Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave upozorio je danas da institucije u Bosni i Hercegovini sporo realiziraju mjere iz Akcijskog plana za reformu javne uprave, te da će, ukoliko se ova praksa nastavi, građani Bosne i Hercegovine još dugo čekati da dobiju kvalitetne i brze usluge javne uprave.
Svoj stav Ćuzulan temelji na podacima iz nacrta Godišnjeg izvješća o implementaciji Akcijskog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave za 2023. godinu. Prema ovim podacima Bosna i Hercegovina je u 2023. godini ostvarila određeni napredak u reformi javne uprave. Mjerenje napretka u provedbi Akcijskog plana za reformu javne uprave pokazuje da je do kraja 2023. svega provedeno 15.79% aktivnosti iz Akcijskog plana. Napredak u 2023. godini samo je za 1,48% veći u odnosu na izmjereni napredak na polugodištu 2023. godine, te za 1,79% veći u odnosu na izmjereni napredak na kraju 2022. godine. Riječ je o relativnom napretku koji je izračunat kao prosjek ostvarenog napretka administrativnih razina (BiH, FBiH, RS i BDBiH).
“Iako je do kraja 2023. godine provedeno malo manje od 16 posto aktivnosti, kao primjere uspjeha izdvojio bih uvođenje procjene utjecaja propisa i kod podzakonskih akata u RS, te unaprjeđen proces javnih konzultacija na državnoj razini”, rekao je Ćuzulan i pozvao institucije da daju doprinos reformi javne uprave kroz realizaciju reformskih mjera.
Sustav procjene utjecaja propisa (RIA) unaprijeđen je u Republici Srpskoj tokom 2023. usvajanjem nove oduke kojom je proširen obim akata za koje postoji obveza provedbe procjene utjecaja (uključuje i podzakonske akte). Odlukom je definirana procjena utjecaja propisa koji se usklađuju s pravnom tekovinom Europske unije, te uvedene odredbe koje predviđaju obvezu provedbe analize troškova i koristi, uvođenja modela standardnih troškova i ex post analize. Time je uspostavljen kontrolni mehanizam za nove formalnosti (za građane i poduzeća) koje se uvode podzakonskim aktima. Proces javnih konzultacija unaprijeđen je na državnoj razini u 2023. godini. Bosna i Hercegovina izmjenom Pravila za konzultacije u izradi javnih propisa je, između ostalog, obvezu da institucije nakon završetka javnih konzultacija na web aplikaciji eKonzultacije objave izvješće o provedenim konzultacijama i konačan tekst nacrta odnosno prijedloga propisa ili drugog akta. Na ovaj način je ispunjen kriterijum iz SIGMA metodologije kojim se ocjenjuje postojanje obaveze da izvješće o ishodu javnih konzultacija bude dostupan javnosti.
Pored sporog ispunjavanja reformskih mjera za čiju realizaciju su odgovorne pojedine institucije u BiH, najveći rizik za provedbu reforme javne uprave u BiH i dalje je neuspostavljanje struktura za provedbu mjera i aktivnosti sadržanih u strateškom dokumentu i pratećem Akcijskom planu za reformu javne uprave. Odsustvo donatora, odsustvo međuvladinih tijela za provedbu reforme, kao i blokada Fonda za reformu javne uprave ostaju izazovi i u narednom razdoblju.
“Potrebno je održati sjednicu Koordinacionog odbora za reformu javne uprave, koje bi kao političko tijelo sastavljeno od premijera i odgovarajućih ministara, podržalo dalji nastavak reforme javne uprave. Važna je i deblokada Fonda za reformu javne uprave, u kojem se nalazi neiskorišteni novac za realizaciju reformskih aktivnosti, kao i ‘privlačenje’ novih donatora u svrhu osiguranja dodatnih sredstava za nastavak reforme”, izjavio je Ćuzulan.
Nacrt Godišnjeg izvješća o implementaciji Akcijskog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave za 2023. godinu dostupan je na web stranici Ureda koordinatora za reformu javne uprave kao i na portalu e-konzultacije Ministarstva pravde BiH.