Najveći problem u BiH je administracija koja troši 12,5 odsto prihoda, upozorava u intervjuu za "Nezavisne" Kostas Kristou, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH
Prema njegovim riječima, RS mora pažljivo trošiti pare od privatizacije, radi očuvanja fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti, a FBiH mora voditi računa o socijalnim davanjima i preispitati prioritete.
"U entitetima postoje razlike. U RS je privatizacija u velikom zamahu, što je ohrabrujuće, a u FBiH je usporena, i to je jedna od razlika. Zakon o plaćama je usvojen u RS i na državnom nivou, a sljedeći korak su aktivnosti FBiH u tom pravcu. Istovremeno, FBiH je suočena s problemima u vezi sa socijalnim davanjima, što u RS nema, ali s druge strane RS ima veliki pritisak u vezi s trošenjem prihoda od privatizacije. Postoji opasnost da prihod od privatizacije ugrozi makroekonomsku stabilnost", upozorava Kristou.
NN: Kako se to može desiti?
KRISTOU: Imamo ekonomiju koja radi punim kapacitetom i daje maksimum, a imamo velike prihode od privatizacije i ako oni budu loše potrošeni, mogli bi povećati potrošnju. To bi moglo ugroziti stabilnost i zbog toga ih treba upotrijebiti za namjene koje neće stvoriti nove rashode. Druga zabrinutost su zajmovi preko Investiciono-razvojne banke RS, koji se daju uz određene subvencije i treba voditi računa da budu manje.
NN: Opozicija i nevladin sektor u RS upozoravaju da javnost ne zna ko su kupci velike državne imovine u privatizaciji koju Vi hvalite, ali i da se dugovi preduzeća koja se prodaju podmiruju iz budžeta?
KRISTOU: Cilj privatizacije je da država bude što manje vlasnik i u tom pravcu sve privatizacije smatramo dobrodošlim. Ne ulazimo u detalje procesa privatizacije, ali smatramo da su principi transparentnosti ispoštovani, jer je i parlament RS potvrdio te procese.
NN: U FBiH nikada nije bila teža finansijska situacija, nema novca za provođenje svih zakona koji su na snazi, a kategorije koje čekaju svoj novac pitaju kako ima novca za plate i skupe automobile, a nema za njih?
KRISTOU: FBiH je zaista suočena s velikim fiskalnim izazovima, to je privremeni problem s likvidnošću. Ali ako ne bude promjene u zakonima, sva ta socijalna davanja moraju biti isplaćena. Ono što nas brine je dugoročno obezbjeđenje novca za ove kategorije. Ako ne bude reforme socijalnih davanja, privremeni problem s likvidnošću pretvorio bi se u trajni. Ako govorimo o konkretnoj potrošnji, kao što su automobili ili slično, Vlada će to morati gledati sa fiskalnog aspekta stanovništva i moraće preispitati prioritete.
NN: Ima li MMF neku konkretnu preporuku za FBiH kako da izađe iz ove situacije?
KRISTOU: Jedino rješenje je da sistem socijalnih davanja bude dobro ciljan. Ministar finansija je prošle godine najavio da će napraviti sistem i registar koji bi onemogućio dupliranje korisnika i zloupotrebu ovih prava. Manje-više to bi bila naša preporuka, jer postoje zakoni i Vlada je obavezna da ih provodi. Ali treba osigurati da novac dobivaju oni koji zaista imaju pravo, ali se, naravno, i zakon može promijeniti.
NN: Ipak se stiče utisak da su u BiH jači politički pritisci i interesi nego fiskalni razum?
KRISTOU: To je pitanje ravnoteže, ali neke teške odluke se moraju donijeti, jer bez njih situacija neće biti riješena.
NN: Da li je MMF analizirao kako će se na BiH reflektovati potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i smanjenje prihoda od carina?
KRISTOU: I druge zemlje su potpisale taj sporazum i on je jako dobar korak, ali je i jedan od izazova. Dio izazova je gubitak prihoda od carina. Vidimo i da obje entitetske vlade ovo smatraju problemom, oni će i razmatrati neke mjere. RS je neke mjere već usvojila i pozdravljamo ih.
NN: Kakva su iskustva u drugim zemljama koje su bile u sličnoj situaciji kao BiH sada?
KRISTOU: Oni su povećali akcize, tu postoje jasne smjernice za harmonizaciju sa šireg stanovišta, ali poenta u BiH je da je administracija prevelika, a velika su i socijalna davanja i fokus bi morao biti na rashodovnoj strani. Jer tu dolaze do izražaja te bitne reforme i socijalna davanja, javna uprava i druga potrošnja.
NN: Da li to znači da treba smanjiti broj izabranih dužnosnika?
KRISTOU: U cijeloj BiH na plate ide 12,5 procenata ukupnog GDP-a, a to je previše. Moraju se smanjiti davanja za plate, ali ono što vidimo iz iskustva drugih zemalja jeste da javni sektor može biti veoma efikasan s malim brojem službenika. Ako želite moderan, efikasan i dobar javni sektor, onda nije problem da mali broj ljudi dobro platite.
NN: Velika priča u FBiH je privatizacija telekoma. Mnogo je varijanti na stolu, šta kažu iskustva MMF-a?
KRISTOU: Prodaja telekoma je logičan slijed nakon privatizacije banaka. Podržavamo privatizaciju telekoma, ali je važno odgovoriti na pitanje kako najbolje upotrijebiti novac od te prodaje, kada postoje veliki pritisci za socijalnim davanjima.
NN: MMF odlazi iz BiH. Je li to zaista kompliment BiH, kako kaže predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić, ili se dijele ingerencije institucija međunarodne zajednice u BiH?
KRISTOU: Ovo je dio podjele aktivnosti MMF-a i BiH nije jedina zemlja u kojoj se ovo dešava. Nastavićemo pratiti vašu ekonomiju najmanje dva puta godišnje. Vjerujemo u naše lokalno osoblje i vjerujemo da će oni nastaviti dobro raditi.
Što prije do rješenja za staru deviznu štednju
NN: MMF je svo vrijeme bio uključen u rješavanje pitanja stare devizne štednje, a sada država i entitet imaju različite zakone?
KRISTOU: Najvažnije je da to pitanje treba što prije riješiti, jer se u pitanje dovodi fiskalna održivost. To je pravno pitanje, jer je sve na Ustavnom sudu BiH. Ono što nas brine je vrijeme koje je potrebno da Ustavni sud donese odluku, jer je budžet FBiH izložen pritiscima u obliku izvršnih presuda po tužbama po ovom osnovu. Naplata tih presuda nije dobra za fiskalnu održivost i naša poruka je "riješite to kako god, ali riješite što prije". Istina, postoje argumenti i za i protiv oba trenutno postojeća zakonska rješenja, tu je i pitanje ljudskih prava, a s ekonomske pozicije imaćete ozbiljnije tržište za trgovinu vrijednosnim papirima na berzi. No, glavna preporuka je da to riješite što prije.