Proaktivno objavljivanje informacija i ostvarivanje višeg stepena otvorenosti javnih institucija, uključujući i fiskalnu transparentnost, preduvjeti su za jačanje odgovornosti i efikasnosti na svim nivoima vlasti kao i za snažniji utjecaj građana na proces planiranja i odlučivanja, te jačanje povjerenja građana u rad institucija vlasti u BiH.
Istaknuto je to danas na konferenciji u Sarajevu u na kojoj su prezentirana iskustva zemalja regiona, članica inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“ (Open Government Partnership – OGP), održanoj u organizaciji Transparency Internationala u BiH (TIBiH) i u saradnji s koalicijom nevladinih organizacija zaduženim za provedbu te inicijative.
Izvršna direktorica TIBiH Lejla Ibranović kazala je da su u fokusu skupa institucije federalnog nivoa vlasti, uključujući i nalaze istraživanja u vezi s procjenom spremnosti tih institucija na praksu proaktivnog objavljivanja informacija, na temelju principa i standarda Partnerstva za otvorenu vlast.
Naglasila je važnost jačanja kapaciteta za promoviranje i unapređenje principa transparentnosti, odgovornosti i integriteta javnih institucija, navodeći da je spomenuto istraživanje pokazalao da politika otvorenih podataka nije prisutna u dovoljnoj mjeri, te da je izostala politička podrška i opredijeljenost vlasti da institucije objavljuju podatke od javnog interesa.
– Neophodno je jačati institucije na federalnom nivou i njihove kapacitete da transparentnije djeluju prema javnosti. Također, želimo skrenuti pažnju da inicijativa za otvorenu vlast nije dodatna obaveza ili projekt civilnog društva, nego, prije svega, poticaj institucijama da afirmiraju i prihvate principe na kojima ova inicijativa počiva, na što se BiH obavezala i različtim strateškim dokumentima u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a radi se o principima koji su proklamovani i u Reformskoj agendi za BiH 2015-2018 – precizirala je Ibranović u izjavi za medije.
Po njenim riječima, provedeno istraživanje je pokazalo da institucije reaktivno objavljuju podatke, iako bi osnovni podaci o njihovom radu, izvještaji o izvršenju budžeta i podaci o sistematizaciji radnih mjesta trebali biti objavljeni na veb-stranicama, a što podrazumijeva korištenje novih tehnologija za uključivanje građana u proces donošenja odluka.
Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da treba dodatno djelovati na edukaciji građana, javnih službenika, medija i svih drugih relevantnih aktera da u većoj mjeri traže određene podatke od nadležnih institucija.
U osvrtu na regionalni kontekst, Dina Bajramspahić iz Instituta „Alternativa“ iz Podgorice podsjetila je da je Crna Gora inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast pristupila 2012. godine, te da su trenutno u toku aktivnosti na pripremi drugog akcionog plana za provedbu te inicijative.
Ocijenila je da ovaj proces, za razliku od drugih reformskih procesa, uključuje građane, praktično im približavajući promjene, navodeći da se zakonski definirana odredba za proaktivnu transparentnost u Crnoj Gori nedovoljno primjenjuje, odnosno da se Zakon o slobodnom pristupu informacijama arbitrarno primjenjuje „samo za ono što državna uprava procijeni da je za nju manje bolno“.
Na značaj aktivnog sudjelovanja u oživotvorenju principa inicijative za otvorenu vlast ukazala je program-menadžerica sarajevske Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa Mirjana Sirćo, naglašavajući da bi skupovima ove vrste odziv donositelja odluka trebao biti daleko viši, te da bi to umnogome doprinijelo razumijevanju same inicijative.
Dodala je da građani moraju biti informirani o programima rada i strategijama, uključujući i podatke o fiskalnoj transparentnosti, odnosno potrošnji javnog novca.
Viša stručna saradnica za odnose s javnošću u Uredu koordinatora za reformu javne uprave Vedrana Faladžić novinarima je kazala da je taj ured od početka aktivno uključen u provedbu spomenute inicijative, o čemu, među ostalim, svjedoče dokumenti koje je sačinio, a radi se o Politici proaktivne transparentnosti u BiH i Standardima proaktivne transparentnosti.
Ta inicijativa je, kako je kazala, u potpunosti usaglašena s konceptom strategije reforme javne uprave u BiH i Reformskom agendom te intencijom otvaranja javnih institucija prema građanima.
Sudionicima konferencije predstavljena je i sama inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast i prednosti koje ona nudi, s osvrtom na regionalna iskustva, te analizirani načini unapređenja komunikacije s građanima radi „otvaranja“ vlasti te jačanja transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti u njihovom radu.
Među ostalim, razmatrani su i prijedlozi mjera za prvi akcioni plan BiH za provedbu inicijative Partnersvo za otvorenu vlast, kojoj je naša zemlja pristupila 2014. godine, a na čemu aktivno rade organizacije civilnog društva u saradnji s institucijama u BiH.