Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini provodi se ”nevidljivim i još češće sporim koracima”…
”Pomaka u reformi javne uprave kroz provođenje ranijih strateških mjera je bilo, ali ključni aspekti reforme – njena depolitizacija i profesionalizacija, organizacijsko i funkcionalno restrukturiranje, uspostavljanje mehanizama odgovornosti i orijentacija ka građanima kao krajnjim korisnicima – i dalje su ostali kao izazovi za BiH”, kazali su za Bljesak.info iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Reforma javne uprave jedan je od šest ključnih prioriteta Europskog partnerstva. Javna uprava sposobna za usvajanje i provedbu Acquis Communaitairea jedan je od najvažnijih preduvjeta za članstvo u Europskoj uniji koja se provodi od 2006. godine na sustavan i strateški način.
U fokusu reforme nije smanjenje zaposlenih, ali jeste racionalizacija javne uprave i njena reorganizacija. Reformom se želi modernizirati javna uprava na način da za manje novca pruža bolje usluge građanima. Dodatno, želi se eliminirati utjecaj političkih stranaka i samovolja rukovoditelja institucija prilikom zapošljavanja državnih službenika.
Također, namjera je i da se ojačaju kapaciteti državnih službenika kako bi na profesionalan način odgovorili potrebama građana, ali i prilikom usklađivanja našeg zakonodavstva s europskim. Reforma podrazumijeva i pojednostavljenje postupka koje uprava vodi kao i digitalizaciju usluga koje ona pruža građanima.
Promijene nevidljive i spore
Što se tiče napretka Reforme javne uprave u zadnjem Izvješću Evropskog povjerenstva o napretku Bosne i Hercegovine na dobijanju kandidatskog statusa za Europsku uniju, navodi se da zakoni o državnoj službi i dalje nisu međusobno usklađeni, a načela zasluga nisu sadržana u svim postupcima zapošljavanja, dok praćenje ljudskih resursa nije učinkovito u otkrivanju nepravilnosti. Međutim navode, promjene su se u upravi događale, ali često ”nevidljivim i još češće sporim koracima”.
U izvješću se navodi da su poduzeti pozitivni koraci u području upravljanja javnim financijama:
– Usvojena je sveobuhvatna strategija upravljanja javnim financijama (PFM) za cijelu zemlju, koju sada treba provesti
– Svaka razina vlasti započela je s provedbom PFM strategija.
– Državne institucije poboljšale su neke stručne obuke
– Entitet Federacija BiH izmijenio je Zakon o upravnom postupku –
“Političko tijelo za donošenje odluka, koje će upravljati reformom javne uprave, tek treba uspostaviti kako bi učinkovito upravljalo reformama. Stoga prošlogodišnje preporuke ostaju uglavnom važeće. U skladu s ključnim prioritetom 14 mišljenja, Bosna i Hercegovina treba dovršiti bitne korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje”, ocijenjeno je u Izvješću.
U sljedećoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala:
– Provesti državni strateški okvir za upravljanje javnim financijama 2021.-2025. na državnoj razini i produžiti važenje postojećeg Strateškog okvira za reformu javne uprave na razdoblje 2023.- 2027. godina na državnoj razini i u entitetu Federacija BiH, te dovršiti i usvojiti strategije e-uprave na državnoj razini, te u entitetu Federacija BiH i Brčko Distriktu
– Potrebno je uspostaviti funkcionalnu koordinacijsku strukturu s političkim tijelom za donošenje odluka i poboljšati kapacitet koordinatora za reformu javne uprave za usmjeravanje provedbe reformi javne uprave na svim razinama vlasti
– Osigurati profesionalni službenički sustav, izmjenama zakona o državnoj službi skladno načelima zasluga i uspostavom praćenja učinka na transparentnom upravljanju ljudskim resursima na svim razinama vlasti radi otkrivanja nepravilnosti
– Podsticati administraciju orijentiranu na građanina razvojem koherentnog političkog okvira o pružanju usluga i povezanoj infrastrukturi e-potpisa na svim razinama vlasti kako bi se pojednostavio i modernizirao upravni postupak i digitalizirale usluge za poduzeća i građane.
Blokada reformskih procesa
Najvažniji izazovi javne uprave danas su pitanje profesionalnosti i depolitizacije, ali i potreba da se ustanovi javnost rada kao osnovni kriteriji i da se javni organi pretvore u efikasni javni servis dostupan svim građanima prema jednakim uvjetima, smatraju između ostaloga, u Uredu koordinatora za reformu javne uprave.
