Reci.ba: Članstvo u Evropskoj uniji znači zauzimanje adekvatnog mjesta u zajednici modernih demokratskih evropskih država. Ono nosi sa sobom prednosti političke, ekonomske i socijalne prirode. Dakle, integriranjem u Evropsku uniju proširuje se zona mira, stabilnosti i sigurnosti na zemlju koja postaje članica, doprinosi se bržem ekonomskom rastu u zemlji, razvoju trgovine. Za građane to znači nova radna mjesta, bolju kvalitetu života, mogućnost korištenja pomoći iz strukturnih fondova Unije. Također, osim državljanstva vlastite zemlje, građani članica EU imaju i državljanstvo EU. Dakle, moći će se slobodno kretati, zasnivati radni odnos i boraviti na teritoriji drugih članica. Susreti i komunikacija s predstavnicima brojnih evropskih naroda s obzirom na snažno promoviranje i podršku Evropske unije bogatstvu kultura i različitosti, doprinose razvoju tolerancije i uvažavanja među ljudima što predstavlja značajnu vrijednost Unije, kaže u intervjuu za Reci.ba direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić koja je na ovu dužnost stupila polovinom septembra.
Reci.ba: Šta su to pretpristupni fondovi i čemu služe?
Nevenka Savić: Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je integrirani instrument koji od početka 2007. godine zamjenjuje programe Phare, ISPA i SAPARD te program CARDS. Osnovni ciljevi ovog instrumenta, namijenjenog državama kandidatima (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), su pomoć u usklađivanju s pravnom stečevinom EU i njenom provođenju, te priprema za korištenje strukturnih fondova EU (nakon pristupanja). IPA ima pet komponenti: pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranična saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Bosna i Hercegovina i druge zemlje potencijalni kandidati korisnice su prvih dviju komponenti, a države kandidati imaju mogućnost korištenja svih pet komponenti IPA-e.
Reci.ba: Koliko je BiH u ovom trenutku zaista spremna za članstvo u EU?
Nevenka Savić: Uslovi za članstvo u Evropskoj uniji, osim onog iz Člana 49. Ugovora o EU koji podrazumijeva da se radi o evropskoj državi koja poštuje principe slobode, demokratije, ljudskih prava, osnovnih sloboda i pravne države, identificirani su na sastanku Evropskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine. Političkom, ekonomskom i pravnom kriteriju definiranom u Kopenhagenu dvije godine kasnije, u Madridu je dodan i administrativni kriterij koji podrazumijeva jačanje administrativnih struktura radi efikasnijeg usvajanja i primjene zakonodavstva EU. Evropska komisija svake godine u Izvještaju o napretku procjenjuje napredak u stepenu ispunjavanja ovih kriterija uzimajući u obzir, u slučaju potencijalnih kandidata, realizaciju obaveza iz Evropskog partnerstva i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom kontekstu, plan Direkcije je, s obzirom na činjenicu da je 14.oktobra objavljen Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini, da napravi kumulativnu analizu napretka u BiH u posljednjih pet godina. Ovakav dokument dat će nam argumente za adekvatne odgovore na pitanja poput Vašeg.
Reci.ba: EU je jedinstveno tržište. Da li je BiH jedinstveno tržište?
