Dnevni avaz: Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, otpuštanju velikog broja radnika i smanjenju plaća, javni prihodi od direktnih poreza i doprinosa u Federaciji BiH lani su bili za nešto više od dva posto viši nego godinu ranije.
Ove podatke saopćio nam je Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, uz napomenu da bi ubiranje poreza u BiH ipak moglo biti mnogo efikasnije.
– Ako uzmemo u obzir ekonomsku krizu, da su prihodi od indirektnih poreza u padu, da je veliki broj radnika otpušten, da su mnogima umanjene plaće, između ostalog i radnicima u državnim institucijama, ministarstvima, organima uprave na svim nivoima, ljekarima, u prosvjeti, policiji… veliko je iznenađenje da smo imali toliku naplatu prihoda. Realno je bilo da dođe do pada – kaže Arifović.
Šta očekujete ove godine kada su u pitanju prihodi?
– Kriza se nastavlja, dolazit će do sve češćih otpuštanja radnika, smanjenja plaća, a samim time neće biti ni osnova za uplatu poreza i doprinosa. Očekuje nas teška godina, ne znam hoćemo li moći ponoviti rezultat iz prošle.
Zbog čega je u našoj zemlji sistem ubiranja poreza manje efikasan nego u drugim zemljama?
– Prije šest-sedam godina govorio sam da imamo nakaradan porezni sistem. Stvari su se donekle promijenile nabolje, ali, nažalost, ne u obimu kako bismo željeli, jer nije došlo do harmonizacije propisa. Prije svega, još imamo entitetsku poreznu administraciju, entitetske zakone, različitu fiskalizaciju, različite stope u porezu na dohodak, različiti su principi… Sve to otežava primjenu zakona.
Koliko će fiskalizacija popraviti nezahvalno stanje u federalnom budžetu?
– Fiskalizacija bi trebala povećati naplatu svih javnih prihoda, kantonalnih, općinskih, pa i federalnog budžeta. Iako je zakon stupio na snagu, potrebno je donijeti niz podzakonskih akata, pratećih pravilnika za tehničku primjenu. To je posao Ministarstva finansija, a ja se nadam da će konačna primjena početi 1. januara 2010. Činjenica je da veliki broj obveznika u raznim oblastima rijetko izdaje račune, a naplaćeni novac ne prikazuje se u poslovnim knjigama. Suština fiskalizacije je knjiženje gotovinskog prometa direktno i na softveru Porezne uprave.
U kojim se djelatnostima najčešće ne prijavljuje stvarni promet?
– Privatna medicinska praksa, pekarska, mesarska, trgovinska, ugostiteljska, frizerska… dakle sve djelatnosti gdje se usluge i roba naplaćuju u gotovini, gdje postoji mogućnost da vlasnici na kraju dana storniraju promet i prikažu ga pet, deset ili 15 puta manjim.
Već godinama zagovarate formiranje državne porezne uprave umjesto entitetskih. Koliko je realno očekivati da se to desi?
– O tome govorim osam-devet godina. Osim toga, i kada se formirala Uprava za indirektno oporezivanje BiH, bio sam protivnik da se na takav način izvrši podjela na direktne i indirektne poreze. To je neprimjereno, ne znam ni za jedan takav slučaj u svijetu. To je stvar politike, političari u BiH i međunarodna zajednica nisu vršili dovoljan pritisak da se, kao i u svim državama EU i okruženja, razdvoji državna carinska administracija i državna porezna uprava.
Sve je veći broj poslodavaca koje PU evidentira kao dužnike. Kako rješavate taj problem?
– To nas zabrinjava, jer imamo sve veći broj dužnika. Na kraju 2009. imali smo oko 55.000 rješenja o prinudnoj naplati. Tu se nalaze i veliki dužnici, javna preduzeća, državne kompanije, bolnice, općine, ali i oni koji duguju po 100 maraka. Dešava se da poslodavci isplaćuju plaće bez uplate doprinosa, a dugovi se gomilaju. Ako obveznik ima neizmiren dug, blokiramo mu račun. Dešava se, međutim, da na računima nema novca, pa se ide u prodaju imovine. No, sistem prodaje vrlo je skup i spor, a ta imovina rijetko bude prodata, pogotovo sada zbog krize. Najbolji koncept je sklapanje sporazuma s obveznicima, prema kojem dug, uz zatezne kamate, plaćaju u ratama. Određene kompanije na taj način se izvuku.