Capital.ba: Ekonomija BiH još uvijek je u recesiji, a izgledi za ozdravljenje su i dalje neizvjesni, bez obzira na nastavak rasta izvoza, ali se povećanje industrijske proizvodnje može protumačiti kao nagovještaj početka oporavka, navodi se u Ekonomskom biltenu Svjetske banke za BiH.
U ovom izvještaju piše da je smanjenje deviznih rezervi u BiH prekinuto zaključivanjem stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji je omogućio i pristup spoljnim izvorima finansiranja.
Projekti
U biltenu Svjetske banke podsjećaju da u idućih nekoliko mjeseci BiH treba da budu odobrena četiri projekta i to zajam Međunarodne agencije za razvoj (IDA) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za razvojnu politiku javnih rashoda od 96 miliona dolara, zatim IDA kredit za projekat mreže socijalne sigurnosti i podrške zapošljavanju u vrijednosti od 15 miliona dolara, te kreditna linija za mala i srednja preduzeća od 70 miliona dolara, zajam IBRD-a. Projekt je odobren od strane Odbora Svjetske banke u decembru ove godine.
– Došlo je i do značajne konsolidacije fiskalnih računa poslije zaključivanja ovog aranžmana, te će se raniji neodrživi deficit od oko osam odsto BDP-a za 2009. godinu u budućem periodu smanjiti na oko pet odsto, što će omogućiti održivi nivo deficita koji je moguće finansirati u kontekstu aranžmana sa MMF-om – navodi se u biltenu.
Svjetska banka navodi da je za devet mjeseci ove godine izvoz BiH opao za 21, a uvoz za 26 odsto u odnosu na prošlu godinu. Trgovinski deficit u istom periodu smanjio se za 30 odsto.
U biltenu piše da je u poređenju sa zemljama u okruženju, BiH u poslovnom okruženju ostvarila određeni napredak, ali zemlje u regionu, i pored toga, brže napreduju.
– To uzrokuje zabrinutost u vezi s mogućnošću BiH da bude konkurentna poslije krize. U drugim zemljama jugoistočne Evrope zapažen je bolji i brži napredak koji se sprovodi sistematski, usklađeno i koordinisano – navodi se u biltenu.
Direktor Ekonomskog instituta Banja Luka Duško Jakšić očekuje da RS i BiH iz krize izađu prije nego druge ekonomije.
– Sređivanje tržišta i bankarskog sistema trebalo bi da ima pozitivan uticaj na ekonomsku situaciju u svijetu, a spas za domaću ekonomiju je to što nismo imali neke krupne aranžmane, koji su usljed krize propali. S druge strane, smatram da postoje brojni problemi koje “vučemo” još od vremena prije krize. Nama nijedne države u širem okruženju sa energetskim potencijalom kakav ima RS, a koja ima ovako nisko učešće industrije u BDP-u. To je ono na čemu treba da se radi – kazao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, sljedeća godina će biti bolja u ekonomskom pogledu u odnosu na 2009.
– Slovenija, Srbija i Hrvatska, kao i Austrija, Italija i Njemačka, su naši najveći partneri po pitanju investicija i u spoljnotrgovinskoj razmjeni i ove odnose bi trebalo posebno iskoristiti – naglasio je Jakšić.