Nezavisne novine: Jedanaest mjeseci sam radila u Zanatskoj radnji "Bel" i poslodavac Emir Hotić mi nije uplaćivao doprinose za cijeli taj period. Pošto imam 32 godine radnog staža, u toj radnji sam počela da radim najviše zbog toga što mi je nedostajala godina staža, kako bih nakon toga ispunila uslove za program Vlade RS o povezivanju radnog staža, priča Zagorka M. iz Banjaluke.
Međutim, zbog neuplate doprinosa od strane poslodavca, Zagorka M., kao i još 24 radnika tog preduzeća, kako priča, nakon što je dala otkaz, nije mogla ostvariti svoja prava na Birou za zapošljavanje.
"Kada sam nakon 11 mjeseci otišla u Fond PIO da ovjerim knjižicu, gdje su mi rekli da mi 11 mjeseci nisu uplaćivani doprinosi, bila sam veoma ogorčena. Odmah sam dala otkaz i odlučila da tužim Hotića", priča Zagorka M.
Iako se Poreska uprava RS bavi kontrolom uplate doprinosa, kako ističe Zagorka M., u ovom slučaju nije djelovala.
"Pošto sam i sama bila privatnik, Poreska uprava me je znala kontrolisati svake sedmice, a zanimljivo je da za tih 11 mjeseci, povodom uplate doprinosa nije kontrolisala preduzeće 'Bel'", kaže Zagorka M., dodajući da se nada da će postupak na sudu biti riješen u njenu korist.
Tužbe protiv poslodavaca: Neuplata doprinosa od strane poslodavca, problem je s kojim su tokom posljednjih godina suočeni mnogi radnici u BiH, koji se zbog toga nerijetko odlučuju da podnesu tužbu protiv poslodavca.
Iako u Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje RS, navode da je naplata doprinosa ove godine poboljšana u odnosu na protekle, mnogi radnici u BiH kojima ranijih godina nisu uplaćivani doprinosi i dalje nisu u prilici da ostvare svoja prava, koja im po zakonu pripadaju.
Zbog neuplate doprinosa ispaštaju i penzioneri, jer isplata penzija zavisi od stanja u budžetima fondova, koji se pune uplatom doprinosa radnicima.
Prema podacima Fonda PIO RS, u 2007. godini je uplaćeno 442.376.206 KM, dok je u 2008. godini naplativost iznosila 586.106.202 KM.
"Zaključno sa 31. julom ove godine, uplata doprinosa u Fondu PIO RS je ove godine iznosila 352.372.293 KM, a finansijski plan za 2009. godinu iznosi 662. 555.994 KM", navode u Fondu PIO RS.
Prema evidencijama Udruženja građana "Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH", koje se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći radnicima, samo od aprila 2008. godine do marta 2009. godine, broj neuplaćenih doprinosa u RS je iznosio 81, a za isti period podneseno je 130 tužbi, koje se najčešće odnose na neuplatu doprinosa.
Ratko Pilipović, pravni savjetnik u IRS-u, kaže da su im se svi radnici, od onih zaposlenih u Robnoj kući "Boska", do radnika "Country Shoesa", za savjet uglavnom obraćali zbog neuplate doprinosa za protekle godine, najčešće 2007. i 2008. godinu.
Iako u IRS-u ističu da se veoma mali broj radnika usudi prijaviti poslodavce i obratiti za pomoć u slučaju neuplate doprinosa i u FBiH je u istom periodu sudu podneseno 85 tužbi, od kojih su većinom u pitanju uplate doprinosa i isplate plata.
"Po pitanju problema doprinosa u našim kancelarijama u FBiH se javilo 55 lica", kaže Pilipović.
Za neuplatu saznaju kasno: Da im poslodavci nisu uplaćivali doprinose, radnici uglavnom saznaju kasno, odnosno onda kada dobiju otkaz i kada više nisu u mogućnosti da poslodavca prijave Inspekciji rada, koja nakon istupanja radnika iz radnog odnosa više nema obavezu da djeluje.
Iako su Zakonom o radu poslodavci obavezni da uplaćuju doprinose radnicima, kako kaže Pilipović, zakonom nije propisano da inspekcija vrši provjeru uplate doprinosa bez prijave radnika, te se na taj način, u mnogim slučajevima, ostavlja prostor za nepoštovanje zakona.
