Koje su nadležnosti Ureda koordinatora za reformu javne uprave?
Ured koordinatora za reformu javne uprave: usmjerava i prati reformu javne uprave, upravlјa Fondom za reformu javne uprave, priprema i organizuje rad UO FRJU, stvara uvjete za razvitak sektorskih kapaciteta u klјučnim sektorima politike; razvija i ažurira akcijske planove Strategije reforme javne uprave; autor je strateških dokumenata u procesu reforme javne uprave; osigurava tehničku i ekspertsku pomoć za rad nadzornih timova; redovno izvješćuje sve razine vlasti o provođenju mjera iz AP1 i RAP1; provodi kompletnu procuru javnih nabava za projekte koji se financiraju iz Fonda za reformu javne uprave; u suradnji sa članovima nadzornog tima priprema projekte; obezbjeđuje sustav nadgledanja i evaluacije u provođenju mjera AP 1 i RAP 1; vrši monitoring procesa reforme i o tome dva puta godišnje izvješćuje Vijeće ministara BiH.
Šta podrazumijeva reforma javne uprave?
Moderna javna uprava u obavlјanju svojih funkcija služi građanima. Ovo osnovno načelo poslužilo je kao temelј reformi javne uprave u europskim zemlјama. Reforme se provode kako bi se državna uprava transformirala u javnu upravu s konačnim cilјem uspostave uprave koja služi građanima. Klјučni cilј reforme javne uprave u Bosni i Hercegovni i opća vizija Strategije reforme javne uprave predviđa: „razvitak javne uprave koja bi bila učinkovitija, djelotvornija i odgovornija; koja bi građanima pružala bolјe usluge za manje novca, te poslovala na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, uz ispunjavanje svih uvjeta postavlјenih europskim integracijama, čime bi zaista postala sredstvom za kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj“.
Koje su oblasti obuhvaćene Strategijom reforme javne uprave?
Reforma se do sada odvijala kroz šest klјučnih oblasti koje su utvrđene kroz Akcijski, a kasnije Revidirani akcijski plan 1 Strategije reforme javne uprave su: strateško planiranje, koordinacija i izrada politika, javne financije, upravlјanje lјudskim resursima, e-uprava, upravni postupci i upravne usluge i institucionalna komunikacija.
Neki reformu javne uprave nazivaju i “reformama svih reformi” u BiH. Kako javna uprava može pozitivno utjecati na druge reforme?
- a) ona je klјučni politički preduvjet dalјeg napretka BiH u procesu EU integracija i istovremeno klјučno sredstvo ili instrument prilagodbe upravnih struktura i razvitka upravnih kapaciteta u funkciji efikasnijeg napredovanja na putu pridruživanja EU
- b) sredstvo društveno ekonomskog razvoja posebno u dijelu koji se tiče reguliranja poslovnog okruženja i neposredne veze sa razvojnom strategijom
- c) sredstvo demokratizacije društva kroz afirmaciju principa dobre uprave: transparentosti, odgovornosti, sudjelovanja građana u javnim poslovima, kreiranju politika, višem nivou usluga građanima i sl. i u neposrednoj je vezi sa afirmacijom principa vladavine prava.
Kakva je uloga koordinatora u procesu RJU?
Koordinatori su zaduženi za koordinaciju procesa reforme javne uprave, svako unutar svoje razine vlasti, zajedno sa Uredom koordinatora za reformu javne uprave. Odgovorni su za: neposrednu i operativnu suradnju sa Uredom i drugim koordinatorima i neposredno učešće u provođenju mjera AP1; suradnju i operativnu podršku Uredu u koordiniranju rada nadzornih i implementacionih timova, pripreme rada Koordinacionog odbora; praćenje provedbe mjera AP1 i mjesečno izvještavanje svoje vlade te informiranje Ureda i nadzornog tima; aktivno učešće u radu i odlučivanju Upravnog odbora FRJU i u vezi s tim predlaganje prioritetnih projekata za financiranje, u saradnji s nadzornim timom; koordinaciju donatora na nivou FBiH, RS i BDBiH koji nisu članovi FRJU; aktivno učešće i potporu Uredu koordinatora za reformu javne uprave u osiguranju izvješćivanja o nadgledanju i evaluaciji; te razmatranje prijedloga implementacionog tima koje su odobrili nadzorni timovi.
Kakva je uloga NT u procesu reforme javne uprave?
Funkciju nadzora nad operativnim provođenjem mjera RAP1 vrše nadzorni timovi formirani u šest reformskih oblasti. Nadzorni tim je nadležan i za: utvrđivanje prioriteta u reformskoj oblasti u suradnji sa Uredom i koordinatorima za RJU; usaglašavanje indikatora progresa; iniciranje i predlaganje projektnih prijedloga u reformskoj oblasti; osiguranje potpore pri izradi projektnih prijedloga, njihovo razmatranje i odobravanje; sagledavanje potreba u reformskoj oblasti, iniciranje i odlučivanje o raspodjeli domaćih i stranih lјudskih i materijalnih resursa i shodno tome iniciranje sastava i organiziranje rada implementacijskih timova; nadzor nad radom implementacijskih timova i usaglašavanje pristupa u reformskoj oblasti i sa aktivnostima u drugim reformskim oblastima; razmatranje i odlučivanje o mjerama i rezultatima koje ponude implementacijski timovi; osiguranje efikasnog i blagovremenog provođenja mjera AP1 u okviru reformske oblasti kroz praćenje progresa, suradnju, izvješćivanje i informiranje odgovornih organa uprave te osiguranje potpore u implementaciji projektnih zadataka; pomoć u izvješćivanju Ureda o nadgledanju i evaluaciji te realizaciji aktivnosti koje se financiraju iz FRJU. Institucije imaju predstavnike u nadzornim timovima i nadležne su da u oblasti djelovanja nadzornog tima, osiguravaju potrebnu stručnu, tehničku i drugu pomoć nadzornom timu. Istovremeno mnoge od njih su u RAP1 navedene kao klјučne institucije odgovorne za provedbu mjera iz ovog plana.
