Nezavisne novine: Broj korisnika Interneta u Bosni i Hercegovini porastao je za dva odsto u odnosu na prošlu godinu, pokazuje posljednje istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK BiH.
Među građanima u dobi od 15 i više godina broj korisnika Interneta je sa 33 posto krajem 2008. godine narastao na 35 posto.
Porastao je i broj domaćinstava sa internet konekcijom za jedan posto, tako da sada iznosi 29 posto, što i dalje nije posebno visoko s obzirom na to da je ovaj procenat, na primjer, u susjednim zemljama iznad 40 posto.
Ipak, trend uvođenja internet konekcije u bh. domaćinstva će biti nastavljen s obzirom na to da približno svako deseto domaćinstvo koje još ne posjeduje Internet u domu, razmatra mogućnost njegovog uvođenja do kraja ove godine, a još 14 posto će to vjerojatno učiniti, mada ne tako skoro.
Brano Vujičić, predsjednik Udruženja za informatičke tehnologije BiH BAIT, kaže da je rast broja korisnika očekivan, ali da je ukupna slika daleko od zadovoljavajuće ukoliko se poredimo sa susjedima i zapadnim zemljama.
"Nemamo problem sa urbanim sredinama, gdje bilježimo prodor kablovskog Interneta i usluga ADSL-a, ali su problem periferna i ruralna područja, od kojih neka uopšte nemaju mogućnost priključenja. Bez državne intervencije u tom pogledu nećemo moći napraviti iskorak", kaže Vujičić.
Ističe da ekonomska kriza i pad životnog standarda utiču na rast broja korisnika Internata, što će se odraziti ne samo u ovoj nego i u narednoj godini. No, kaže da nije sve do krize i komunikacijske infrastrukture.
"Postoji problem zakonske regulative. Na primjer, RS je usvojila Zakon o elektronskom potpisu, ali nije stvorila uslove za njegovo provođenje. A ovim zakonom omogućava se elektronska trgovina, snažniji razvoj elektronskog bankarstva itd. Takođe, ako bi vlade i opštine uvele mogućnost podnošenja zahtjeva putem Interneta, vjerovatno bi kod građana porastao interes za priključivanje na globalnu mrežu", kaže Vujičić.
Nevres Salihović, predsjednik Skupštine Asocijacije ECDL informatičara u BiH, takođe smatra da korištenje Interneta u BiH nije zadovoljavajuće, te konstatuje kako je evidentan blagi rast broja korisnika uglavnom među mladom populacijom.
Dodaje da Internet u našoj zemlji uglavnom služi za komuniciranje i zabavu, a manje za biznis.
"Mnogo faktora utiče na to da se Intrenet kod nas malo koristi u poslovne i druge korisne svrhe. Uglavnom su to razlozi koji utiču i na druge oblasti u državi, kao što su razvoj tehnike, uloga vlasti i uopšte napredak kompletnog društva", ocjenjuje Salihović.
Internet su najprije prihvatile mlađe generacije, posebno one u dobi od 15 do 24 godine, među kojima se njih gotovo tri četvrtine služe globalnom mrežom.
U istraživanju GfK-a navodi da su studenti i učenici grupa koja se najviše koristi Internetom (84 posto), a slijede ih stalno zaposleni, među kojima približno polovina koristi ove usluge, dok je među penzionerima samo oko četiri posto korisnika.
Iako je broj korisnika rastao i u FBiH i u RS, on je ipak bio nešto veći u FBiH, pa je sada i razlika između ova dva entiteta nešto veća (41 posto naspram 26 posto).
Od ukupnog broja korisnika u BiH polovina njih koristi Internet svaki dan i tu se slika nije bitnije promijenila u odnosu na 2008. godinu. I ovdje dob korisnika ima važnu ulogu, jer što je netko mlađi to češće pristupa Internetu, ali važno je i to čime se netko bavi. Tako oko 60 posto korisnika iz kategorije menadžera, poduzetnika, stručnjaka, ali i studenata i učenika Internet koristi na dnevnoj osnovi.
Ono po čemu smo i dalje svojevrsni kuriozitet među zemljama centralne i istočne Evrope jeste činjenica da više od 20 posto korisnika pristupa globalnoj mreži iz internet kafea, u čemu smo znatno ispred svih drugih zemalja u kojima je GfK proveo ovo istraživanje.