Nezavisne novine: Veb stranice bez programa rada, osnovnih informacija o instituciji, validnih e-mail adresa i telefonskog kontakta, i dalje su normalna pojava u pojedinim institucijama javne uprave BiH. Na svim nivoima vlasti, komunikacija sa građanima putem elektronske pošte je veoma loša, a ako pošaljete e-mail nekoj instituciji upitno je da li ćete i kada dobiti odgovor.
Preuzimanje ličnih dokumenata iz opština putem Interneta, što je odavno praksa u EU, u BiH je moguće tek u nekolicini razvijenijih opština.
Građani BiH razočarani su činjenicom da je ta vrsta komunikacije sa institucijama i dalje u povoju, iako predstavlja bržu i jednostavniju komunikaciju, uštedu vremena i novca.
"U Sarajevu sve opštine i kanton imaju dobre veb stranice, ali kada nekom pošalješ e-mail sa nekim upitom, uglavnom nećeš dobiti odgovor. Iako je situacija ovdje sigurno bolja nego u drugim gradovima još nije moguće kvalitetno obavljati poslove sa opštinama putem Interneta", kaže Sarajlija Alen K.
Smatra da se zbog slabe komunikacije putem Interneta svakodnevno stvaraju bespotrebne gužve pred šalterima u opštinama i drugim institucijama.
Skupština HNK nema veb stranicu: Aktivisti Centra civilnih inicijativa (CCI), kažu da ne postoje pravila upotrebe elektronske pošte ili javnog informisanja putem veb stranica u javnoj upravi, kao ni svijest o uštedama koje takav način rada ostvaruje.
Pojašnjavaju da postoje velike razlike između institucija kada je u pitanju taj problem i da je najgora situacija u pojedinim kantonima.
"U Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) situacija je katastrofalna. Sve je u printanoj verziji. Vlada HNK ima veb stranicu, ali na njoj nema ni programa rada, niti zapisnika. Ona je više reklamna stranica premijera. Skupština HNK nema svoju veb stranicu. Ne znam da li postoji još ijedna skupština koja bar to nema. Sve materijale od skupštine dobijem u printanom obliku. Jedino ako lično odem u skupštinu i zamolim ih, onda mi iz stručne službe daju zapisnik snimljen na disketu, još nisu savladali tehniku snimanja na CD", kaže Alenka Ban iz CCI.
Slična situacija je i u Unsko-sanskom kantonu gdje samo dio poslanika koristi elektronsku poštu i to uglavnom mlađi ili visoko obrazovani.
"Premijer i ministri koji su početkom 2008. godine usvojili znanja iz informatike i počeli koristiti ta znanja, u ovoj godini kao da su na to zaboravili i daju objašnjenja kako nemaju sredstava za održavanje veb stranica", kažu u CCI.
Praksa u Parlamentu Federacije BiH nije usklađena.
"Dio veb stranice koji se odnosi na Dom naroda popunjen je svim podacima o delegatima Doma, pozivima za sjednicu. Komunikacija sa sekretarom Doma naroda i drugim službenicima obavlja se putem e-maila", kaže Lejla Deronja iz CCI.
Dodaje da Predstavnički dom još uvijek nema kompletirane podatke o izabranim predstavnicima.
"Pozive za sjednice i zapisnike dobijamo poštom, iako smo u svim dosadašnjim izvještajima davali preporuke o potrebi uvođenja prakse za upućivanje poziva za sjednice i prateće materijale u elektronskoj formi. Telefonska komunikacija sa političarima: Komunikacija sa političarima u Paralamentu Federacije BiH svedena je na telefonsku komunikaciju, s obzirom na to da je to najizvjesniji i najbrži način da se dođe do njih", ističe Lejla Deronja.
"U RS su banke prve institucije koje su počele putem Interneta da komuniciraju sa svojim klijentima", kaže Brankica Janković, generalni direktor marketinške agencije "Aquarius Ogilvy".
Međutim, dodaje da se i sada dešava da, prilikom korištenja elektronskog bankarstva, klijenti mjesecima ne dobijaju odgovore na svoje poruke.
"To pokazuje da se poruke kao opcija u poslovanju uopšte ne koriste, te zbog toga ni ljudi nemaju naviku da ih upotrebljavaju, kao ni banke, da šalju odgovore na pitanja", pojašnjava Jankovićeva.
Dodaje da su, za razliku od banaka, imali pozitivna iskustva kada su kontaktirali sa gradskim institucijama, odnosno gradom Banjaluka.
