Nezavisne novine: Reforma javne i lokalne uprave u BiH ne daje rezultate jer se i dalje zapošljava po stranačkoj liniji, a povećani su i troškovi i broj zaposlenih, tvrde u nevladinim organizacijama.
Ljubiša Marković, bivši načelnik sarajevske opštine Centar, tvrdi da je situacija u lokalnoj upravi loša, jer reforme koje podrazumijevaju smanjenje administracije, koče stranački interesi.
Za vrijeme njegovog mandata opština Centar je, prva u BiH, dobila ISO standard kao priznanje kvaliteta pružanja usluga građanima.
"Načelnici se čuvaju poteza racionalizacije i stranke ih u tome koče jer se boje da će zbog otpuštanja ostati bez glasova. Racionalizacija i smanjenje administracije su nepopularne metode i stranke to ne žele jer bi na taj način ostali bez značajnog broja glasova. Međutim, reforma lokalne uprave morala bi da bude dio cjelokupne reforme javne uprave ako se žele rezultati", kaže Marković.
Dodaje da je 2000. godine, kada je postao načelnik opštine Centar, i sam nailazio na probleme prilikom smanjenja administracije u ovoj opštini.
"Došao sam sa vizijom. Smanjio sam broj zaposlenih sa 307 na 208. Primili smo 50 novih mladih volontera. Bio sam svjestan problema, ali sam krenuo u pravljenje funkcionalne opštine. Bilo je prepreka i teških trenutaka i politički protivnici htjeli su taj potez ispolitizirati i prikazati kako ja radim protiv jednog naroda", ističe Marković dodavši da opštine nemaju dovoljno ovlasti i da treba da imaju veći budžet.
"Kod nas se ne shvata da kad se novac troši na lokalnom nivou da je on tada funkcionalniji. Tako je u svim zemljama. Sam načelnik može da uradi dosta ako ima viziju i znanje. Međutim, ni rukovodstvo opština ne žele te nadležnosti jer bi imali više odgovornosti. Malo je lokalnih samouprava koje imaju i znaju provesti dobre projekte. Tako u Sarajevu Gradska uprava u nedostatku kvalitetnih projekata farba zgrade i obnavlja česme", kaže Ljubiša Marković .
Nema očekivanih promjena
Neprofesionalnost, neefikasnost, korupcija i politiziranost najčešći su problemi sa kojima se suočavaju bh. građani prilikom traženja usluga ili ostvarivanja svojih prava kod institucija javne uprave u Bosni i Hercegovini. Navedeno je ovo u izvještaju Centra za humanu politiku iz Doboja nakon ankete provedene na području cijele BiH.
Predsjednik nevladine organizacije Centar za humanu politiku Momir Dejanović kaže da se od ovog izvještaja o reformi javne uprave do danas ništa značajno nije promijenilo.
"U 2008. godini povećan je intenzitet implementacije reformskih aktivnosti, ali još nema očekivanih promjena. Umjesto smanjenja administrativnog aparata, na djelu je njegovo stalno povećanje, umjesto obuzdavanja troškova, na djelu je njihovo divljanje", kaže Dejanović.
Istraživanje Centra za humanu politiku pokazalo je da je od ukupnog broja zaposlenih u BiH u javnoj upravi zaposleno 11 odsto, odnosno oko 105.000 ljudi što je gotovo duplo više nego u zemljama okruženja. Plaće političara u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u zadnje četiri godine porasle su za oko 100 odsto. Zarade članova Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg i ministara u Vijeću ministara BiH veće su u prosjeku osam puta od prosječne plaće u BiH, koja je u junu ove godine iznosila 748 KM. U prvoj polovini ove godine zarade zaposlenih u javnoj upravi bile su veće od prosječnih plaća za oko 39 odsto.
Kao dva najozbiljnija problema u dosadašnjem procesu reforme javne uprave u izvještaju Centra za humanu politiku istaknuto je da ona nije otvorena prema građanima i da ne postoji sustavno praćenje efekata provedenih reformskih aktivnosti.
