Državni koordinator za reformu javne uprave (RJU) Darko Kasap ocijenio je u razgovoru za Fenu da su transparentnost i odgovornost bitan segment funkcioniranja javne uprave te da je transparentnost temelj na kojem se gradi povjerenje između javnosti i vlasti.
Kasap je kazao da posljednjih godina postoji sve veći zahtjev za transparentnošću u vladinim agencijama, jer građani više ne žele biti samo informirani, već da traže da im institucije omoguće i sudjelovanje u procesima donošenja odluka.
– Novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnoj razini predviđa obvezu javnih institucija da objavljuju setove informacija od javnog značaja, proaktivno, na svojim internet stranicama. Ti podaci većinom su obuhvaćeni i standardima proaktivne transparentnosti – dokumentom koji je u prosincu 2018. godine usvojilo Vijeće ministara BiH i zadužilo Ured koordinatora za reformu javne uprave da provodi istraživanje o ispunjenosti standarda i da izvještava Vijeće ministara BiH – kazao je.
Kasap tvrdi da institucije imaju obvezu da podatke objavljuju u strojno čitljivim formatima, kako bi ih javnost mogla analizirati, razumjeti procese donošenja odluka te ih koristiti za stvaranje nekih novih vrijednosti.
Naglasio je da je prošlogodišnje istraživanje pokazalo blagi porast u povećanju dostupnosti informacija javne uprave na internet stranicama bh. institucija.
– Mi ćemo uskoro početi s novim istraživanjem, a rezultate planiramo obraditi i objaviti do srpnja/kolovoza ove godine. Upravo zbog usvajanja novog zakona, očekujemo da se će institucije više otvoriti javnosti. Jer, njegova potpuna provedba ključan je korak prema izgradnji povjerenja i osiguravanju odgovornosti javne vlasti – istakao je.
Kasap je podsjetio da je 16. travnja u Sarajevu održan 7. sastanak Posebne PAR skupine između BiH i EU.
– Kada je u pitanju reforma javne uprave, preporuke sa 6. sastanka ovog tijela, između ostalog, odnosile su se na uspostavljanje funkcionalnog tijela za donošenje političkih odluka koje će uključivati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, predsjednike entitetskih vlada i gradonačelnika Brčko Distrikta, dok su državna razina, entiteti i Distrikt Brčko trebali usvojiti odluku o aranžmanu za koordinaciju reforme javne uprave, tzv. Zajedničku platformu – kazao je.
Potpisivanjem Zajednička platforme o implementaciji reforme javne uprave u prošloj godini i održavanjem prve sjednice u februaru ove godine Koordinacijski odbor je, kako kaže Kasap, postao funkcionalan te je time otklonjen nedostatak političkog usmjeravanja reforme koji je prepoznat i kroz dokumente Europske komisije.
Pojasnio je da Koordinacijski odbor vrši funkciju usklađivanja aktivnosti organa uprave različitih razina vlasti u provođenju reformskih mjera, funkciju političke koordinacije i ukupnog nadzora.
– Podrška članova ovog tijela je značajna u smislu shvatanja važnosti određenih pitanja i stavljanja na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH i vlada – kazao je.
Kasap tvrdi da je Koordinacijski odbor na sjednici u februaru preporučio da se reformske aktivnosti uvrste u programe rada institucija, a time i Vijeća ministara BiH/vlada, što je također jedna od funkcija ovog tijela propisana Platformom.
– Također, na osnovu informacija o kašnjenjima i smetnjama u provedbi reforme javne uprave, kao i zaključcima sa sastanaka PAR Posebne skupine, Koordinacijski odbor je donio zaključak o potrebi prioritizacije i revizije Akcijskog plana i očekivanja su da će se članovi Koordinacijskog odbora snažno zalagati za ubrzano usvajanje dokumenta kada on bude završen – istakao je.
Dodao je da je Vlada Republike Srpske u prosincu prošle godine, a Vijeće ministara BiH u ožujku ove godine imenovalo predstavnike institucija u nadzorne timove, čime su stvorene ključne pretpostavke za djelovanje funkcionalne tehničke strukture i čime su vlade sigalizirale spremnost za daljna ulaganja u reformu.
– U narednom razdoblju bit će potrebno nastaviti daljne razgovore sa donatorima kako bi se osigurala sredstva za implementaciju Akcijskog plana za reformu javne uprave – kazao je.
Govoreći o aktivnostima koje je Europsko povjerenstvo pohvalilo, Kasap je kazao da se pohvale odnose na uspostavljanje političke koordinacije u reformi javne uprave, izradu nacrta Programa integriranja u EU, te usvajanje izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi na državnoj razini, kao i Zakona o slobodi pristupa informacija na razini institucija BiH.
Ali, dodao je da je Povjerenstvo izrazilo nezadovoljstvo brzinom ispunjavanja njihovih preporuka sa prošlogodišnjeg sastanka te da očekuje da se stare kao i nove preporuke brže realiziraju.
