Nevladine organizacije Transparency International BiH (TI) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) organizirali su konferenciju u okviru projekta “Monitoring reforme javne uprave – PARM” kako bi predstavili preliminarne nalaze istraživanja u oblasti reforme javne uprave, a prije svega u oblastima javnih finansija, upravljanja ljudskih resursa i generalnog nivoa provedbe Strategije za reformu javne uprave.
Lejla Ibranović, program menadžer TI BiH, naglasila je prilikom predstavljanja projekta kako je reforma javne uprave ključni prioritet u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ali da političke elite u BiH nisu dovoljno posvećene reformskim procesima i da na reformu javne uprave gledaju samo kao na još jedan od uslova koje BiH mora ispuniti, a ne kao ključni preduslov za efikasnu vladu i ekonomski rast.
Koordinatorica za RJU BiH Semihe Borovac rekla je da joj je prije svega drago što je došlo do saradnje nevladinog sektora sa Uredom koordinatora za reformu javne uprave BiH.
-Tokom četiri godine, koliko je predviđeno da traje ovaj projekat, Ured koordinatora očekuje bolju povezanost sa civilnim društvom odnosno građanima i privrednim subjektima koji s pravom očekuju još konkretnije i krupnije korake u procesu reforme javne uprave. Reforma javne uprave je proces koji zahtjeva vrijeme i veliki angažman državnih službenika i institucija, na tom putu ima i uspjeha i prepreka, ali je sigurno veoma važno da se taj proces shvati u javnosti kao pravac kojim Bosna i Hercegovina ulazi u evropski administrativni prostor i postaje njegov sastavni dio u kojem vladaju i poštuju se principi i standardi pravičnosti, demokratičnosti i jednakosti u pružanju usluga javne uprave – rekla je između ostalog Borovac.
Borovac je također rekla da reforma javne uprave zahtijeva snažnu političku podršku.
-Prelazi se na novi način rada što podrazumijeva strateško planiranje, izradu politika, programiranje, trezorsko poslovanje, propise za harmonzaciju zakona. Puno je toga pred Bosnom i Hercegovinom što se treba uraditi po pitanju reforme javne uprave – kazala je Borovac.
Da se radi o nedovoljnoj političkoj podršci, jasno je kazao i dirktor Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju u BiH Pelle Persson.
– Ovdje nema političke volje. Kada posmatrate javni sektor u BiH vidite da oni troše negdje oko 50 posto BDP-a što je velika suma, a usluge nisu na očekivanom nivou i u rangu s potrošenim novcem. Kada se govori u nedostatku reforme javne uprave u BiH možemo jasno reći da je to niska efikasnost jer usluge nisu orijentirane na krajnje korisnike – kazao je Persson.
Tokom konferencije uriličena su i dva bloka panel diskusija u kojima je učešće uzeo i stručni savjetnik za reformu javne uprave Dejan Buha koji je, između ostalog, istakao važnost Fonda za reformu javne uprave, te kako su donatori po prvi put povjerili svoj novac domaćoj instituciji na upravljanje.
-Članovi Fonda su, naravno, donatori, predstavnici vlada sa sva četiri nivoa vlasti, kao i predstavnik Ministarstva finansija i trezora BiH – kazao je Buha.
Kao ključne probleme u oblasti upravljanja ljudskim resursima, tim TI-a i CIN-a prepoznali su politizaciju administracije, zapošljavanje koje nije na osnovu zasluga što dovodi do nedostatka kompetentnog kadra, neadekvatni mehanizmi ocjenjivanja rada službenika, nekompetentnost menadžerskih struktura i generalni nedostatak integriteta.
Kompleksnost administrativnih struktura, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima, dovode i do neefikasnosti u utrošku javnih sredstava, imajući u vidu postotak rashoda koji odlaze na plate zaposlenih u javnoj upravi. Naime, istraživanje TI BiH je pokazalo da se 45% budžetskih rashoda izdvaja na plate, što je daleko više od 25% koliko je preporuka Svjetske banke. Ne računajući transfere i subvencije, ovaj postotak je još veći – 70%, što je dodatan pokazatelj da ovakav udio ne može omogućiti značajna kapitalna ulaganja i razvojne projekte koji bi mogli unaprijediti BiH ekonomiju.
Kako kažu iz TI-a, dosadašnji proces reformi je, osim nedostatka političke podrške, nailazio i na druge prepreke, kao što su nekoordinisanost među vladama i različitim nivoima odgovornosti, slaba politika razvoja i koordinacije, nejasne linije odgovornosti, nedostatak iskusnog stručnog osoblja, kao i otpor same administracije za promjenama. Upravo iz ovih razloga je naglašena potreba što jačeg uključivanja civilnog društva koje će obezbijediti sponu između građana i javne uprave i uključiti ih u procese reformi, kako bi se u konačnici proveli procesi koji će imati rezultate za same građane, što je i cilj projekta koji će TI BiH i CIN, uz finansijsku podršku SIDA-e i Kraljevine Danske, provoditi u naredne četiri godine.