Dnevni avaz: Misija Svjetske banke u BiH i Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) uradile su analizu ekonomske situacije u našoj zemlji s prijedlogom mjera za njeno ublažavanje.
U toj analizi poručeno je domaćim vlastima da se ne opuštaju, jer kriza dolazi kroz bankarski sektor kojem nedostaje novca za kreditiranje privrede izuzetno pogođene krizom, zatim kroz smanjenje izvoza i doznaka iz inozemstva koje iznose oko 17 posto domaćeg bruto proizvoda (BDP).
Pomoć budžetima
Znači li to onda da Svjetska banka ima spreman novac za BiH?
– Trenutno imamo odobreno 280 miliona dolara za BiH i možemo razgovarati sa bh. vlastima da ubrzamo njihovu implementaciju. Tu je još jedan iznos od oko 270 miliona dolara i razgovarali smo s vlastima da bi tim novcem mogle kreditirati mali i srednji biznis te pružanje pomoći budžetima u iznosima koje treba utvrditi. Ali, to je uvjetovano sklapanjem aranžmana sa MMF-om i rješavanjem napuhanih socijalnih izdvajanja koja ne dolaze do onih kojima su potrebna. Dodatna sredstva bit će usmjerena i u izgradnju lokalne infrastrukture te plovnost rijeke Save.
Početkom marta Vijeće ministara donijelo je 16 mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize na privredu BiH.
Šef Ureda Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli (Marco Mantovanelli) u intervjuu za "Avaz" kaže da su tim dokumentom domaćim vlastima preporučili da očuvaju stabilnost bankarskog sektora.
Prema onome što sam vidio, vlasti su nizom mjera to i uradile. Osim toga, naglasili smo da je potrebno održati nivo javnih investicija za koje nije lako naći izvore finansiranja – kaže Mantovaneli.
Za sada ništa od nižih kamata
Mislite li da komercijalne banke u BiH imaju mjesta i trebaju oboriti kamate na kredite za privredu i građane?
– To je vrlo komplicirano pitanje. Nažalost, bankarski sektor je globaliziran, pa kamatne stope ne zavise od lokalnog nivoa. Izvori finansiranja vrlo su skupi i visina kamata u BiH zavisi od toga. Sve dok je ovakva situacija u svijetu, neće biti drastičnog smanjenja kamata. Ja ne branim banke. Kamate na kredit vrlo su visoke, ali su visoke i na depozite.
Kako onda naći novac potreban za investicije?
– Zakon o akcizama na duhan i gorivo dobar je način za prikupljanje sredstava, koji neće utjecati na domaće proizvođače. Osim toga, potrebno je smanjiti izdvajanja iz budžeta za socijalna davanja koja su veliko opterećenje, a novac usmjeriti u investicije. Tu su i druge finansijske institucije koje su spremne ponuditi sredstva po povoljnim uvjetima.
Je li Vijeće ministara prihvatilo preporuke Svjetke banke i DEP-a i uskladilo ih s mjerama koje je usvojilo?
– Mjere koje su donijeli Vijeće ministara i entitetske vlade imaju ugrađene naše preporuke i to je vrlo dobro. Ako ove mjere budu samo na papiru i ne pretvore se u konkretne aktivnosti, onda će biti velikih problema.
Ekonomski stručnjaci tvrde da mjere bh. vlasti nisu dovoljno jasno precizirane. Nemaju isključive nadležnosti, niti konkretnih vremenskih odrednica do kada bi ih trebalo provesti. Mislite li da je to veliki nedostatak?
Blagi znaci oporavka
Već nekoliko sedmica na globalnom planu dešavaju se pozitivne stvari. Ogroman rast vrijednosti dionica te odobravanje novčanih sredstva vlade SAD za sanaciju banaka. Mislite li da je ovo možda početak oporavka od krize?
– Ja bih zaista volio da jeste, ali je o tome još vrlo rano govoriti. Vijesti koje dolaze iz SAD vrlo su pozitivne. Berze pozitivno reagiraju, ali analize, posebno one koje se odnose na centralnu i istočnu Evropu, govore da će kriza biti vrlo duga.
– Mene brine što te dokumente treba operacionalizirati. Vrlo brzo trebao bi uslijediti drugi korak u kojem bi bila određena imena, datumi i ciljne vrijednosti koje se žele učiniti ovim mjerama. U ovim dokumentima nedostaje više koordinacije između svih nivoa vlasti te aktivnosti usmjerenih na socijalna davanja samo ljudima kojima je to najpotrebnije.
Zemlje u regionu pregovaraju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o finansijskoj pomoći kako bi ublažile udare krize. Ako uspostave aranžman, bit će im otvorena vrata i kod drugih finansijskih institucija za pomoć. Treba li BiH stupiti u taj aranžman?
– Da. Koliko znam, Fiskalno vijeće odlučilo je ući u pregovore sa MMF-om i mi snažno podržavamo taj aranžman, jer bi on donio pomoć i drugih institucija, uključujući i Svjetsku banku.