije, kao ključnog preduslova daljnjih reformskih pomaka u smislu evropskih integracija, objavile su dnevne novine „San“ u srijedu, 22. decembra 2010. godine