U takvoj situaciji, pojašnjava Pilipović, radniku jedino preostaje mogućnost da protiv poslodavca podnese tužbu na sudu.
"Međutim, i kada radnik želi da podnese tužbu, on je ograničen rokovima, jer postoji subjektivni rok od jedne godine i objektivni rok od tri godine u okviru kojeg radnik može da podnese tužbu", kaže Pilipović.
Ko plaća doprinos i na koju osnovicu
Za zaposlenog osiguranika doprinos plaćaju zaposleno lice i poslodavac, po istoj stopi i na istu osnovicu. Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa i na teret radnika i na teret poslodavca za zaposlena, izabrana imenovana i postavljena lica i lica koja obavljaju privremene i povremene poslove je poslodavac.
Poslodavac je dužan da doprinose obračuna i uplati istovremeno sa isplatom zarade, po propisima koji važe u momentu njene isplate. Ako poslodavac ne isplati zaradu do 30. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, dužan je da najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mjesec na najnižu mjesečnu osnovicu doprinosa.
Ukoliko je isplaćena zarada niža od najniže mjesečne osnovice doprinosa, doprinos se plaća na tu najnižu osnovicu, važeću na dan uplate doprinosa.
Dodaje da je zbog neuplate doprinosa do sada podneseno mnogo tužbi protiv poslodavaca.
Iako se u Zakonu o parničnom postupku navodi da su takvi, odnosno radni sporovi, sporovi hitne prirode, kako kaže Pilipović, obično je za zakazivanje pripremnog ročišta potreban period od šest mjeseci do jedne godine.
"Po novom Zakonu o parničnom postupku sada se cijeli postupak mora završiti u dva ročišta, jedno je pripremno, a drugo je glavno, gdje se iznose dokazi, jer je teret dokazivanja sada na strankama, odnosno nije više na sudu", objašnjava Pilipović.
Dodaje da takvi procesi u prosjeku traju dvije godine, a da po okončanju postupka, stranka ima pravo da se žali i Okružnom sudu, odnosno Kantonalnom sudu u Federaciji BiH, te poslije toga ima pravo i na reviziju ako je predmet vrijedan više od 10.000 KM.
"Stranke imaju pravo i na prijedlog za ponavljanje postupka, zatim pravo na apelaciju Ustavnom sudu i apelaciju Sudu u Strazburu. Dakle, jedan radni spor može veoma dugo da traje, ako je poslodavac uporan u tome da dokaže da radnik nije bio u pravu ili ako je radnik uporan u tome da dokaže da poslodavac nije ispoštovao zakon", navode u IRS-u.
Dodaju da, prema Zakonu o parničnom postupku, čim se donese drugostepena presuda u Okružnom ili Kantonalnom sudu, ona postaje izvršna i pravosnažna, te radnik više nema prava žalbe, odnosno nema redovnih pravnih lijekova, nego samo vanredna.
Izvršavanje presuda: Iako Pilipović tvrdi da se presude koje donese sud veoma teško izvršavaju, u Osnovnom sudu Banjaluka ipak kažu da odbijanje postupanja po pravosnažnoj i izvršnoj presudi predstavlja krivično djelo, te da se obaveze zbog neuplate doprinosa prema radnicima, predviđene presudom, izmiruju na nekoliko načina.
"U okviru sudskog postupka na osnovu pravosnažne i izvršne presude kojom se nalažu određene obaveze poslodavca, može se provesti izvršni postupak u slučaju da poslodavac odbija da postupi po presudi", navodi Miron Bjelovuk, sudski administrator u Osnovnom sudu Banjaluka.
Dodaje da se u okviru sudskih postupaka može voditi i stečajni postupak protiv poslodavaca koji nisu platežno sposobni u okviru kojeg se prodaje imovina stečajnog dužnika i namiruju potraživanja stečajnih povjerilaca među koje spadaju i radnici sa svojim potraživanjima.
S obzirom na to da se u Osnovnom sudu Banjaluka ne vode posebne evidencije o radnim sporovima koji su pokrenuti zbog neuplate doprinosa, nije poznato koliko je do sada podneseno tužbi zbog neuplate doprinosa.
Prema podacima suda, u periodu od 2007. godine do sada, riješeno je najmanje 2.820 radnih sporova u RS.