"Svojevremeno smo Administrativnoj službi grada pisali žalbe na određene komunalne probleme u gradu. Predstavnici službe grada su došli po naše radne koleginice, te ih provodili po cijelom gradu, kako bi ukazali na pomenute probleme, koji su nakon toga riješeni", kaže Jankovićeva, dodajući da je komunikacija putem Interneta izuzetno korisna, naročito onda kada se koristi u cilju poslovanja i obrazovanja.
Administrativna služba grada Banjaluka je, za razliku od većine drugih bh. institutcija, jedan od rijetkih pozitivnih primjera, kada je u pitanju komunikacija putem Interneta.
U ASG Banjaluka, putem elektronske pošte od građana redovno primaju prijedloge, upite i zahtjeve za pojedine usluge, na koje redovno odgovaraju. Kako kažu u toj instituciji, komunikacija putem Interneta je dobrim dijelom promijenila načine dobijanja informacija, tako da je za neke klijente sajt grada postao prva i zadnja adresa na kojoj dolaze do informacija.
"Putem našeg sajta, korisnici mogu dobiti detaljan opis kako, gdje i sa kojim popratnim dokumentima mogu dobiti neku uslugu sa formularima. Takođe, od 2002. godine u digitalnom formatu na sajtu mogu pronaći i službene glasnike grada Banjaluke", kaže Nevena Blagojević-Podrić, šef Odsjeka za odnose s javnošću Administrativne službe grada Banjaluka.
Svakodnevno ažuriranje: Prema njenim riječima, veb sajt Administrativne službe grada Banjaluka ima oko 1.400 stranica, na kojima se, pored pisanog sadržaja, nalazi i multimedijalna prezentacija bogata slikama, grafikonima, video-klipovima i pdf sadržajem.
Dodaje da je sadržajni dio prezentacije, koji se odnosi na organizaciju Administrativne službe grada Banjaluka, njene servise i život Banjaluke i Banjalučana u potpunosti zaokružen još u eksperimentalnoj fazi, dok se svi dnevni događaji i sadržaji koji imaju povremeni karakter, kao što su regulacioni planovi, razna obavještenja i praćenje realizacije projekata, blagovremeno prezentuju na sajtu.
"Javnost rada Skupštine grada postignuta je redovnim praćenjem i najavama skupštinskih zasjedanja, nacrta bitnih dokumenata, programom rada i zaključcima", kaže Blagojević-Podrićeva, dodajući da se informacije na tom sajtu svakodnevno ažuriraju, kada su u pitanju vijesti na naslovnoj strani, pres, servisne informacije, te pitanja posjetilaca i knjiga utisaka.
Na sajtu Vlade RS, građani RS, između ostalog, mogu dobiti potrebne informacije u vezi sa njihovim ličnim dokumentima, radom i zapošljavanjem, te socijalnim pitanjima.
"Informacije i novosti na veb stranici se redovno ažuriraju te na taj način omogućavaju pravovremenu informisanost posjetilaca", kažu u Vladi RS.
Ističu da se mediji i druga javnost o održavanju sjednica Vlade obavještavaju putem elektronske pošte.
"Takođe, dnevni red sjednice Vlade se prije održavanja objavljuje i na portalu Vlade, a nakon održavanja sjednica, najznačajnije informacije se objavljuju na internet portalu u rubrici 'Novosti'", kažu u Službi za odnose s javnošću Vlade RS.
Kako ističu, građani RS, poslovni partneri, mediji i predstavnici svih javnosti, domaćih i inostranih, svoje zahtjeve, pitanja i prijedloge često upućuju posredstvom elektronske pošte.
Dodaju da portal Vlade RS i stranice ministarstava značajno olakšavaju pristup informacijama i dokumentima od ključnog značaja za rad Vlade, kao što su budžet, ekonomska politika, prostorni plan, razvojni program, strategije, zakoni, odluke, rješenja i drugi dokumenti.
Program rada Vlade RS za 2009. godinu, objavljen je na portalu i dostupan svim zainteresovanim. Takođe, objavljen je i srednjoročni program rada Vlade 2007 – 2010. godine.
Odgovaraju na svaki četvrti e-mail: Sarajevska agencija GMS u prošlogodišnjem istraživanju došla je do podataka da zaposleni u institucijama javne administracije u BiH odgovaraju na svaki četvrti e-mail, kod 10,34 odsto institucija e-mail adresa nije validna, a 3,45 odsto institucija nije ni imalo e-mail adresu istaknutu na zvaničnoj stranici.
Pokazalo se da zaposleni u institucijama javne administracije odgovaraju na svaki četvrti e-mail. Od ukupno 58 poslanih pitanja putem e-maila, povratni odgovor je stigao na njih 24 odsto, dok u 62 odsto slučajeva e-mail s odgovorom nije uopšte došao.
