Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH, u saradnji sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju (GIZ), organizovao je dvodnevnu radionicu za novinare o temi "Reforma javne uprave u BiH – provedba Strategije za RJU i revidiranog Akcionog plana 1", koja je održana prošle sedmice u Konjicu.
Reforma javne uprave u BiH jedan je od ključnih kriterija za prijem BiH u Evropsku uniju. Iako reformske mjere ispunjavaju vlade u BiH, odnosno institucije uprave u BiH za dosljednu provedbu Strategije reforme javne uprave u BiH, između ostalog, potrebne su koordinirane aktivnosti ali i bolje međusobno razumijevanje organa uprave u BiH. Reforma predstavlja preduvjet za integraciju BiH u EU, koja upravne kapacitete kao i sposobnost usvajanja i provedbe temeljnih propisa EU smatra glavnim uslovom za članstvo u svojim redovima. Strategija reforme ima za cilj učinkovitu i odgovornu javnu upravu, koja bi građanima pružala bolje usluge sa manje novca, te poslovala na temelju transparentnih i otvorenih procedura, uz ispunjavanje svih uvjeta postavljenih evropskim integracijama. EU je svjesna veličine izazova i transformacija koje se stavljaju na teret zemlje kao preduvjet za članstvo, pa je sukladno tome i ponudila jasne smjernice za one zemlje koje žele postati njezine članice.
Prednosti e-uprave
Zadatak Ureda za koordinaciju reforme javne uprave jeste razviti sistem upravljanja dokumentima, sistem javnih nabavki, e-sjednice vlada i sistem za upravljanje ljudskim potencijalima. I, prije svega omogućiti e-usluge građanima kao što to čine u EU.
Uspjeh procesa stabilizacije i pridruživanja kroz dalja promicanja u funkcionisanju javne uprave je temeljna komponenta Evropskog partnerstva za BiH.
Koordinatorica za reformu javne uprave u BiH Semiha Borovac istakla je kako pridruživanje BiH EU podrazumijeva ispunjenje duge liste uslova, a kao najveće izazove koji su pred Uredom koordinatora pobrojala je provođenje strateških ciljeva u šest reformskih oblasti: strateško planiranje, koordinacija i izrada politika, javne finansije, institucionalna komunikacija, upravljanje ljudskim potencijalima, e-uprava.
"Reforma javne uprave složen je i dugotrajan proces, a u BiH se provodi na četiri nivoa, državnom, na dva entiteta i distriktu Brčko. Najveća odgovornost jeste na premijerima koji trebaju pritisnuti institucije kako bi se reforma što bolje provela na svim nivoima. Koncept reforme podrazumijeva strateški, vremenski i institucionalni okvir", kazala je Borovac, te dodala kako je u toku priprema prve sjednice koordinacionog odbora, koja nije održana od 2007. godine.
U fond za reformu javne uprave do sda je uplaćeno 5,5 miliona eura, a iz ovog fonda se finansiraju projekti koje rade domaće vlasti. Za revidirani Akcioni plan do 2014. godine obezbijeđeno je novih šest miliona eura. Jedno od pitanja kojim se bave u Uredu za koordinaciju RJU jeste i pitanje smanjenja administracije, a kako iz Ureda ističu, nije nagomilana administracija na nivou države i entiteta. Oni smatraju da je nagomilana u općinama koje će tek poslije doći na red. Na državnom nivou, u pojediniim instutucijama, kaže Borovac, čak fali i kadra. Iskustva iz drugih zemalja centralne i istočne Evrope pokazuju da put ka članstvu u EU nameće ogromne zahtjeve državnoj upravi, a uspjeh svake vlade da pristupi EU ovisi o njenoj sposobnosti da provede reformu, prenosi Oslobođenje.