Kakva je uloga Implementacionih timova?
Članovi implementacionih timova zaduženi su za praktičnu i operativnu izvedbu pojedinačnih mjera AP1 u konkretnoj reformskoj oblasti.
Imate li preciznu evidenciju zaposlenih u javnoj upravi na svim razinama?
Registre državnih službenika na svim nivoima vode centralne agencije za državnu službu/upravu i Pododjenje za lјudske resurse Vlade Brčko distrikta BiH. Mi ne raspolažemo informacijama o ukupnom broj zaposlenih, a što se odnosi na broj državnih službenika, zaposlenika i drugih (policija i vojska). Ti podaci bi se mogli dobiti od ministarstava financija na svakom nivou.
Da li će pitanje racionalizacije uprave biti obuhvaćeno novom strategijom ili akcijskim planom?
Prilikom pripreme nove strategije treba uzeti u obzir implementaciju Reformske agende, specifični kontekst BiH sa složenim modelom upravlјanja, potrebu jačanja ekonomskog upravlјanja na svim nivoima vlasti, ocjenu referentnih međunarodnih organizacija i inicijativa o stanju u javnoj upravi u BiH, naučene lekcije prve strategije RJU iz 2006. godine, pravnu i upravnu tradiciju i kulturu koja oblikuje odnos uprave prema poslovnom sektoru i građanima, ali i obveze koje stoje pred državom u okviru Evropske agende – procesa EI zemlјe, koji ima svoju političku, ekonomsku, pravnu i administrativnu dimenziju.
Razvoj strateškog okvira za RJU u BiH pretpostavlјa obuhvatno razmatranje socijalno-ekonomskog i političkog konteksta BiH u svijetlu aktuelnih reformskih prioriteta i nastojanja za približavanjem EU.
Koliko reforma javne uprave doprinosi borbi protiv korupcije u BiH?
Sve oblasti definisane Strategijom reforme javne uprave sadrže cilјeve koji na direktan ili indirektan način doprinose borbi protiv korupcije – od uspostave transparentnih procedura prilikom zapošlјavanja u javnoj upravi, preko transparentnosti trošenja javnog novca, uvođenja interne revizije do smanjenja sukoba interesa, obaveznog učešća javnosti prilikom izrade zakona. Posebno ističemo projekat „Izgradnja kapaciteta za borbu protiv korupcije u strukturama državne službe u BiH“, a koji se financira iz Fonda za reformu javne uprave. Kroz projekat će biti promovisana etička načela i principi dobre uprave i državne službe, te provedena obuke o tema borbu protiv korupcije. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije već provoditi obuke koje se odnose na unapređenje etike u javnoj upravi.
Ko su donatori Fonda za RJU?
Ambasada Kralјevine Holandije u Bosni i Hercegovini, švedska Agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), Odjelјenje Ujedinjenog Kralјevstva za međunarodni razvoj (DfID) i Delegacija Europske komisije u BiH kreirali su zajednički donatorski Fond za reformu javne uprave u BiH koji je počeo funkcionisati 2008. godine. Fondu su se kasnije pridružili i Ministarstvo vanjskih poslova Kralјevine Danske i Ministarstvo vanjskih poslova Norveške te domaće vlasti: Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Brčko distrikta BiH i Vlada Republike Srpske.
Koliko je do sada sredstava ukupno potrošeno iz Fonda za reformu javne uprave i za koliko projekata?
Za provedbu 13 završenih projekata iz Fonda za RJU je potrošeno 7.213.285,93 KM sa PDV. Implementacija ovih projekata odnosila se na svih šest oblasti definisanih Strategijom reforme javne uprave.
Kakve će koristi građani na koncu procesa imati od ove reforme?
Neposredne koristi građani bi trebali osjetiti kroz brže napredovanje BiH u procesu integriranja u EU, transparentniju javnu upravu, upravu koja se racionalno i odgovorno ponaša u upravlјanju javnim finansijskim i materijalnim sredstvima, upravu koja će u procedurama razvitka politika i izrade zakona omogućiti građanima i interesnim zajednicama da budu aktivni subjeti tih procesa a ne samo objekti primjene propisa i sl., upravu koja će odluke temelјiti na objektivnim pokazatelјima umjesto na mišlјenju i sl. To se posebno odnosi na pojednostavlјenje procedura upravnog odlučivanja i osiguranje veće razine usluga koje građani ostvaruje putem ili pred upravnim tijelima uklјučujući naravno kreiranje standarda za razvitak e-usluga uprave. Reforma pretpostavlјa i promjene u individualnom načinu razmišlјanja i ponašanja i javnih zvaničnika i državnih službenika i građana, dakle svakog od nas i čini se zapravo je da je taj proces teško kontrolisati i gotovo nemoguće usmjeravati u društvu sa neizgrađenim sustavom društvenih vrijednosti.
Gdje mogu dobiti dodatne informacije o aktivnostima Ureda koordinatora za refomu javne uprave?
Pored internet stranice Ureda koordinatora za reformu javne uprave, informacije o našim aktivnostima su dostupne prijavom na elektronski bilten. Također, možete se dodatno informisati i posredstvom našeg facebook i twitter naloga kao i kontaktirati službenika za odnose s javnošću na email:vedrana.faladzic@parco.gov.ba ili na 033/ 565-763.