"Rezultati provedenog istraživanja pokazuju i da je stanjem u javnoj upravi zadovoljno samo 10 odsto bh. građana, dok 70 odsto građana nije zapazilo nikakve pozitivne promjene u javnoj upravi u protekle dvije reformske godine", navodi Momir Dejanović.
Kaže da bi država godišnje uštedjela i do 500 miliona KM kada bi se izvršila racionalizacija broja zaposlenih, te smanjili troškovi zakupa poslovnog prostora, nabavke službenih automobila, goriva i telefona na svim nivoima vlasti.
"Umjesto umanjenja, mi i dalje na djelu imamo sve veći atak na budžet, odnosno sve dublje zavlačenje ruke birokratsko-političkog aparata u džep građana ove zemlje", kaže Dejanović.
Posao koji nikad ne završavaju
Reforma javne uprave u BiH počela je ozbiljnije da bude provođena od polovine 2006. godine kada je počelo provođenje Strategije reforme javne uprave.
U Uredu državnog koordinatora za reformu javne uprave ne poriču da je javna uprava nedovoljno efikasna i transparentna. Međutim, u ovom uredu su kazali da se reforma javne uprave ne bavi brojem i platama zaposlenih u javnoj upravi, već povećanjem produktivnosti i finansijske efikasnosti u radu državnih službenika. Državni koordinator za reformu javne uprave Nevenka Savić kaže da će reformom javne uprave, između ostalog, biti unaprijeđen rad Vladinih sekretarijata kako bi postali primarna koordinirajuća tijela sposobna da osiguraju efikasan rad pojedinačnih ministarstava.
"U oblasti javne finansije reformom će biti uvedena javna interna finansijska kontrola (PIFC), a u skladu sa zahtjevima EU. Jedna od ključnih oblasti reforme javne uprave je i upravljanje ljudskim potencijalima. Reformom bi trebalo da budu ojačani kapaciteti za odnose s javnošću u okviru državne službe, ali i osigurani da sve institucije ispune odgovornost u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama", kaže Savićeva.
U nedavnom trećem kvartalnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave konstatovan je napredak u svih šest reformskih oblasti i to na državnom, entitetskom nivou i u Brčko distriktu.
"Ukupna implementacija Akcionog plana 1 do 30. septembra 2008. godine iznosi 28,49 odsto. Ovaj postotak jeste uspjeh za reformu ovog obima, imajući u vidu da je riječ o složenom i dugotrajnom procesu", ističe Savićeva.
Jakob Finci, direktor Agencije za državnu službu BiH, kaže da je reforma javne uprave posao koji se nikad ne završava.
"Pošto je javna uprava živo tkivo uvijek ima nešto da se radi i u našem slučaju teško je govoriti generalno o javnoj upravi jer je podijeljena na razne nivoe vlasti. Imamo pet nivoa vlasti koji nisu jedni drugom nadređeni. I ono što primijenite na jednom nivou ne možete na drugom. Oblast javne uprave je jedina koja nije jedinstvena ni u u evropskim zemljama. Ono što je naš problem je racionalno organizovanje države. U Sarajevu postoje i opštine i grad i kanton pa onda i stručnjacima nije lako odgovoriti šta je u čijoj nadležnost. Nema jedinstvenog pristupa reformama i zato ima dosta samovolje vlastodržaca na lokalnom nivou", kaže Finci.
Tvrdi da, kada je u pitanju zapošljavanje u državnoj službi, ne postoji korupcija.
Javna uprava
Javna uprava u BiH obuhvata državnu, entitetsku, kantonalnu, lokalnu i upravu Brčko distrikta. Institucije javne uprave su ministarstva, lokalne administrativne službe i druge upravne institucije koje obavljaju upravne i stručne poslove. Državna uprava BiH obuhvata devet ministarstava i druge upravne institucije.
