Nezavisne novine: Bosna i Hercegovina će morati do 2010. godine u potpunosti uskladiti Izborni zakon i izborni proces sa Zakonom o ravnopravnosti polova i CEDAW konvencijom, odnosno sa traženim standardima o ravnopravnosti polova u političkom i javnom životu, kaže Spomenka Krunić, direktorica Gender centra Vlade RS.
Ističe da je neophodno pojačati i provesti mjere za veću zastupljenost žena u izabranim i imenovanim tijelima i na funkcijama u procesima donošenja odluka u državnoj upravi, sudstvu i funkcijama u državnim kompanijama.
"To je obaveza koju država BiH i njeni entiteti imaju prema CEDAW konvenciji, odnosno Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. Ta konvencija ima prioritet nad domaćim zakonima i sastavni je dio Ustava BiH", objašnjava Krunićeva.
NN: Da li imate uvid u kandidatske liste za predstojeće lokalne izbore i koliko je žena zastupljeno?
KRUNIĆ: Gender centar, kao stručna služba koja prati primjenu Zakona o ravnopravnosti polova i u segmentu političkog i javnog života, tražila je informacije vezane za predstojeće lokalne izbore i učešće, odnosno pozicioniranje žena na kandidatskim listama. Međutim, Centralna izborna komisija je objavila validne liste kandidata i kandidatkinja, koje nisu razvrstane po polu. Dakle, oni nisu ispunili svoju zakonsku obavezu iz Zakona o ravnopravnosti polova, koji u članu 18 definiše obavezu svih organa vlasti i svih javnih institucija, da sve podatke kojima raspolažu i sa kojima rade razvrstavaju, evidentiraju i učine dostupnim javnosti tako da budu razvrstani po polu. Međutim, zbog kratkoće vremena, pošto su liste objavljene prije nekoliko dana, nismo još dobili tu analizu i nadam se da će nam CIK izaći u susret. Očekujemo da oni imaju takvu sistematizovanu evidenciju, bez obzira što je nisu učinili dostupnom za javnost.
NN: Kakvo je bilo stanje na prošlim lokalnim izborima?
KRUNIĆ: Na osnovu naše analize 2004. godine je 34 odsto žena bilo na kandidatskim listama za mjesta odbornika u skupštinama opština i tu je ispoštovano pravilo 4/19 Izbornog zakona koje govori o tome da najmanje 30 odsto žena treba da se nađe na kandidatskim listama. Ovo pravilo u stvari propisuje obavezu da se na kandidatskim listama mora nalaziti jedna žena među prve dvije pozicije, dvije žene među prvih pet pozicija i tri žene među prvih osam pozicija. Pravilo u stvari definiše da je to obaveza za manje zastupljeni pol, a to su u ovom slučaju žene. Time su se, dakle, zadovoljili ti zakonski uslovi i onoliko žena koliko se traži po zakonu je bilo na listama. Političke partije su to morale ispoštovati, a kada su u pitanju načelnička mjesta, četiri odsto žena je bilo na listama za kandidaturu za načelnike i gradonačelnike. Od ukupnog broja kandidovanih žena, 16 odsto žena izabrano je na odbornička mjesta odbornica u skupštinama opština u cijeloj BiH, a od četiri odsto kandidovanih žena za mjesta načelnika, izabrano je tri odsto žena. Nadamo se poboljšanju u odnosu na prethodni period, odnosno da će ta situacija biti mnogo bolja kada je u pitanju lokalni nivo vlasti jer mislimo da je tu zaista vrlo značajno da se žene nađu na mjestima odlučivanja.
NN: Koliko je RS, odnosno BiH, kada je u pitanju poštivanje principa o ravnopravnosti polova, daleko od razvijenih evropskih zemalja?
