U Beogradu je 23. i 24. septembra održana treća Godišnja konferencija u organizaciji ReESPA (Regional School of Public Administration) na temu Upravljanja akumuliranim obimom propisa. Tema konferencije logičan je slijed prethodno održanih konferencija koje su se bavile pitanjem značaja dobre demokratske uprave i povećanjem konkurentnosti te izradom strategija razvoja kroz reguliranje ekonomije i društva.

Pitanje koje se obradilo tokom konferencije jesu načini i modeli upravljanja akumuliranim obimom propisa koji je evidentan u gotovo svim zemljama a naročito onim koje prolaze procese demokratizacije i tranzicije.

Evidentno je da uspostava elektronskih registara propisa bitno olakšava upravljanje značajnijim obimom propisa i uvećava njihovu dostupnost, pretraživanje i analizu te je stoga preporučen dalji razvoj i afirmacija ovog instrumenta.

Potreba za smanjenjem obima propisa iziskuje i periodičnu reviziju bilo cjelokupnog pravnog korpusa ili pojedinih zakonodavnih oblasti pri čemu se istovremeno intervenira na način koji uvećava koherentnost pravnog sistema, pojednostavljenjem procedura i procesa. Predstavljeni su i instrumenti za bolje i kvalitetnije reguliranje koji su uključeni u Strategiju EU za unapređenje regulatornog okruženja kao simplifikacija, kodifikacija i konsolidacija kao središte strategije za smanjenje obima zakonodavstva na nivou EU. Kako ova praksa nije u istom obimu obimu i praksi u primjeni u svim zemljama preporučen je i razvoj nacionalnih politika kodifikacije, konsolidacije, prerade ili prilagođavanja zakonodavstva.

Kao faktor koji neposredno utiče na uvećan obim propisa prepoznata je tehnika izrade propisa (nomotehnika) pri čemu je naglasak na jasnoći i jednostavnosti jezika te ukazano na njen značaj.

Iskustva zemalja u regionu
Tokom konferencije prezentirana su iskustva zemalja u regionu. Najveći pomaci učinjeni su u dijelu propisa koji se tiču reguliranja poslovnog okruženja (regulatorna giljotina, Hitrorez) kojom je iz pravnog sistema uklonjen značajan broj zastarjelih propisa i normi koje otežavaju poslovanje. Kao rezultat ove intervencije zemlje iz regiona značajno su popravile svoj rejting na listi Svjetske banke u pogledu komparacije normi kojima se regulira poslovanje (Doing Business, Measuring business regulations. Od zemalja iz regije kao najviše rangirana na listi onih koje su provele značajnije reforme u ovom segmentu je Bivša jugoslovenska Republika Makedonija (71. pozicija). Inače, regulatorna giljotina je provedena i u Republici Srpskoj uz pomoć projekta USAID Business Spira, a nedavno je uz pomoć Svjetske Banke i FIAS otpočela i u Federaciji Bosne i Hercegovine i očekuje se njen završetak do kraja mandata postojeće Vlade.

U svim zemljama u regiji započete su i aktivnosti ka uvođenju procjene učinka propisa u proceduru pripreme i donošenja zakona i drugih akata, pretežno uz finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke. Ocjena je da se primjenog ovog instrumenta može značajno uticati na kvalitet i provodivost propisa koji se donose. U pogledu institucionalnih rješenja koja se uspostavljaju uvođenjem procjene učinka postojeća rješenja u regiji su prilično slična dok se primjena ovog instrumenta prema nekim izvještajima cijeni kao najnaprednija u Srbiji (OECD, Report on the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in the Western Balkans, 2007). U Bosni i Hercegovini je pokrenuto više inicijativa za sistematskim uvođenjem ovog instrumenta što je predviđeno i Akcionim planom 1 Strategije reforme javne uprave u BiH među kojima je značajnija aktivnost Direkcije za europske integracije BiH na pilot studijama. No imajući u vidu veći broj organa uprave uključenih u ovu aktivnost i više nivoa na kojima se donose propisi, za kontekst Bosne i Hercegovine od posebnog značaja je osiguranje adekvatne koordinacije i saradnje sudionika različitih nivoa u institicionalnoj i proceduralnoj uspostavi ocjene učinka propisa u zakonodavne procedure. Kvalitetan doprinos i pretpostavku u tom pravcu predstavljaju i Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa koje je donijelo Vijeće ministara BiH 2006. i Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine donijeta od strane Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine 2005.g.

Sastav Delegacije Bosne i Hercegovine na ovoj konferenciji pored člana Upravnog odbora ReSPA iz Bosne i Hercegovine, gdina Nike Grubešića, činili su i predstavnici Ministarstva pravde BiH, Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH.