Govor ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac na sastanku o izazovima reforme javne uprave koji je održan 03.02.2016. godine u Sarajevu:
Uvaženi domaćini današnjeg skupa – predstavnici Delegacije Evropske unije u BiH, organizacije SIGMA i Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH,
cijenjeni predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, predstavnici donatorskih i nevladinih organizacija koje djeluju na području naše zemlje,
poštovani predstavnici medija,
dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama jer ponovno imam priliku govoriti o važnosti nastavka procesa reforme javne uprave u BiH, a u kontekstu ispunjavanja preuzetih obaveza iz Reformske agende ali i drugih dokumenata i približavanja BiH porodici evropskih zemalja.
Prošlo je deset godina otkako su vlasti u BiH na četiri upravna nivoa usvojile Strategiju reforme javne uprave i Akcioni plan za njenu provedbu. Preporuke, mjere i aktivnosti koje su navedene u ovim strateškim dokumentima trebale su osigurati da se prevaziđu nedostaci i unaprijedi uprava u različitim segmentima, od javnih finansija i komunikacije sa građanima, preko razvoja informacionih tehnologija, do upravljanja ljudskim potencijalima i osposobljavanja uprave za kvalitetnije strateško planiranje i izradu politika. I ne samo to. Dokumenti su omogućili da vlasti u Bosni i Hercegovini, na principu partnerstva, saradnje i zajedničkog rada prilagođavaju upravu standardima Evropskog administrativnog prostora i novim izazovima. Kroz Zajedničku platformu omogućeno je da se proces reforme odvija na koordinaisan , koliko je to moguće, ujednačen način na svim upravnim nivoima. To je bio, također, i izazov za organe uprave u smislu njihove zajedničke spremnosti da odgovore na postavljene zahtjeve Evropske unije. Institucije uprave u BiH su do kraja 2014. godine trebale provesti sve mjere utvrđene kroz pomenute strateške dokumente. Međutim, to se nije u potpunosti dogodilo. Moramo priznati da gotovo deset godina nakon preuzimanja obaveze provedbe reforme, posao nismo završili. Upravu nismo uspjeli prilagoditi građanima ni poslovnim subjektima jer se BiH i dalje nalazi na začelju liste Svjetske banke o lakoći poslovanja i to u segmentu osnivanja preduzeća i izdavanja građevinskih dozvola na 175, odnosno 171. mjestu na listi od 189 država. Višemjesečni proces izdavanja neophodnih dokumenata, kao i visoka stopa doprinosa koji se nameću poslodavcu, ostavljaju BiH pri dnu spiska poželjnih zemalja za investiranje. Ovakvo stanje moramo promijeniti. Moramo pratiti trendove savremenog upravljanja i upravu u potpunosti prilagoditi potrebama građana kako bismo im pružili usluge jednako kvalitetne onima koje imaju građani Evropske unije.
Jer, nas cilj i dalje je pripajanje evropskoj porodici. To smo dodatno potvrdili i usvajanjem plana političkih i ekonomskih reformi od strane Parlamentarne skupštine u februaru prošle godine. A samo dva mjeseca iza tog događaja, Vijeće Evropske unije je usvojilo odluku o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, koji je stupio na snagu u julu iste godine. Ova odluka predstavljala je važan korak naprijed nakon nekoliko godina zastoja, s obzirom da je BiH potpisala SSP još 2008. godine, a ratificirala ga 2010. godine.
Plan političkih i ekonomskih reformi uključuje obavezne reforme potrebne za stvaranje funkcionalnih i efikasnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH koje će omogućiti državi da se pripremi za buduće članstvo u EU. Implementacija ovog Plana je od vitalne važnosti za BiH u smislu stvaranja podsticaja u mnogim oblastima, uključujući i reformu javne uprave, za nastavak reformskih napora potrebnih za integraciju zemlje u EU. Potreba za reformom uprave u BiH još je jednom naglašena kroz Reformsku agendu koju trebamo u potpunosti provesti do konca 2018. godine. Reformska agenda, između ostalih ciljeva, postavlja neposredne i srednjoročne planove u oblasti reforme javne uprave. Reforma javne uprave naznačena je kao značajan prioritet za osiguranje fiskalne održivosti i kvaliteta pružanja usluga građanima. Prema tome, Reformska agenda insistira da svi nivoi vlasti usvoje ključne principe koji su osnova sljedećeg ciklusa reforme javne uprave. Kada je u pitanju Savjet ministara BiH, kao jedna od mjera Akcionog plana navodi se obaveza usvajanja inovirane Strategije reforme javne uprave koja će biti zasnovana na ključnim principima reforme javne uprave. Ove ključne pricipe nalazimo u novom pristup Evropske unije prema BiH. O njima će danas više biti riječi, a ja želim samo da naglasim da su principi isti za sve zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, te da su bili osnov za prvi monitoring SIGMAe, odnosno zajednički mehanizam praćenja napretka u provedbi reforme javne uprave.
Podsjetiću vas da se ciljevi reforme javne uprave navode i u ključnim planskim dokumentima kojima se utvrđuju srednjoročni i godišnji prioriteti za državni nivo, FBiH, RS i BD. Kao primjer navest ću Godišnji program rada Vieća ministara za 2015. godinu u kojem je bilo predviđeno usvajanje nekoliko zakona od važnosti za sam proces. U julu prošle godine, Vijeće ministara BiH razmatrao je i usvojio „Informaciju o aktivnostima u procesu reforme javne uprave“ te usvojilo zaključke koji se odnose na „podršku daljem radu struktura za provedbu reforme, ali I pripremu dokumenta o daljem pravcu RJU. Dali smo tada ovlaštenje Uredu koordinatora da pripremi dokument, u konsultaciji sa provedbenim strukturama RJU, koji bi postavio dalji pravac za RJU. Isto zaduženje za Ured koordinatora proističe i iz Akcionog plana Reformske agende kao zajednička aktivnost sa entitetskim vladama.
Iako se nakon isteka Strategije RJU i Revidiranog akcionog plana 1 2014. godine reforma javne uprave se nastavila 2015. godine kroz tekuće projekte i druge nezavršene aktivnosti iz Revidiranog akcionog plana, usvajanje Reformske agende za BiH zahtijeva novi pravac za reformu javne uprave u BiH.
Različit stepen razvoja upravnih sistema direktno utiče na nivo usluga ponuđenih građanima BiH u različitim dijelovima zemlje, kao i na uspostavu profesionalnih i pravno predvidljivih javnih usluga zasnovanih na rezultatima. Pored toga, utiče i na ukupnu efikasnost javne uprave. Segment upravljanja javnim finansijama se i dalje susreće sa poteškoćama zbog toga što se budžeti usvajaju nakon isteka rokova predviđenih zakonom, opterećenje dugovima nastavlja da raste a neki od važnih elemenata okvira za finansijsko upravljanje i kontrolu još uvijek nisu riješeni u BiH. Iz toga razloga bi izrada novog strateškog okvira, njegovo usvajanje, a kasnije i implementacija bila od važnosti za unapređenje djelotvornosti i efikasnosti javne uprave kakva je potrebna za proces evropskih integracija, ali uz bolje pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima u BiH.
I na kraju, želim ovom prilikom da se zahvalim Delegaciji EU u BiH, predstavnicima SIGMAe, kao i svim drugim donatorima koji su podržavali proces reforme javne uprave i koji će to nastaviti raditi i u narednom periodu.
Hvala vam.