KRUNIĆ: U Evropi desetak zemalja ima procenat učešće žena u vlasti preko 30 odsto. Tu, naravno, prednjače skandinavske zemlje: Švedska, Danska, Finska i Norveška, a iza njih slijede Njemačka i Španija. Takođe imamo i drugačije primjere zemalja iz našeg okruženja, koje su u Evropskoj uniji, kao recimo Slovenija koja ima vrlo nizak procenat učešća žena na mjestima odlučivanja i u parlamentu i u Vladi. Slovenija ima 6,3 odsto učešća žena na mjestima odlučivanja u Vladi, a što se tiče parlamenta, u 2007. godini je imala 12 odsto u Donjem domu, a 7,5 odsto u Gornjem domu. Slično stanje je i u Grčkoj, gdje je procenat učešća žena na mjestima odlučivanja u 2005. godini u Vladi iznosio samo 5,6 odsto, a u Parlamentu je u 2007. godini na mjestima odlučivanja od ukupnog broja bilo 13 odsto žena. S obzirom na to, BiH i RS su u prosjeku zemalja u razvoju kada je u pitanju stanje učešća žena u političkom i javnom životu. Naravno, ne treba da budemo zadovoljni s tim jer u RS se učešće žena od 2001. do 2007. godine u Narodnoj skupštini RS kreće od 16 do 20 odsto. Sada, u ovom sazivu Narodne skupštine, njihovo učešće iznosi 18 odsto, a kada je u pitanju Vlada, tu imamo šaroliku situaciju. Na ministarskim mjestima imamo samo dvije žene, ali zato u Vladinim službama imamo mnogo visokopozicioniranih žena, to su pomoćnička ili zamjenička mjesta, mjesta sekretara ministarstava, direktorica agencija i tu se stvarno može reći da stanje ide nabolje.
Zarada žene 35 odsto manja
NN: U kojoj mjeri je prisutna razlika u platama žena i muškaraca?
KRUNIĆ: Kod nas još nema relevantnih istraživanja na tu temu. Imamo indicije da u nekim oblastima i u privatnom i u državnom sektoru žene imaju manja primanja, ali ne samo na nivou plate jer pod primanjima se podrazumijevaju mnoge druge beneficije, učešće u raznim komisijama, upravnim, nadzornim odborima, stipendije, nagrade i mnogo šta drugo. Imamo takve pojedinačne podatke, koje dobijamo sa terena, odnosno da u nekim segmentima nije izjednačen taj status žena i muškaraca. Međutim, kako nemamo relevantna istraživanja i cjelovitu sliku za RS, te teze možemo samo da baziramo na Izvještaju o humanom razvoju, koji kaže da je procenat ženske zarade u odnosu na mušku zaradu u BiH 65 odsto, dakle žena zaradi 35 odsto manje u odnosu na muškarca.
NN: Šta je prioritet u narednom periodu?
KRUNIĆ: U svakom slučaju, ostaje nam još jedan veliki posao koji nismo uspjeli završiti, a vezan je za državni zakon, što i nije isključiva nadležnost Gender centra RS, ali se naravno reflektuje na oba entiteta. Radi se o Izbornom zakonu, koji važi na oba entiteta, koji se u potpunosti treba uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti polova što je obaveza preme CEDAW konvenciji, odnosno Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. Ta konvencija ima prioritet nad domaćim zakonima, sastavni je dio Ustava BiH i mi ćemo morati do 2010. godine u potpunosti uskladiti Izborni zakon i izborni proces sa traženim standardima o ravnopravnosti polova u političkom i javnom životu. To je obaveza koju država BiH i njeni entiteti imaju prema pomenutoj konvenciji.
NN: U kojim poslovnim oblastima su žene u BiH najviše zastupljene, a u kojima najmanje?
KRUNIĆ: Što se tiče profesionalnih i poslovnih oblasti djelovanja, gdje su žene više zastupljene, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, odnosno najnovijim podacima kojima raspolažemo, najveći procenat žena u odnosu na muškarce je u trgovinskim djelatnostima, a poslije toga u prerađivačkoj industriji. Zatim, najzastupljenije su u obrazovanju, socijalnoj zaštiti, zdravstvu i na kraju, odnosno negdje na sredini u državnoj upravi, gdje su žene nešto manje zastupljene od muškaraca, odnosno skoro izjednačene sa muškarcima. U osnovnim sudovima je skoro izjednačen odnos žena i muškaraca, međutim kada se ide na viši nivo, odnosno Okružni, Vrhovni i Ustavni sud, tu se učešće žena smanjuje, a naročito se smanjuje u svim ovim sudovima kada su u pitanju predsjednička mjesta.