Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini ponovo je pokrenuta nakon dužeg zastoja izazvanog nedostatkom političke volje.
Nedavnim konstituiranjem Kooodinacijskog odbora za reformu javne uprave počele su aktivnosti na ispunjavanju još jedne preporuke iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
Građani naviknuti na duga čekanja ispred šaltera javnih ustanova nadaju se da će administrativne usluge ubuduće biti dostupnije.
Pokretanje digitalizacije javne uprave je među najvažnijim prioritetima što bi u praksi omogućilo olakšane postupke za građane i gospodarstvo i niže troškove administrativnih usluga.
“Želimo da u narednom razdoblju počnemo proces digitalizacije i da građanima omogućimo brži, funkcionalniji pristup informacijama, dokumentima, pogotovo gospodarstvu gdje puno gube na te tehničke stvari u šalter salama, što bi se moglo raditi elektronski”, kaže Darko Kasap, direktor Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH za RTRS.
Ključni preduslov za funkcionisanje i korištenje elektronskog potpisa je usvajanje zakona o elektronskom potpisu na razini Bosne i Hercegovine.
“Naše institucije su spremne na to, međutim treba još da se usklade zakonski okviri da bi on bio primjenjiv svakodnevno. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju ‘otkočiti’ taj problem, što je ključ cijele digitalizacije”, navodi Kasap.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, u zemljama regije, posebno u Srbiji, digitalizacija i elektronsko poslovanje postali su još važniji u vrijeme pandemije Covida, jer su građani dobili brojne digitalne usluge.
Spremnost i sposobnost vlasti da unaprijedi javnu upravu ima utjecaja i na europski put jer je ona dio Prvog klastera revidirane metodologije za pristupanje Europskoj uniji. To znači da se progres u javnoj upravi reflektuje i na druge sektore.