Istakao je da u Povjerenstvu očekuju da će do kraja jula ove godine završiti reviziju Akcijskog plana i odrediti nove prioritete u oblasti reforme javne uprave te da rok za ispunjavanje mjera iz akcijskog plana ostaje isti, kraj 2027. godine.
– Državna razina vlasti trebala je do lipnja 2023. godine uspostaviti radnu grupu za usklađivanje zakona o državnoj službi u cijeloj zemlji, a samim tim i sistematizacije poslova, kategorija poslova, a zatim i standarda plaća. Ministarstvo pravde BiH je 2021. iniciralo osnivanje zajedničke radne skupine koja je trebala raditi na harmonizaciji zakona o državnoj službi na svim razinama, ali se na ovu inicijativu odazvali samo Agencije za državnu službu BiH i Agencije za državnu službu FBiH. Međutim, planom rada Narodne skupštine RS definirano je razmatranje novog zakona o državnoj službi u Republici Srpskoj u četvrtom kvartalu ove godine, dok je u Federaciji BiH planirano u maju održavanje sastanka/okruglog stola o usklađivanju zakona o državnoj službi – pojasnio je.
Kasap je istakao da je Europska komisija pozvala Bosnu i Hercegovinu da poboljša nacrt Programa integrisanja u EU, da revidira i usvoji Akcijski plan za reformu javne uprave s troškovima njegove provedbe te da poboljša funkcioniranje koordinacijskih struktura.
Naglasio je da BiH treba izmijeniti zakone o državnoj službi tako da budu usklađeni s principom zasluga i međusobno u cilju profesionalne i depolitizirane državne službe te da usvoji propise na državnoj razini o cjelodržavnom strateškom planiranju politika i određivanje jedne institucije na državnoj razini koja je nadležna za planiranje politika. Također, mora se poboljšati praćenje provedbe cjelodržavne Strategije upravljanja javnim finansijama.
Na pitanje šta je fokus novog, revidiranog akcijskog plana za reformu javne uprave i kada dokument namjeravaju finalizirati, Kasap je kazao još nemaju konačan prijedlog aktivnosti.
– O tome ćemo razgovarati u svibnju sa svim koordinatorima za reformu javne uprave i članovima nadzornih timova. Najveći izazov za naredno razdoblje je digitalizacija javne uprave. Većina aktivnosti je i dalje aktualna, naročito izgradnja gradivnih blokova koji će omogućiti pružanje elektronskih usluga, što uključuje uspostavu Kataloga usluga preko kojeg će se u budućnosti pružati elektronske usluge, uspostavu i jačanje centara dijeljenih usluga, e-plaćanja, vladine sabirnice itd, dakle svih elemenata koji su neophodni za buduće pružanje e-usluga – naglasio je.
Smatra potrebnim osiguravanje interoperabilnosti kojoj će se morati prilagoditi i prethodno i sada razvijeni sustavi, te omogućiti da institucije komuniciraju međusobno, umjesto da šalju ljude da putuju po zemlji i pred šalterima prikupljaju dokumente koje su im prema zakonima o upravnom postupku dužni sami osigurati.
– U oblasti usluga nedostaje zakonodavni okvir. Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije nije usvojen, nedostaje zakon o cyber sigurnosti, a upotreba sigurnog elektronskog potpisa nije omogućena – podvukao je.
Govoreći o tome koliko novca izdvajanju vlade za reformu javne uprave i da li je to dovoljno za provedbu svih planiranih aktivnosti, Kasap je kazao da je Vijeće ministara BiH u prethodnom razdoblju izdvajalo novac u PAR Fond na bazi trogodišnjih, odnosno godišnjih odluka, koje je predlagao Ured koordinatora.
– Na sličan način su izdvajana sredstva i ostalih razina u PAR Fond. U ovom trenutku PAR Fond se nalazi u blokadi i mi očekujemo da će PARCO, u suradnji sa PAR koordinatorima dostaviti na usvajanje dokumente o deblokadi PAR Fonda i predložiti dalji način izdvajanja – kazao je.
Tvrdi da postoji spremnost da se osiguraju izdvajanja, ali da je potrebno definisati načine i obim, jer je u ovom momentu teško govoriti o procentima ako se zna da su domaća ulaganja u PAR Fond iznosila sedam posto u odnosu na uloženi novac donatora.
– Svakako mislimo da ta suma ne bi trebala biti manja od 10 posto – istakao je.
Naglasio je da ima više od 10 milijunaa maraka u PAR Fondu, ali da taj novac ne mogu koristiti ukoliko se ne donesu odgovarajuće odluke o deblokadi Fonda.
– Poznato vam je da su cilj reforme javne uprave u BiH harmonizirane reforme, sprječavanje fragmentacije i osiguranje ravnomjernog napretka na svim razinama – kazao je.
Kasap je zaključio da je najefikasniji način za to provedba istovremenih reformi na svim razinama što su u prethodnom razdoblju osiguravali kroz projekte, bilo da su oni financirani iz PAR Fonda ili drugih izvora.