Entitetska uprava u BiH obuhvata 16 ministarstava i više drugih upravnih institucija Federacije BiH i 16 ministarstava i druge upravne institucije Republike Srpske. Kantonalna uprava u FBiH obuhvata ministarstva i druge upravne institucije u 10 kantona.
Uprava Brčko distrikta obuhvata više odjeljenja i drugih upravnih institucija. Lokalna uprava obuhvata administrativne službe u opštinama i gradovima. BiH ima 141 opštinu, od čega je u FBiH 79, a u RS 62.
"Ja garantujem da u državnoj službi ima puno manje zaposlenih nego što bi trebalo. Garantujem da se u državnu službu niko nije zaposlio ni po političkoj ni po familijarnoj liniji. Međutim, postoji jedan broj zaposlenih čije zapošljavanje ne ide preko naše službe. Svaki ministar u Vijeću ministara BiH može zaposliti od dva do šest savjetnika i tu se vjerovatno ide stranačkom linijom i oni imaju potpunu slobodu da zaposle koga hoće. Zbog toga nekad na Državnu agenciju dolaze neosnovane kritike", kaže Finci.
"Mi bismo pravili kuću, a nemamo ni šljunka"
U nevladinim organizacijama posebno ističu da je reforma lokalne uprave, koju je OSCE počeo provoditi 2003. godine, nedefinisana i nepotpuna.
Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih incijativa (CCI), kaže da reforma lokalne uprave ide sporo i da ne daje rezultate.
"Reforma daje suprotne rezulate jer se povećavaju troškovi i broj uposlenih u opštinama, a građani i dalje po mjesec i po čekaju na građevinske dozvole i druge papire. I dalje se zapošljava po stranačkoj liniji. Lokalna uprava je i dalje neefiksna i očigledno da to nekom odgovara. Ako se na neku dozvolu čeka po dva mjeseca onda to otvara mogućnost za korupciju, za reket", kaže Arapović.
Momir Dejanović tvrdi da zbog ovih razloga reforma lokalne uprave treba da bude sastavni dio reforme javne uprave, strateški definisana, sveobuhvatna i pod vodstvom nadležne domaće institucije.
"Reforma lokalne uprave je odvojena od reforme javne uprave kako se ne bi zadiralo u autonomiju lokalane zajednice. Mi već duže vrijeme upozoravamo na probleme u opštini Doboj gdje je završena reforma uprave, a gdje se zadnjih nekoliko godina administracija povećala za oko 50 odsto što će građane koštati godišnje dva miliona KM. Pored gomilanja administracije, u Doboju se neodgovorno i netransparentno troši budžetski novac", kaže Dejanović. Objašnjava da situacija nije ista u svim opštinama, ali da u većini opština reforma nije dala rezultata.
"Puno zavisi od načelnika opštine i njegove vizije lokalne zajednice. Bolja situacija je u gradovima Banjaluka, Tuzla, Derventa i još nekim opštinama, ali to su rijetki primjeri. Reformi je potrebno pristupiti sistematski", kaže Dejanović.
Vehid Šehić, predsjednik nevladine organizacije Forum građana Tuzla, kaže da reformi lokalne uprave nije bilo potrebno pristupiti dok nisu riješili neki osnovni problemi, poput budžeta opština.
Forum građana Tuzle početkom ove godine predložio je parlamentu BiH zakon o lokalnoj samoupravi BiH, o kojem parlament još nije raspravljao.
"Opštine i gradovi su razvlašćeni jer im postojeći zakoni o lokalnoj samoupravi onemogućavaju da građanima obezbijede sva prava koja se ostvaruju na lokalnom nivou. Opštinama treba vratiti veće nadležnosti i treba da imaju i razvojni budžet. Ne može biti napravljena reforma dok ne budu riješeni drugi problemi. Mi bismo pravili kuću, a nemamo ni cementa ni šljunka", kaže Šehić.