Građani na donošenje zakona koji bi regulirali oblast e-poslovanja u BiH čekaju već godinama, a mali korak naprijed u tom pravcu bi moglo značiti i donošenje Prijedloga zakona o elektroničkom dokumentu, koji je prije nekoliko dana utvrdilo Vijeće ministara BiH.
Ovo je jedan od zakona koji će kompletirati ovu zakonsku regulativu na razini države.''Donošenjem Zakona o e-potpisu i Zakon o e-pravnom i poslovnom prometu, kao i njihovih podzakonskih akata, stvoren je pravni okvir za funkcioniranje i razvoj informacionog društva u BiH. A Zakon o e-dokumentu će upotpuniti i zaokružiti pravni okvir iz oblasti informacionog društva i omogućiti uspostavljanje elektronskog pravnog i poslovnog prometa u postupcima koji se vode pred organima uprave BiH'', kazala je za eKapija.ba Irida Varatanović, šefica odjela za informatizaciju u sektoru za komunikacije i informatizaciju Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Dodaje da je usvojen i jedan podzakonski akt Zakona o e-potpisu, Odluka o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga ovjeravanja (Sl. glasnik BiH“ broj 21/09), a izrada i usvajanje drugih potrebnih podzakonskih akata, navodi, planira se nakon formiranja Ureda, te njihovo usklađivanje u skladu sa propisima i direktivama EU.
Brojne koristi od donošenja zakona
Što se tiče utvrđivanja prijedloga zakona o elektroničkom dokumentu iz Vijeća ministara BiH kažu da će se ovim ubrzati procedure i samim tim unaprijediti efektivnost vlasti u kontaktu s građanima te doprinijeti. Njegov značaj prvenstveno vezuje za stvaranje uvjeta za izjednačavanje elektroničkog i dokumenta u pisanom obliku u odvijanju pravnog prometa između fizičkih i pravnih osoba i tijela javnih vlasti. Na ovaj način želi se omogućiti uspostava elektroničkog pravnog i poslovnog prometa pred tijelima uprave Bosni i Hercegovini.
Korišćenje elektroničkog dokumenta, kao službeno validnog, skratit će vrijeme potrebno za provođenje postupaka, a očekuje se pozitivan utjecaj na smanjenje troškova koji se trenutačno proizvode prilikom slanja dokumenata u pisanoj formi, navode iz Vijeća ministara BiH. Ministarstvo komunikacija i prometa bi za trebalo uputiti Parlamentu na razmatranje.
Varatanović navodi da je za e-poslovanje G2G (Government to Government) i G2B (Government to Business) potrebno uspostaviti nadzorni organ, Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca. Njegova uspostava je, kako saznajemo, planirana u 2014. i to unutar ovog Ministarstva. Za to je, navodi, neophodno izvršiti izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjih sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva.
"Planirano je da se internom preraspodjelom radnih mjesta formira Ured. Uspostavljanjem Ureda će se početi primjenjivati čak tri Zakona (Zakon o e-potpisu, Zakon o e-dokumentu i Zakon o e-pravnom i poslovnom prometu)'', kazala je za eKapija.ba Varatanović.
Dodaj da je izdavanje kvalificiranih potvrda definirano u potpunosti Zakonom o e-potpisu i Odlukom, a moći će se primjenjivati nakon formiranja nadzornog organa, navodi ona.
O tome kada bi mogla zaživjeti u praksi ovakva vrsta e-komunikacije kaže da se ona očekuje nakon uspostavljanja Ureda, te ispunjavanja potrebnih uslova za početak rada Ureda, što podrazumijeva uspostavljanje i prilagođavanje postojeće IKT infrastrukture, te ukoliko bude potrebna i njena eventualna nadogradnja, kao i nakon donošenja podzakonskih akata vezanih za sva tri prethodno navedena zakona.
Sve ovo znači da bi ova godina mogla biti ključna za formiranje osnova za uspostavu pružanja e-servisa građanima i poslovnoj zajednici. Regulativa za uspostavu ovog poslovanja pokušava se upotpuniti i na entitetskoj razini o čemu smo pisali prethodnih godina.