U Beogradu je 23. i 24. rujna održana treća Godišnja konferencija u organizaciji ReESPA (Regional School of Public Administration) na temu Upravljanja akumuliranim obimom propisa. Tema konferencije logičan je slijed prethodno održanih konferencija koje su se bavile pitanjem značaja dobre demokratske uprave i povećanjem konkurentnosti, te izradom strategija razvitka kroz reguliranje ekonomije i društva.
Pitanje koje se obradilo tijekom konferencije jesu načini i modeli upravljanja akumuliranim obimom propisa koji je evidentan u gotovo svim zemljama, a osobito onim koje prolaze procese demokratizacije i tranzicije.
Evidentno je da uspostava elektroničkih registara propisa bitno olakšava upravljanje značajnijim obimom propisa i uvećava njihovu dostupnost, pretraživanje i analizu te je stoga preporučen daljnji razvitak i afirmiranje ovog instrumenta.
Potreba za smanjenjem obima propisa iziskuje i periodičnu reviziju bilo cjelokupnog pravnog korpusa ili pojedinih zakonodavnih oblasti pri čemu se istovremeno intervenira na način koji uvećava koherentnost pravnog sustava, pojednostavljenjem procedura i procesa. Predstavljeni su i instrumenti za bolje i kvalitetnije reguliranje koji su uključeni u Strategiju EU za unapređenje regulatornog okruženja kao simplifikacija, kodifikacija i konsolidacija kao središte strategije za smanjenje obima zakonodavstva na razini EU. Kako ova praksa nije u istom obimu u primjeni u svim zemljama preporučen je i razvitak nacionalnih politika kodifikacije, konsolidacije, prerade ili prilagođavanja zakonodavstva.
Kao faktor koji neposredno utječe na uvećan obim propisa prepoznata je tehnika izrade propisa (nomotehnika) pri čemu je naglasak na jasnoći i jednostavnosti jezika te ukazano na njen značaj.
Iskustva zemalja u regiji
Tijekom konferencije prezentirana su iskustva zemalja u regiji. Najveći pomaci učinjeni su u dijelu propisa koji se tiču reguliranja poslovnog okruženja (regulatorna giljotina, Hitrorez) kojom je iz pravnog sustava uklonjen značajan broj zastarjelih propisa i normi koje otežavaju poslovanje. Kao rezultat ove intervencije zemlje iz regije značajno su popravile svoj rejting na listi Svjetske banke u pogledu komparacije normi kojima se regulira poslovanje (Doing Business, Measuring business regulations). Od zemalja iz regije kao najviše rangirana na listi onih koje su sprovele značajnije reforme u ovom segmentu je bivša jugoslovenska Republika Makedonija (71. pozicija). Inače, regulatorna giljotina je sprovedena i u Republici Srpskoj uz pomoć projekta USAID Business Spira, a nedavno je uz pomoć Svjetske Banke i FIAS otpočela i u Federaciji Bosne i Hercegovine i očekuje se njen završetak do kraja mandata postojeće Vlade.
U svim zemljama u regiji započete su i aktivnosti ka uvođenju procjene učinka propisa u proceduru pripreme i donošenja zakona i drugih akata, pretežito uz financijsku i tehničku pomoć Svjetske banke. Ocjena je da se primjenom ovog instrumenta može značajno utjecati na kvalitetu i provodivost propisa koji se donose. U pogledu institucionalnih rješenja koja se uspostavljaju uvođenjem procjene učinka postojeća rješenja u regiji su prilično slična dok se primjena ovog instrumenta prema nekim izvješćima cijeni kao najnaprednija u Srbiji (OECD, Report on the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in the Western Balkans, 2007). U Bosni i Hercegovini je pokrenuto više inicijativa za sistematskim uvođenjem ovog instrumenta, što je predviđeno i Akcijskim planom 1 Strategije reforme javne uprave u BiH među kojima je značajnija aktivnost Direkcije za europske integracije BiH na pilot studijama. No imajući u vidu veći broj tijela uprave uključenih u ovu aktivnost i više razina na kojima se donose propisi, za kontekst Bosne i Hercegovine od posebnog značaja je osiguranje adekvatnog koordiniranja i suradnje sudionika različitih razina u institicionalnoj i proceduralnoj uspostavi ocjene učinka propisa u zakonodavne procedure. Kvalitetan doprinos i pretpostavku u tom pravcu predstavljaju i Pravila za konzultacije u izradi pravnih propisa koje je donijelo Vijeće ministara BiH 2006.g. i Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine donesena od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2005.g.
Sastav Delegacije Bosne i Hercegovine na ovoj konferenciji osim člana Upravnog odbora ReSPA iz Bosne i Hercegovine, gdina Nike Grubešića, činili su i predstavnici Ministarstva pravde BiH, Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH.