Nezavisne novine: Održavanje elektronskih sjednica Vijeća ministara BiH trebalo bi da počne od novembra, što je prva faza u realizaciji strategije informacionog društva u BiH, kaže Božidar Škravan, savjetnik ministra za promet i komunikaciju BiH i šef IT tima pri Vijeću ministara.
Objašnjava da će održavanje sjednica na ovakav način onemogućiti ministre da blokiraju rad Vijeća ministara BiH svojim fizičkim odsustvom.
"Sada se često događa da neki ministri ne žele da se neka odluka donese i samo isplaniraju put za vrijeme sjednice, ne bude kvoruma i propadne odluka. Ubuduće će svaki ministar uzeti laptop i nema isprike da ga nema na sjednici. Može raditi gdje god da se nalazi", objašnjava Škravan.
Procjenjuje da će do 2011. godine biti provedena kompletna strategija o informacionom društvu BiH, što će dovesti do velikog smanjenja procedura. Ističe da će se mnoge stvari za koje je danas potrebno čekati pred šalterima moći završiti preko Interneta. Ovim bi se ostvarile velike uštede, te smanjio administrativni aparat.
Škravan napominje da često nailazi na nerazumijevanje vlasti prilikom realizacije informatizacije društva.
"Mnogi iz državne uprave misle da je informatizacija u stvari samo hrpa kompjutera", ističe Škravan koji se žali i na sporo usvajanje zakona i mali broj ljudi koji pri Ministarstvu rade na informatizaciji BiH.
NN: Strategija za informaciono društvo je projekat koji su sastavili domaći stručnjaci, uz pomoć UNDP-a. Projekat je predstavljen u februaru 2006. godine i na prezentaciji je istaknuto da je od vitalnog značaja za BiH i da se realizacija ovog projekta može mjeriti s izgradnjom koridora 5c. Koliko se do sada uradilo na ovoj strategiji?
ŠKRAVAN: Trenutno privodimo kraju prvu od ukupno četiri faze ove strategije, a to je elektronska vlada ili e-goverment. Računam da ćemo do konca ovog mjeseca završiti ovaj dio u novoj zgradi institucija BiH u Sarajevu. Svi djelatnici Vijeća ministara, koji će raditi u novoj zgradi, imaće one osnovne servise, uključujući Internet, SMS poruke i biće umreženi. Ova prva faza podrazumijeva i elektroničke sjednice Vijeća ministara. Oprema je nabavljena i spremni smo da je upotrijebimo.
Najveći problem sada je oko obezbjeđivanja prostora koji su definirani za taj projekt. To je teški paradoks. Tehničko-tehnološki dio projekta gdje su tenderi, Evropska komisija, UNDP, Ministarstvo smo uradili, a mučimo se oko običnih prostorija.
NN: Kako je moguće da projekat koji podrazumijeva visoku tehnologiju zavisi od nečeg tako banalnog kao što je prostor?
ŠKRAVAN: Kod nas je to moguće. Najviše vremena sam izgubio oko tih odlazaka na jednu, na drugu, na petu, petnaestu stranu i adresu. Svako mi kaže da nije odgovoran. Međutim, važno je da smo sada došli do kraja. Uspio sam skupiti izvanrednu skupinu eksperata u Ministarstvu prometa i komunikacija. Osim zajedničke skupine eksperata UNDP-a i Ministarstva u tim sam još uključio naše najpoznatije stručnjake iz BiH, a to su sveučilišni profesori iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara. Na taj način smo osigurali najvišu moguća razinu u tehničko-tehnološkom programu.
NN: Da li je strategija išla svojom dinamikom, kako je bilo i najavljeno?
ŠKRAVAN: Svi zakoni su bili sporni i to je usporavalo cijeli projekat. Prosto je nevjerovatno da donošenje zakona traje godinu ili godinu i pol. Vrlo bitan zakon u informatičkom sustavu je Zakon o ustanovljavanju Agencije za informacijsko društvo. Taj zakon je bio dopunjavan, dodavani su amandmani i na kraju balade uopšte nije bio usvojen. Onda sam ja bio imenovan za predsjednika Povjerenstva za izradu novog zakona.
Koristeći svoja iskustva napravio sam tanku konturu zakona i tražio mišljenja vlada entiteta. Sada je zakon prošao sva povjerenstva u Vijeću ministara i sad bi trebalo da dođe na sjednicu Parlamenta. Pretpostavljam, s obzirom na to da sam uvažio sve zamjerke, da će proći u Parlamentu BiH.
Odavno je usvojen Zakon o elektroničkom poslovanju i elektroničnom potpisu. Međutim, ovi zakoni se još ne primjenjuju jer nisu završeni svi podzakonski akti, što puno šteti prije svega gospodarstvu i bankarstvu. Informacioni sustav države podrazumijeva ne samo komuniciranje unutar sustava vlasti, već je to dvosmjerno komuniciranje sa građanstvom.