Državni koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan izjavio je danas u Sarajevu da prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti iznosi oko 63,46 %, a što predstavlja poboljšanje u odnosu na analizu internet stranica javnih institucija koju je 2016. izvršila „Analitika“ kada je prosječan nivo transparentnosti (na uzorku od 68 institucija) iznosio 34,8 %.
Na kafi sa novinarima u hotelu Bristol u Sarajevu koordinator je istakao da je Ured koordinatora za reformu javne uprave proveo online istraživanje među institucijama uprave u periodu lipanj/srpanj 2019. godine te da su istraživanjem bile obuhvaćene 74 institucije, a od ovog broja 44 institucije su dale odgovore na svih 38 pitanja. Upitnik su ispunjavali službenici zaposleni u institucijama.
Četiri institucije Vijeća ministara BiH ispunjavanju 100 % standarda proaktivne transparentnosti i to: Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta te Ured koordinatora za reformu javne uprave. Ove četiri institucije objavile su sve podatke i informacije od javnog značaja, od kontakata zaposlenih do ukupnih primanja rukovodilaca ovih institucija i svih državnih službenika i namještenika.
„Interesantno je da pojedine institucije nemaju na svojim web-stranicama ni osnovne podatke koji predstavljaju njihovu ličnu kartu poput biografija rukovodilaca ili kontakata zaposlenih. Polovina institucija koje su dale odgovor nemaju objavljene pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. 19 institucija je odgovorilo da nema objavljen Plan integriteta, a 13 institucija nije na svojim web-stranicama objavilo Akcioni plan za borbu protiv korupcije“, rekao je Ćuzulan.
Pohvalio je institucije, njih osam, koje su objavile podatke o ukupnim primanjima zaposlenih u institucijama te sve druge institucije koje su prepoznale značaj i objavile dodatne finansijske podatke (budžete, izvještaje o izvršenju budžeta) te podatke iz oblasti javnih nabavki.
„Međutim, tenderske dokumentacije nakon provedenog postupka ili ugovori (uz zaštitu povjerljivih informacija) i dalje su tajna za građane BiH“, naglasio je.
Čuzulan je istakao i da je Ured koordinatora za reformu javne uprave u potpunosti opredjeljen za povećanje otvorenosti rada, jačanju povjerenja javnosti u rad institucija te prevenciji korupcije. U prilog tome naveo je podatak da je Ured koordinatora za reformu javne uprave usvojio interni akt Pravilnik o proaktivnoj objavi informacija Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
„Proaktivnom objavom informacija obezbjeđuje se pravo javnosti da zna kakve odluke donosi rukovodilac Ureda, koja su strateška opredjeljenja rada institucije, te kako se troši budžetski novac, a sve u cilju vršenja demokratske kontrole vlasti i ostvarivanju ljudskih prava i sloboda“, istakao je državni koordinator za reformu javne uprave.
Dodao je i to da je potrebno da institucije uprave nastave su da ažuriraju podatke na njihovim web-stranicama te da objavljuju za javnost relevantne informacije koje se nalaze u njihovom posjedu, a odnose se na Standarde proaktivne transparentnosti. Proaktivna objava informacija od javnog značaja direktno doprinosi ostvarivanju koncepta dobre uprave u BiH, vraća povjerenje javnosti u rad državnih institucija, a građanima omogućava veću informisanost radi ostvarivanja njihove participacije u radu javne uprave.
Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 03.12.2018. godine usvojilo je Informaciju o aktivnostima u oblasti unapređenja proaktivne transparentnosti te Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti i zadužilo sve institucije Vijeća ministara BiH da ažuriraju informacije i dokumente na svojim web-stranicama, a Ured koordinatora za reformu javne uprave da Vijeću ministara BiH dostavi objedinjenu informaciju o primjeni Politike i Standarda proaktivne transparentnosti.
Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti 2015. godine razvili su članovi i članice međuinstitucionalne Grupe za komunikacije Programa jačanja javnih institucija, kojeg po nalogu Savezne vlade Njemačke provodi njemački GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit). Grupu za komunikacije čine predstavnici: Direkcije za evropske integracije, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Agencije za statistiku BiH i Ureda koordinatora za reformu javne uprave, a doprinos samoj izradi standarda proaktivne transparentnosti dali su i predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH i Službe za informisanje – Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, te predstavnici Transparency International BiH, Centra za istraživačko novinarstvo i Centra za društvena istraživanja Analitika.