BiH je ostvarila mali, ograničen, a u nekim segmentima nikakav napredak u reformskim procesima, ocijenjeno je u novom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku u procesu pridruživanja EU.
U izvještaju koji obuhvata razdoblje od septembra 2009. do septembra 2010. godine podsjeća se da je BiH potencijalni kandidat za članstvo u EU, da je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU 2008, ali da je napredak u reformama vezanim za pristup EU ograničen.
Takođe, navedeno je da je BiH vrlo malo napredovala i u ispunjavanju uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Ovaj izvještaj, kao i godišnju strategiju o proširenju EU za 2010- 2011. godinu direktor za politiku proširenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za proširenje EU Dimitris Kurkulas uručio je predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Nikoli Špiriću.
Kurkulas je takođe ovaj izvještaj predstavio u utorak naveče na konferenciji za novinare u Sarajevu kada je, između ostalog, pozdravio ukidanje viza našoj zemlji što "pokazuje da se može uspostaviti koncenzus i dogovor".
"Ne može se reći da je izvještaj negativan, ali druge su zemlje već napravile značajne korake ka EU. Cijeli region se kreće brzo naprijed, što treba da uradi i BiH", kazao je on.
On je dodao da "ne postoji jasna vizija političkih elita u BiH gdje ova zemlja ide što je kočnica napretka".
Zabilježen je i nizak konsenzus domaćih vlasti o glavnim reformskim prioritetima, kao što je usklađivanje Ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora.
U izvještaju se dodaje da su potrebne zajedničke vizije kako bi bila stvorena funkcionalna i efikasna državna struktura.
"Državna administracija je ogromna, nespretna, razbacana, a nije jasno ko šta radi na kojem nivou vlasti. Ograničen, ali ipak napredak, vidi se u javnim službama, specijalno u Republici Srpskoj, ali je segment javne službe svuda politizovan", navodi se u izvještaju.
EK navodi i da je u decembru 2009. Evropski sud za ljudska prava objavio pravno obvezujuće odluke u slučaju "Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine", kojima je na bazi etničke pripadnosti uskraćeno da se kandiduju za izbore, ali da te odluke nisu sprovedene, čime BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
"Sve u svemu, nije bilo dovoljno napretka na rješavanju prioriteta Evropskog partnerstva", navodi se u izvještaju. EK ističe da je primijetan i politički pritisak na sudstvo.
U kancelariji državnog tužioca BiH bilo je slučajeva interne korupcije i curenja informacija, a najveći problem je zaostatak od 2,1 milion neriješenih slučajeva, od kojih su većina tužbe za neplaćene režije.
Evropska komisija pohvalila je RS što je osnovala šest novih trgovinskih sudova, navodeći da u FBiH još nema nijednog takvog suda, ali da je generalno reforma sudstva u BiH još "u povoju".
"Sveukupno gledano, BiH nije postigla napredak u oblasti građanskih i političkih prava, a pristup pravdi i jednakosti pred zakonom nisu zagarantovani", ističe se u izvještaju, prenosi portal bizon.ba