Iako bi radnici trebalo da se redovno informišu o tome da li su im uplaćeni doprinosi, kako bi prije isteka od jedne godine mogli da tuže poslodavca u slučaju nepoštovanja zakona, radnici to obično ne čine.
Zbog toga se i može desiti da poslodavac ne uplaćuje doprinose radniku čak i po dvije godine, koliko i jeste najduži vremenski period za koji poslodavac, prema podacima IRS-a, nije uplaćivao doprinose.
"Imali smo slučaj gdje je jedna radnica u preduzeću dugo radila na crno, te je poslodavca prijavila inspekciji. Poslodavac je nakon toga prijavio tu radnicu, ali za nju nije uplaćivao doprinose godinu i po dana", objašnjava Pilipović.
Iako je raniji Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju RS, predviđao da Fond PIO ima svoje inspektore koji redovno kontrolišu uplate doprinosa i imaju ovlaštenja da, ako poslodavac ne uplaćuje doprinose, izdaju nalog Poreskoj upravi da uzima novac sa računa poslodavca, takav sistem ne propisuje novi zakon.
Uplaćeno manje javnih prihoda: Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS, ističe da postojeći zakon predviđa da Fond PIO vrši evidenciju i kontrolu naplate doprinosa, ali da nema nadležnost i da preduzima bilo kakve druge aktivnosti u cilju naplate.
"Fond PIO RS je prije dva mjeseca potpisao protokol saradnje s Poreskom upravom RS, prema kojem je obaveza Fonda da Poreskoj upravi podnese izvještaj o stanju uplate doprinosa, na osnovu čega Poreska uprava dalje vrši kontrolu i naplatu doprinosa i drugih fiskalnih potraživanja", ističe Joksimović.
U Poreskoj upravi RS, koja vrši kontrolu obračuna i uplate doprinosa na lična primanja koja poslodavci isplaćuju zaposlenim radnicima, kažu da obaveza uplate doprinosa nastaje u momentu isplate plata, što znači da bi došlo do obaveze po osnovu doprinosa, mora doći do isplate plata zaposlenima.
"Kod poreskih obveznika kod kojih se utvrdi da nisu uplatili doprinose, Poreska uprava donosi rješenje za plaćanje manje plaćenih doprinosa. Ako se u ostavljenom roku od deset dana isti ne uplate, pristupa se postupcima prinudne naplate", kaže Mile Banika, v.d. direktora Poreske uprave RS.
Kontrolama kod poreskih obveznika u 2008. godini, kako navode u Poreskoj upravi RS, utvrđeno je da su poreski obaveznici manje uplatili javnih prihoda u ukupnom iznosu od 55.403.590 KM, a u periodu od 1. januara do 30. juna 2009. godine ukupno utvrđene manje plaćene iznose 30.275.165 KM.
"Putem depozitnog računa prinudne naplate, postupcima prinudne naplate u 2008. godini je naplaćeno doprinosa u iznosu od 10.709.524 KM, a u periodu od 1. januara do 30. juna 2009. godine, 3.941.066 KM", navode u Poreskoj upravi RS.
I prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju RS takođe su nekada bili predviđeni inspektori, međutim izmjenama i dopunama tog zakona od ove godine inspektori su ukinuti.
Uplaćeni doprinosi povlače za sobom beneficije koje radnik ostvaruje u slučaju ostanka bez posla i prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje, odnosno pravo na materijalni dodatak, penziono-invalidsko i zdravstveno osigurnje u roku od godinu dana od dana prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje.
Pilipović objašnjava da neuplata doprinosa sa sobom povlači gubitak nabrojanih prava, a neuplatu osjete i najveća socijalno ugrožena kategorija penzioneri i djeca.
"U Bosni i Hercegovini isplata penzija funkcioniše po principu 'pay as you go', što znači kada se napune budžeti fondova, omogućiće se redovna i kontinuirana isplata penzija. Zbog definisanog problema, fondovi u cijelosti ne isplaćuju zarađene penzije, a isplata istih je kontinuirano nekoliko mjeseci u zaostatku", ističe Pilipović.
Prema njegovim riječima, punjenjem budžeta entitetskih fondova PIO/MIO, penzioner će osjetiti promjenu u smislu redovne i povećane isplate penzija.
"Uplatom doprinosa puniće se i Fondovi dječje zaštite iz kojeg će djeca moći ostvarivati sva prava prema Zakona o dječjoj zaštiti", pojašnjava Pilipović.