Ističu, razlozi izostanka suštinskog napretka u reformi javne uprave višestruki. Dio problema, navode, leži u složenoj i neharmoniziranoj ustavnoj strukturi u BiH koja je neefikasna (javna uprava je regulirana na više razina vlasti), a dio problema proizlazi iz nespremnosti političkih elita, i pored deklarativih opredjeljenja, da krenu u provođenje neophodnih reformskih poteza. Zbog različitih političkih apetita od 2018. godine, navode, imamo i blokadu Fond za reformu javne uprave. ”Novac još stoji neiskorišten na račinama, a mogao je za ove 4 godine biti upotrjebljen za projekte koji bi doprinijeli reformiranoj upravi. Očekujemo da će vlade produžiti važenje Strategije reforme javne uprave do 2027. godine te rješavanje pitanja političke koordinacija u reformi javne uprave”, kazali su iz ovog ureda. Problem blokade određenih reformskih procesa spornim smatra i Enver Išerić, direktor Zavoda za javnu upravu u Ministarstvu pravosuđa FBiH. ”Problem s kojima se suočavamo je blokada određenih reformskih procesa od strane Vlade Republike Srpske, jer je, zbog neusvajanja Memoranduma o Fondu za reformu javne uprave, u Fondu neiskorištenih 10 milijuna KM za realizaciju projekata predviđenih strateškim okvirom i akcijskim planom. Vlada Federacije je usvojila Sporazum o načinu utroška navedenih sredstava, ali takve odluke očekujemo od entiteta RS, Vijeća ministara i Brčko Distrikta. Za razinu Federacije Bosne i Hercegovine, problem predstavlja i nedostatak kadrovskih kapaciteta u Zavodu za javnu upravu, jer Federalno ministarstvo financija i pored zaključka Vlade Federacije, kojim se nalaže istom ministarstvu da u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine planira financijska sredstva za jačanje Zavoda, nikada nije planiralo potrebna sredstva niti su osigurana na bilo koji drugi način”, kazao je Išerić za Bljesak.info. On smatra da je Reforma javne uprave kontinuiran proces, te da je uvjete koji su postavljeni od Europske komisije moguće ispuniti samo uz jaku političku podršku i jačanje kapaciteta organa koji su zaduženi za taj proces.
SIGMA principi
Bosna i Hercegovina, slažu se naši sugovornici, svoje reformske procese treba uskladiti sa SIGMA principima za reformu javne uprave koji tvore osnovu za rad Europske komisije u oblasti reforme javne uprave. Ovi principi, napominje, definiraju što dobro upravljanje podrazumijeva u praksi i navode glavne zahtjeve koje trebaju slijediti zemlje tijekom procesa pridruživanja EU. Naime, SIGMA principi postavljaju standarde prema kojima se mjeri postignuti napredak u procesu reformiranja javne uprave, uključujući i dio koji se odnosi na javne politike. Kako je strateško opredjeljenje zemlje punopravno članstvo u EU, za što je preduvjet pored ostalih i ispunjavanje tzv. Madridskog (administrativnih) kriterija, SIGMA principi predstavljaju ključne parametre u odnosu na koje se mjeri ostvareni napredak zemlje.
Principi SIGMA podijeljeni su u šest reformskih oblasti – strateški okvir za reformu javne uprave, izrada i koordinacija politika, državna služba i upravljanje ljudskim resursima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim financijama.
Na ovim principima temelji se i Strategija reforme javne uprave.
Ne može preko noći
Izvještaji SIGMA-e za 2021. pokazuju napredak u većini područja reforme javne uprave od 2017. godine, unatoč pandemiji COVID-19 koja je započela početkom 2020. i široko rasprostranjenoj političkoj nestabilnosti. U prosjeku, učinak administracija zapadnog Balkana poboljšan je od 2017. godine u svim oblastima osim strateškog okvira reforme javne uprave, gdje su sve uprave, osim Sjeverne Makedonije, bile u procesu uspostavljanja, obnavljanja ili proširenja svojih strategija reforme javne uprave u razdoblju 2020-2021. Albanija i Srbija su pokazale najdosljednija i najznačajnija poboljšanja u svim oblastima. Sjeverna Makedonija je bila jedina administracija koja je unaprijedila svoj strateški okvir za reformu javne uprave i postigla dobar napredak u javnim nabavkama i odgovornosti. Crna Gora je najviše napredovala u javnoj službi i ULJP. Iz Ureda za koordinaciju javne uprave navode kako je činjenica da se javna uprava u našoj zemlji ne može reformirati preko noći, i da BiH ne može nastaviti svoj put ka EU ukoliko javnu upravu ne učini jednostavnijom, funkcionalnijom, transparentnijom i ukoliko javna uprava ne bude bila u službi svih građana BiH! ”Ako pogledate iskustva zemalja u regiji vidjet ćete da one iako su reformirale jednim dijelom svoje uprave – reforme i dalje traju jer uprava se iznova prilagođava europskim trendovima. Prema zadnjoj ocjeni Europske komisije BiH je još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave, a institucije su postigle ograničeni napredak. I ono što generalno izostaje jeste nedostatak političke posvećenosti reformama i dokazima koji govore o opredjeljenju za reforme”, kazali su za Bljesak.info iz ovog ureda.