Govor koordinatora za RJU Dragana Ćuzulana na sastanku o izazovima reforme javne uprave koji je održan u Sarajevu 03.02.2016.godine:
Želim da se u ime Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave još jednom zahvalim i svima vama koji ste dostavili podatke, razgovarali sa ekspertima i na taj način doprinijeli dijagnosticiranju stanja i jazova u administraciji naše zemlje u odnosu na Principe javne uprave. Zahvalni smo i onim kolegama, koji možda nisu sudjelovali u pripremi početnog mjerenja, ali su nam, tokom protekle decenije pomagali u provođenju mjera iz Strategije reforme javne uprave i pratećih planova, radeći, zajedno sa Kancelarijom u okviru koordinacione strukture za provođenje reforme.
Prije malo više od godinu, u decembru 2014, SIGMA i Delegacija Evropske unije, prezentovali su set Principa javne uprave, kao alat za pomoć zemljama procesa proširenja u dizajniranju reforme. Principi opisuju univerzalni koncept dobre uprave, primijenjen i u članicama Evropske unije. Ovi principi za nas predstavljaju referentnu tačku s kojom se kroz izvještaj poredimo i koju želimo doseći u budućnosti. Kao što smo već čuli mjerenje početnog stanja bazirano je na više od stotinu kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, pomoću kojih je ocijenjeno funkcionisanje različitih dijelova sistema uprave, locirane njegove prednosti i nedostaci i date preporuke za poboljšanje.
Kancelariji koordinatora Izvještaj će biti koristan iz dva ključna razloga. Prvi razlog je to smo kroz izvještaj, dobili analizu strateškog okvira i strukture za upravljanje procesom reforme javne uprave, uz preporuke koje nam mogu pomoći da unaprijedimo i upravljanje reformskim procesom i kvalitet nove strategije, na čijoj pripremi smo počeli raditi. Druga upotrebna vrijednost izvještaja je u tome što on daje pregled stanja u oblastima izrade i koordinacije politika, državne službe i upravljanja ljudskim potencijalima, odgovornosti, pružanja usluga i upravljanja javnim finansijama. Ovo su ne samo oblasti principa, nego i težište razgovora između BiH i Evropske komisije do 2020. godine, prostor u kojem će Komisija, kako je najavljeno kroz zadnje dvije strategije proširenja, očekivati da bude ostvaren napredak. Zato je naša intencija da početne parametre do kojih je SIGMA došla kroz ovo mjerenje, ali i preporuke date u okviru šest poglavlja, iskoristimo na najbolji način, tako što ćemo kroz strateški okvir ugraditi mjere koje će nam pomoći da u naredne četiri godine osiguramo napredak u dosezanju Principa javne uprave, a upravni sistem dodatno ojačamo i približimo standardima evropskog administrativnog prostora. To su učinile i ostale zemlje procesa proširenja, koje su već pripremile strategije i akcione planove bazirane na Principima. Pri tome treba biti realan u pogledu sadržaja mjera koje trebaju biti uključene u novi strateški okvir i fokusirati se na ono što je provodivo u zacrtanom planskom periodu i prilagoditi ih dostupnim finansijskim resursima.
Neću ulaziti u sadržaj nalaza u pojedinačnim oblastima, ali, želim reći nekoliko riječi o prvom kriteriju, odnosno strateškom okviru i koordinaciji reforme javne uprave. Strategija reforme javne uprave na kojoj zasnivamo sve naše aktivnosti usvojena je 2006. godine i ona je primarno obuhvatila državnu, upravu entiteta i Brčko distrikta, iako su se određene mjere reflektovale i na niže nivoe vlasti. Krajem 2014. otvoreno je pitanje njenog važenja i posljednji Izvještaj Evropske komisije za BiH, ističe potrebu izrade cjelodržavnog strateškog okvira za reformu javne uprave, što je uz osiguranje provođenja efikasnog sistema upravljanja ljudskim potencijalima i izradu programa reforme javnog upravljanja ključni zadatak koji treba dovršiti do narednog ocjenjivanja Komisije.
Mi smo tokom 2015. uz podršku Savjeta ministara BiH, Vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta nastavili provođenje Strategije i Revidiranog akcionog plana 1, ali smo u isto vrijeme u saradnji sa SIGMA poduzeli prve korake i pripremili Operativni plan za izradu novog strateškog okvira o kojem ćete čuti nešto kasnije. Ovih dana razgovarali smo i sa koordinatorima za reformu javne uprave entiteta i Brčko distrikta BiH, ali i predstavnicima Ministarstva finansija i trezora i reformi upravljanja javnim finansijama bez koje nema ni dobrog upravljanja.