Nevenka Savić: U zaključcima koje je Evropska komisija izvela na osnovu Izvještaja o napretku i objavila u Strategiji proširenja navodi se nekoliko činjenica koje ću iznijeti u odgovoru na ovo pitanje. Dakle, Evropska komisija je procijenila kako je provođenje Privremenog sporazuma u cjelini bilo zadovoljavajuće. Potrebno je ubrzati pripreme za ispunjavanje ostalih zahtjeva iz ovog i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dalje, postignut je određeni napredak kad su u pitanju prioriteti iz Evropskog partnerstva koji se odnose na oblast unutrašnjeg tržišta. S obzirom na slobodno kretanje roba, ostvaren je ograničen napredak u području standardizacije, akreditacije, mjeriteljstva i nadzora nad tržištem. Zaključeno je kako su i dalje potrebni kontinuirani napori u usklađivanju zakonodavstva s evropskim u ovoj oblasti.U pogledu usluga i zakona o preduzećima također je postignut ograničen napredak. I dalje je, međutim, potrebno bolje koordinirati zakonodavne inicijative entiteta u ovoj oblasti i uspostaviti jedinstvenu državnu nadzornu agenciju za bankarstvo. Zabilježene su određene promjene u području slobodnog kretanja kapitala, u oblasti oporezivanja usvojen je novi zakon o akcizama. Što se tiče konkurencije, postignut je umjereni napredak na području anti-monopolskog ponašanja , ali nema vidljivog napretka na području državne pomoći. Također, ratificirane su određene međunarodne konvencije u pogledu prava intelektualnog vlasništva. Evropska komisija je zaključila kako je potrebno da BiH uloži dodatne napore na postizanju potpuno funkcionalnog jedinstvenog ekonomskog prostora na svojoj teritoriji, što je jedan od ključnih prioriteta iz Evropskog partnerstva.
Reci.ba: Kako Vi ocjenjujete brzinu kojom se BiH kreće u procesu približavanja EU?
Nevenka Savić: Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prošle godine Bosna i Hercegovina jeste ušla u kvalitativno novu fazu procesa približavanja Evropskoj uniji. Međutim, i u prošlom, a na izvjestan način i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku, zaključeno je kako potpisivanje SSP-a nije iskorišteno za poticaj potrebnim reformama kako se to očekivalo. Slažem se s ovom ocjenom i smatram da se ne krećemo dovoljno brzo u ovom procesu, te da je potrebno ubrzati reforme kako bismo mogli napredovati ka narednim fazama procesa približavanja Evropskoj uniji.
Reci.ba: Koji su vaši prioriteti kako bi ubrzali put BiH ka EU?
Nevenka Savić: Smatram da će usavršavanje funkcije koordinacije rada institucija u procesu evropskih integracija te koordinacije pomoći EU, što će biti ključni izazovi u mome mandatu, generalno doprinijeti ubrzanju kretanja BiH na putu ka EU. Posebno bitno je izdvojiti usklađivanje bosanskohercegovačkog pravnog sistema i prevođenje acquis-a, što su, uz spomenutu koordinaciju, stožeri evropskih integracija.
Reci.ba: Zaštita ljudskih prava i prava nacionalnih manjina jedan su od preduslova pristupanja EU. Koliki je BiH napravila napredak u ovoj oblasti?
Nevenka Savić: U zaključcima iz Izvještaja o napretku objavljenim u Strategiji proširenja, Evropska komisija je ocijenila kako je u pogledu ljudskih prava i zaštite manjina postignut ograničen napredak. Naime, navedeno je kako je BiH ratificirala glavne međunarodne konvencije o ljudskim pravima, ali da su potrebni napori kako bi se osiguralo bolje provođenje. Navedeno je kako je hitno potrebno uskladiti ustavni okvir BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dalje, iako je ocijenjeno kako se ljudska i politička prava jako dobro poštuju, navodi se da treba poboljšati pristup pravdi u građanskim i krivičnim suđenjima i osigurati jednakost pred zakonom. Zabilježen je ograničen napredak u oblasti kulturnih prava i prava manjina. Konstatirano je da je potrebno poboljšati provođenje Zakona o nacionalnim manjinama, te promjenom Ustava omogućiti pristup manjina svim političkim funkcijama. Naglašeno je kako odvajanje djece u školama na osnovu etničke pripadnosti i dalje ostaje problem.
Reci.ba: Šta mogu građani učiniti kako bi BiH brže postala članica EU?
Nevenka Savić: Proces evropskih integracija podrazumijeva transformaciju zemlje i društva u cjelini jer zahtijeva sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucionalnog i pravnog sistema evropskim standardima. U tom smislu, svi imaju svoju ulogu u stvaranju ambijenta potrebnog za ove opsežne unutrašnje reforme. Privrednici mogu doprinijeti na svoj, profesori na svoj, nevladine organizacije na svoj način, promovirajući i uključujući se u dijalog koji će osigurati potpuno razumijevanje ovog procesa, a time doprinijeti i njegovom ubrzanju.