Amra Hašimbegović, direktorica agencije GMS, kaže da se situacija nije mogla puno promijeniti u zadnjih godinu dana.
"Poražavajuća je činjenica da političari ne razumiju da se novac investiran u internet komunikaciju isplati, jer nema gužve ni redova u šalter-salama, usluge su brže i jeftinije. Kada smo radili istraživanje prošle godine javni organi su imali pogrešne zvanične e-mail adrese. E-mailove ili ne koriste ili ih ne pregledaju, to zvuči kao crni humor. Za razliku od BiH, recimo u Hrvatskoj, ne možeš ući ni u jednu instituciju ako se nisi prethodno najavio e-mailom", kaže Hašimbegovićeva.
Dodaje da u mnogim institucijama imaju novu opremu koju ne koriste.
"U nekim državnim institucijama imaju super kompjutere i stoje im u kancelarijama kao modni detalj. Poslije istraživanja, dobili smo kritike nekih političara, kao šta mi to mjerimo jer su oni na usluzi građanima. Pravdaju se nepismenošću naroda. Treba proći mnogo vremena da dođemo na neki normalan nivo", kaže Hašimbegovićeva.
Zlatan Mulabegović, direktor edukacijske firme "Algebra", kaže da je najveći problem što ne postoji nacionalna strategija informatizacije javne uprave.
"Postoji samo kao preporuka, ali ne i kao obaveza. U zadnjih deset godina u zapadnim zemljama je nezamislivo da uposlenik u javnoj upravi ne koristi Internet. Kod nas je komunikacija putem Interneta sa javnom upravom na samom početku i to je, u stvari, neki prvi korak u toj komunikaciji. Taj prvi korak zaživio je na državnom nivou, ali na nivou entiteta, a pogotovo kantona i opština je katastrofalan. U razvijenim zemljama putem Interneta se automatski ovjeravaju i podižu dokumenta, te plaćaju kazne. Mi smo još predaleko od tog nivoa", kaže Mulabegović.
Jedan od prioriteta: Dodaje je BiH daleko od nivoa informatičke pismenosti i od zemalja u regionu.
"Evropska unija je uvela standard ECDL koji podrazumijeva set znanja iz informatike. Taj certifikat predstavlja informatičku pismenost. Po broju izdatih certifikata puno zaostajemo. U Hrvatskoj se godišnje izda od 15 do 25.000 certifikata, a kod nas od dvije do tri hiljade", kaže Mulabegović.
Vedrana Faladžić, portparol Ureda koordinatora za reformu javne uprave, kaže da je uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u javnu upravu jedan od prioriteta za BiH, te da je Ured koordinatora pripremio dva projekta iz IT oblasti, "Izrada okvira interoperabilnosti" i "One stop shop".
"Realizacijom projekta 'Izrada okvira interoperabilnosti" bit će definisani temelji za razvoj i povezivanje sadašnjih i budućih softverskih komponenti, koje će se razviti u okviru javne uprave, kao što su razni registri, usluge za krajnje korisnike. Projekat 'One stop shop' podrazumijeva izgradnju i uspostavljanje infrastrukture potrebne za stabilno i efikasno funkcionisanje elektronske uprave u Brčko distriktu BiH", kaže Faladžićeva.
Ističe da u skladu sa strategijom reforme javne uprave u BiH, UNDP vodi projekt "eVlada" čija je prva faza završena.
"Kao jedna od ključnih usluga sistema 'eVlada', veb portal Vijeća ministara BiH omogućava građanima BiH jedostavan i brz pristup informacijama. Uveden je sistem 'Sjednica bez papira', a konačnom realizacijom tog projekta svi dokumenti, odluke i zakoni bit će građanima dostupni posredstvom veb stranica. Druga faza tog projekta tiče se izrade i primjene sistema upravljanja grantovima u ministarstvima finansija BiH, RS i FBiH", pojašnjava Faladžićeva.
Javna uprava
Javna uprava u BiH obuhvata državnu, entitetsku, kantonalnu, lokalnu i upravu Brčko distrikta. Institucije javne uprave su ministarstva, lokalne administrativne službe i druge institucije koje obavljaju upravne i stručne poslove. Državna uprava BiH obuhvata devet ministarstava i druge upravne institucije. Entitetska uprava u BiH obuhvata 16 ministarstava i više drugih upravnih institucija FBiH i 16 ministarstava i druge upravne institucije RS. Kantonalna uprava u FBiH obuhvata ministarstva i druge upravne institucije u 10 kantona. Lokalna uprava obuhvata administrativne službe u opštinama i gradovima. BiH ima 141 opštinu, od čega je u FBiH 79, a u RS 62 opštine.