U Beogradu je 10. i 11. juna ove godine održana četvrta WeBER regionalna konferencija pod nazivom „Građani na prvom mjestu – Desetljeće unaprjeđenja reforme javne uprave usmjerene na građane“ u organizaciji Centra za evropsku politiku.
Konferencija, koja se održala 10 godina nakon pokretanja prvog WeBER projekta u regiji, poslužila je kao poligon usmjeren na budućnost a učesnici su razgovarali o desetljeću dokaza, eksperimentiranja i angažmana civilnog društva u oblasti reforme javne uprave te istovremeno preispitujući kako javne uprave mogu učinkovitije odgovoriti na potrebe građana u godinama koje dolaze.
Prvog dana predstavljeni su rezultati rezultati Western Balkan PAR Monitora 2024/2025 u zemljama Zapadnog Balkana. PAR Monitor pruža komparativnu procjenu napretka reformi u ključnim PAR stupovima, iz perspektive civilnog društva i građana regije.
Vodeći istraživač inicijative WeBER Miloš Đinđić naveo je da su uprave na Zapadnom Balkanu najbolji rezultat ostvarile u upravljanju javnim finansijama, što, kako je rekao, govori da su reformski poduhvati mogući.
“Uprave na Zapadnom Balkanu su najbolji rezultat ostvarile u upravljanju javnim finansijama, što govori da su reformski poduhvati mogući, odnosno da daju rezultate kad imate jasan institucionalni okvir i jasna pravila u određenoj oblasti, kao što su javne finansije. Treba istaći da veliki udio takvog rezultata u regionu leži u činjenici da su državne revizorske institucije transparentne u svom radu i da redovno informišu građane”, rekao je on. Đinđić je dodao da pored najboljih rezultata u ovoj oblasti, postoje i značajni izuzeci.
“U pet od šest država, osim Bosne i Hercegovine, postoje posebni režimi javnih nabavki koje faktički stavljaju van snage sistemske zakone u ovoj oblasti, što utiče u velikoj mjeri na transparentnost i integritet sistema javnih nabavki, tako da, i pored najboljih rezultata, i dalje postoji dosta problema u oblasti javnih finansija, što je vidljivo iz samog rezultata”, objasnio je on. Prema njegovim riječima, digitalizacija i pružanje usluga u regionu nedovoljno napreduju poslednjih godina.
“Elektronske usluge, servisi, elektronska komunikacija sa upravama, elektronski potpisi i plaćanja uzimaju maha, sve su dostupniji. Međutim, ono što je evidentno u regionu je da pružaoci usluga, kad razvijaju nove ili modifikuju postojeće usluge, oni ni na koji način faktički ne uključuju građane u to kako bi usluge trebale da izgledaju i koje su njihove potrebe tako da, i u ovoj oblasti koja je tradicionalno posmatrana kao dobra već godinama unazad, i u našim istraživanjima i u istraživanjima drugih međunarodnih organizacija, postoji prostor za unapređenje”, ocijenio je. Dodao je i to da region jako loše stoji u kreiranju javnih politika, usvajanju propisa i donošenju odluka.
Na tematskim sesijama, na kojima je učestvovala i predstavnica Ureda koordinatora za reformu javne uprave Aneta Raić, šefica Jedinice za donatorsku koordinaciju, nadzor i evaluaciju, analizirirani su predstavljeni podaci iz WeBER PAR monitoring izvještaja za 2024/2025. godinu.
Konferencija je okupila predstavnike vlada sa Zapadnog Balkana, stručnjake EU i OECD/SIGMA-e, aktere civilnog društva, praktičare i istraživače kako bi istražili kako dizajn javnih usluga usmjeren na čovjeka više ne bi trebao biti inovacijski eksperiment, već nužnost javne uprave. Oslanjajući se na iskustva WeBER Policy Labsa i lokalnih inicijativa iz WeBER fonda za male grantove, rasprave će ispitati kako se dizajnersko razmišljanje, participativni pristupi i uključivi procesi politika mogu prevesti u pristupačnije, pouzdanije i učinkovitije javne usluge.
Drugog dana konferencije korisnici bespovratnih sredstava iz cijelog Zapadnog Balkana predstavili su konkretna iskustva na nivou zajednice u primjeni dizajnerskog razmišljanja i participativnih metoda za poboljšanje javnih usluga. Ovi slučajevi iz stvarnog života ilustriraju kako povratne informacije građana, zajedničko stvaranje i uključive konzultacije mogu oblikovati usluge koje bolje odgovaraju na svakodnevne potrebe.
Ovo je bila prilika i za njegovanje dijaloga između uprava i civilnog društva te za ponovno potvrđivanje zajedničke predanosti javnim upravama koje su transparentne, odgovorne i istinski orijentirane na građane. Učesnici konferencije u konačnici su gledali i unaprijed: pitajući se kako sljedeća faza PAR-a na Zapadnom Balkanu može graditi na onome što je do sada naučeno, prihvatiti pristupe usmjerene na čovjeka kao standardnu praksu i osigurati da reforme donose opipljivu vrijednost građanima cijele regije.