Nezavisne novine: Ukupna strana ulaganja u BiH od maja 1994. godine do kraja 2008. godine iznose 5,3 milijarde evra, pokazuju podaci Agencije za promociju stranih ulaganja BiH.
Zemlja koja je u tom periodu najviše uložila je Austrija, sa 1,46 milijardi evra. Zatim slijedi Srbija sa 819 miliona, Hrvatska sa 611, Slovenija sa 553 i Švajcarska sa 361 milionom evra. Zatim slijede Njemačka, Rusija, Holandija, Italija, SAD i Turska.
Slavica Korica, izvršni direktor Agencije, kaže da su do podataka došli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i direktno od kompanija koje su ulagale u BiH.
U 2008. godini najveći strani ulagači su Slovenija, Austrija, Hrvatska, pa Srbija. Zanimljivo je da su neke zemlje u 2008. godini imale veoma upadljive "okrugle" brojeve. Tako je, na primjer, Irska 2008. godine u BiH uložila tačno četiri miliona evra, Poljska "okruglo" devet miliona evra, Saudijska Arabija tačno pet miliona maraka, a Litvanija "okruglo" deset miliona KM.
Ognjen Begović, savjetnik za odnose s javnošću ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, potvrdio je da nije došlo do "zaokruživanja" već da se radi o tačno navedenim stranim ulaganjima.
Prema podacima Agencije, najuspješnija godina je bila 2007. sa 1,6 milijardi evra direktnih stranih ulaganja, dok je u periodu januar – decembar 2008. godine zabilježeno 700 miliona evra direktnih stranih ulaganja. Među austrijskim kompanijama koje su najviše ulagale od 1994. godine do danas su Hypo Alpe Adria Bank AG, Oesterreichiche Volksbanken, "ALAS Intern. Baustoff AG", "OMV Refining & Mark GmbH" i druge. Najveće srbijanske kompanije ulagači su "Telekom Srbija", "Hemofarm", Komercijalna banka, GALAMES Beograd. Najveći hrvatski ulagači su "HT-Hrvatske telekomunikacije", "Hrvatske pošte", Zagrebačka banka, INA, "Konzum" i druge. Slovenačke kompanije su "Livar", "Mercator", "Petrol Ljubljana", Nova ljubljanska banka i druge.
Po sektorima, od 1994. godine do danas ulagano je po sektorima proizvodnje 34 odsto, bankarstvo 23, telekomunikacije 14, trgovinu 10, druge finansijske usluge sedam, nekretnine tri odsto, dok je u turizam uloženo samo jedan odsto.
Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, kaže da ne čudi da je 2007. godina bila godina sa najvećim stranim ulaganjima s obzirom na prodaju "Telekoma Srpske".
"Godina 2008. je mnogo realnija u pogledu stranih investicija i puno realnije odražava dva krupna problema koja ima BiH, a to su evidentan zastoj u privatizaciji tokom 2008. godine i nedostatak grin fild investicija", rekao je Domazet.
On je pojasnio da postoji nedostatak kvalitetnih privatizacionih programa i nesposobnost u privlačenju kvalitetnih investitora.
"Nije dovoljno samo davati podršku privatizaciji nego treba napraviti strategiju i aktivno podržavati one koji zapošljavaju nove snage, donose tehnologiju, otvaraju hale i povezuju u klastere. Ne treba podržavati trgovinu i bankarski sektor koje su same po sebi profitabilne i zbog toga same privlače ulagače", rekao je on.
Aleksa Milojević, direktor Instituta za društvene i ekonomske studije iz Bijeljine, kaže da se u BiH ne primjenjuje dobar model za strana ulaganja jer se, prema njegovom mišljenju, ne forsira model masovnog akcionarstva.
On smatra da kada veliki broj ljudi učestvuje u vlasništvu nad ekonomijom, to je najbolji garant očuvanja ekonomije.
"Treba forsirati taj model, a obeshrabrivati model gdje mali broj ljudi postaje vlasnik velikog dijela bogatstva. Šest miliona akcionara njemačkog 'Volkswagena' su najbolja garancija da će ta kompanija uspjeti jer milioni Nijemaca koji imaju vlasništvo u njoj i te kako imaju interes da ga zaštite", rekao je Milojević.