Reforma javne uprave jedna je od najvažnijih reformi u svakoj zemlji, ne samo zato što pruža okvir za provođenje drugih politika, nego i zbog činjenice da omogućava izgradnju sistema koji pruža čvrstu osnovu za provođenje pravne tekovine Unije. I zato je važno, u kontekstu planova za dalje napredovanje zemlje u procesu pridruživanja, da se što prije fokusiramo na izradu i provođenje novog strateškog okvira za reformu javne uprave i osiguramo primijetan napredak do 2020. godine.
Priprema novih dokumenata ujedno je i prilika da preispitamo efikasnost sistema za njihovo provođenje. Drago mi je da je SIGMA prepoznala rad i Kancelarije koordinatora i svih učesnika u strukturi za provođenje reforme, kroz konstataciju da je ova „oblast jedan od primjera u kojima je država uspjela prevazići složene procese odlučivanja uslovljene ustavnim uređenjem“. Činjenica je da se u mnogim segmentima zakonodavna i institucionalna rješenja često razlikuju među upravnim nivoima i da ta fragmentiranost i nedostatak uniformnih rješenja utiče ne samo na ravnomjeran razvoj i napredak u ispunjavanju uslova procesa pridruživanja, nego i na kvalitet usluga koje uprava nudi građanima BiH u različitim dijelovima zemlje. Kroz koordinaciju strukture i rad Fonda za reformu javne uprave taj smo nedostatak u prošlosti nastojali umanjiti, trudeći se da kroz projekte koje su kroz Fond finansirali naši donatori, ponudimo projekte čiji je cilj da dođe do ujednačenih ili harmonizovanih rješenja za sve upravne nivoe, kako bi se, između ostalog, osigurao uravnotežen napredak zbog razlika u početnom stanju. Nadam se da ćemo to imati na umu i kada budemo planirali i provodili dalje reformske aktivnosti.
Slaba tačke strukture za provođenje reforme i dalje ostaju status Kancelarije koordinatora i očekujemo da će Savjet ministara BiH, u skladu sa preporukom iz izvještaja, još jednom preispitati trenutni mandat Kancelarije, njegov hijerarhijski status i da će jačanjem ovlaštenja omogućiti da Kancelarija efikasnije vodi i utiče na provođenje ciljeva reforme javne uprave.
Očekujemo da će i ostale vlade preispitati i osnažiti kapacitete koordinatora za reformu javne uprave, ali i da će u predstojećem periodu biti osigurana efikasna nadzorna funkcija i politička koordinacija, koju je do sada propuštao vršiti Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije.
Izrada novog strateškog okvira prilika je i da poboljšamo sistem monitoringa i izvještavanja, koji je kroz sam izvještaj dobio solidnu ocjenu, ali, ostaje činjenica da je Strategija reforme javne uprave predvidjela mjerenje učinka, ali da ni Strategijom, niti akcionim planom nisu uvedeni konkretni indikatori kao osnova za takva mjerenja. Svjesni smo, također, da u BiH ne postoji praksa da se utvrđuje, niti procjenjuje koštanje provođenja različitih programa. Strategija za reformu javne uprave i planovi koji su iz nje proistekli samo su jedan od takvih primjera. Naša je intencija da sve ove nedostatke pokušamo ispraviti tokom izrade novog strateškog okvira, uz podršku eksperata SIGMA i ostalih donatora koji su izrazili spremnost da nam u tome pomognu.
I, na kraju, prije nego što dam riječ predstavnicima institucija, želim reći da Kancelarija koordinatora nema značajnijih primjedbi na nalaze SIGMA. Svjesni smo da u nekim segmentima bh. institucije nisu mogle dati odgovarajuće ili dovoljno kvalitetne podatke, te da složeno administrativno uređenje utiče na fragmentiranost naših evidencija. Ipak, smatramo da je izvještaj SIGMA dobra polazna osnova za planiranje novog ciklusa reforme javne uprave u BiH.
Vjerujem da će se sa mnom složiti i kolege iz drugih institucija, koje pozivam da iznesu mišljenje o Izvještaju o mjerenju početnog stanja u javnoj upravi BiH".