Prekogranična suradnja među lokalnim zajednicama različitih država stvarni je pokazatelj stabilnosti odnosa među susjednim zemljama. U Europskoj uniji, ona je uvjet uspješnosti politike ujednačenog regionalnog razvoja unutar jedne zemlje uz ekonomski proporcionalno, racionalno ulaganje sredstava iz javnih izvora i vođenje lokalnih politika razvoja koje su atraktivne za privatne investitore. Također, samo sudjelovanje u procesima prekogranične suradnje predstavlja način podizanja administrativnih i kadrovskih kapaciteta za lokalni razvoj država članica.
Proces europskih integracija doveo je do ukidanja barijera u prometu robe, usluga, kapitala i ljudi, što je za posljedicu imalo značajnu promjenu suštine nacionalnih administrativnih granica. Pored toga, periferne regije zemalja članica Europske unije mogu sve manje računati na ekonomsku pomoć država, što je dovelo do toga da imaju veoma nepovoljan položaj u kompetitivnom europskom okruženju. Kao posljedica toga, javila se nužnost traženja novih mehanizama učinkovitog upravljanja, koji bi pomogli perifernim regijama da odgovore na sve složenije gospodarske zahtjeve.
Jedno od prirodnih rješenja bilo je udruživanje snaga susjednih pograničnih regija zarad opstanka u uvjetima rastućih konkurentskih pritisaka uslijed ekonomske globalizacije. Stoga se prekogranična suradnja javlja kao neophodan proces, kako bi se na najučinkovitiji način iskoristio širok spektar razvojnih mogućnosti sa obje strane granica u Europi i kao potencijal za rješavanje zajedničkih problema.
Intenzivna prekogranična suradnja ima za cilj omogućiti da se pogranične regije država članica bolje međusobno povežu i ultimativno postanu još jedan instrument i promotor daljeg europskog ujedinjenja i održivosti susjedskih područja na vanjskim granicama EU. Prekogranična suradnja stoga predstavlja prvi i najvažniji europski zadatak i politički cilj EU koji je potrebno provesti na regionalnoj i lokalnoj razini i u partnerstvu sa državnim, regionalnim i lokalnim vlastima i unutar same Unije.
U okviru procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana, EU prekogranična suradnja ima tri funkcije:
1. neutralizacija negativnih efekata rubne lokacije lokalne zajednice/regije unutar jedne države;
2. usuglašavanje politika i ciljeva razvoja između susjednih regija razdvojenih državnim granicama, čije provođenje ovisi o politikama i ponašanju aktera s obje strane granice (npr. obrana od poplava, zaštita lokalnih voda i eko-sustava, promet i sl.) i
3.normalizacija odnosa između društava i država bivše SFRJ poslije ratnih i političkih sukobljavanja tijekom 90-ih i neutralizacija negativnih rezultata nastanka novih država (kao što su, npr., prekidanje privrednih, kulturnih i drugih veza ili njihovo pretvaranje iz nacionalnih u međunarodne) na lokalni razvoj.
U periodu od 2009. do 2013. godine, kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina će sudjelovati u programima prekogranične suradnje. Ona je uključena u programe suradnje sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Italijom putem tzv. Adriatic IPA komponente. Prema pravilima za provedbu politike prekogranične suradnje, bit će podržane prekogranične inicijative i projekti između zemalja članica Unije, kandidata za članstvo, kao i potencijalnih kandidata. Glavni pojedinačni ciljevi ove komponente jesu poticanje održivoga gospodarskog i društvenog razvoja, zajednički rad na rješavanju sličnih problema u oblastima kao što su okoliš, prirodna i kulturna bogatstva, javno zdravlje i organizirani kriminal, stvaranje djelotvornih i sigurnih granica, promoviranje zajedničkih akcija manjeg opsega koje uključuju i lokalne aktere iz pograničnih regija.
To podrazumijeva ulaganja u sljedećim oblastima: poticanje poduzetništva i posebno razvoj malih i srednjih poduzeća; zajednička zaštita i upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima; olakšavanje pristupa transportnim, informacijskim i komunikacijskim mrežama i uslugama, energetskim sustavima i sustavima vodoopskrbe; sudjelovanje u transnacionalnim i interregionalnim programima.
Za učinkovito i djelotvorno korišćenje ovih sredstava od strane lokalnih vlasti bitne su tri stvari: prvo, sposobnost općine i njenog prekograničnog partnera da formuliraju svoj projekt suglasno pravilima i kriterijumima za dobivanje sredstava iz IPA-fondova; drugo, usklađenost nacionalnih politika dviju država u oblasti na koju se projekt njihovih lokalnih zajednica odnosi; treće, sposobnost pograničnih lokalnih zajednica da simultanom akcijom uvjere svoje nacionalne vlasti, a ponekad i druge lokalne zajednice u neposrednom okruženju, u značaj svojih inicijativa za razvoj regije kojoj pripadaju ili za ciljeve nacionalnog razvoja.
Iskustvo Slovenije pokazuje da prekogranična suradnja ima izuzetno značenje za razvoj pograničnih područja. Veliki broj projekata prekogranične suradnje odnosio se na izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša i stimuliranje gospodarske suradnje, što je pored izravnih učinaka na lokalnoj razini često imalo i neizravne i multiplikativne učinke u drugim dijelovima Slovenije.
Također, analiza je pokazala da projekti usmjereni na kulturnu i društvenu suradnju u pograničnom području imaju značajan utjecaj na uspostavu dugoročnih odnosa suradnje među nevladinim organizacijama, profesionalnim udruženjima, obrazovnim institucijama i sl. Regionalne razvojne institucije i lokalne samouprave iz pograničnih regija također su uspostavile suradnju sa svojim partnerima u susjednim zemljama. Na kraju, veoma je važno istaknuti da je Slovenija 2003. godine ratificirala Europsku konvenciju o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih zajednica ili vlasti (Madridsku konvenciju), sa ciljem unapređivanja prekogranične suradnje.
Prekograničnom suradnjom na zajedničkim projektima značajno se unapređuju kapaciteti lokalnih samouprava i ostalih lokalnih aktera za pripremu i implementaciju projekata financiranih iz pretpristupnih fondova EU. Svi navedeni izravni i neizravni učinci programa prekogranične suradnje predstavljaju odličnu osnovu za dugoročan razvoj pograničnih područja, posebice ako se ima u vidu da regionalna politika EU kroz svoje instrumente sve veću pozornost poklanja teritorijalnoj i prekograničnoj suradnji, objavljeno je na portalu ceppei.ba
Više informacija o programima suradnje BiH sa susjedima može se naći putem sljedećih linkova:
BiH-Crna Gora prekogranični program
BiH-Hrvatska prekogranični program