Nezavisne novine: Svi građani BiH mogu očekivati da od septembra ove godine lakše dolaze do viza za zemlje Evropske unije, ali i da znatno prije liberalizacije viznog režima vize dobijaju besplatno, tvrdi Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH.
Ističe da je Ministarstvo inostranih poslova (MIP) ojačano u sektorima i misijama nadležnim za evroatlantske intregracije, te da za BiH slijede bolji dani na međunarodnom planu. Alkalaj smatra da se imidž BiH već popravio, a da bi stanje bilo još bolje ukoliko domaće vlasti preuzmu inicijativu ne čekajući direktive međunarodne zajednice. Priznaje da različiti politički koncepti dovode do nesporazuma na čelu MIP-a, ali i u Savjetu ministara BiH.
Govoreći o odnosima sa susjedima Srbijom i Hrvatskom, ocjenjuje da je šteta što već duže vrijeme nema sjednica međudržavnih vijeća. Alkalaj tvrdi da za odnose BiH sa Srbijom nije štetno što naša država u Beogradu nema ambasadora već otpravnika poslova i podsjeća da je Predsjedništvo BiH odgovorno za imenovanje ambasadora.
NN: BiH je sa EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i o viznim olakšicama, u ovom procesu značajna je uloga MIP-a, da li je već počelo ispunjavanje obaveza iz Mape puta?
ALKALAJ: To su sve dobre vijesti za BiH. Ministarstvo vanjskih poslova odmah je preuzelo vodeću ulogu u implementaciji obaveza iz Mape puta, koju nam je uručio Majkl Li, direktor za proširenje EU. Formirali smo interresornu ekspertnu grupu i nekoliko ministarstava je uključeno u zakonskim projektima. Htjeli smo da učinimo korak više kako bi do ispunjenja uslova iz Mape puta, što bi trajalo otprilike godinu, svi građani BiH dobijali vize besplatno. Već 15. jula razgovarao sam s komesarom Baroom da ove popratne aktivnosti idu naprijed. U srijedu sam imao sastanak sa svih 20 akreditovanih ambsadora, odnosno šefova misija zemalja EU, ovdje u Sarajevu slijedom mojih pisama upućenih njihovim ministrima vanjskih poslova. Opšte raspoloženje je da što prije bude obezbijeđeno besplatno izdavanje viza za sve bh. građane. Neke tehničke detalje ministarstva ovih država rješavaće u hodu. Proces liberalizacije viznog režima na kome radi ova ekspertna grupa ozbiljno je shavćen i oni pripremaju materijal na osnovu upitnika koji je radna grupa dobila od Evropske komisije. Izvještaj o napretku oni treba da naprave početkom septembra i da ga dostave EK. Već tada očekujemo neke napretke, moguće je da bude smanjen administrativni put do vize, prikupljanje manje dokumenatcije, što će smanjiti redove pred ambasadama na koje smo navikli i ubrzati proces.
NN: Već dugo čekamo zakon o spoljnim poslovima, zašto je tek nedavno upućen iz MIP-a Predsjedništvu BiH?
ALKALAJ: Zadnji zakon koji smo imali datira iz 1992. godine. On je možda bio dobar za tadašnje uslove, ali BiH je sada na putu ka EU i diplomatija treba da ima drugačiji oblik, mehanizam rada i sistema u kome djeluje. Na kolegijumu smo zajednički dogovorili da se krene u taj proces i to uz punu saglasnost Vijeća ministara. Pošto smo u nacrtu zakona izašli s novim pristupom, htjeli smo da to bude lex specialis, kako bi MVP imalo vodeću ulogu, kao posebno ministarstvo u BiH. I uvijek kada je nešto novo i revolucionarnije slijede razne primjedbe, pa smo dosta konsultacija morali obaviti i s Agencijom za državnu službu, relevantnim ministarstvima, ali i OHR-om. Došli smo do nacrta zakona koji može da odgovori uz uvažavanje svih primjedbi. Iz RS su došle primjedbe na taj dio da zakon bude lex specialis. Zato smo zamjenik ministra i ja uputili dva prijedloga Predsjedništvu BiH, koje će odlučiti kada će se i na koji način izjasniti o tome.
NN: Vaš zemjenik Ana Trišić-Babić izdvojila je mišljenje, a jedan od razloga je što odredbe nacrta zadiru i u ustavni poredak?
ALKALAJ: Ne mislim da zadiru u ustavni poredak nego više u Zakon o Vijeću ministara BiH, jer se MVP izdvaja iz tog dijela kroz zapošljavanje diplomatskog kadra i ne bismo bili vezani za Agenciju za državnu službu (ADS). Mi bismo i novim zakonom morali poštovati obaveze iz Zakona o radnim odnosima, ali da mi to ne radimo pod kapom ADS-a, nego kadrove biramo s našim komisijama koje znaju šta treba da ispunjava diplomatsko osoblje. Sada imamo komisije od pet članova, a dva člana su iz MVP-a i onda ne možemo birati kadar po specifičnim zahtjevima ovog ministarstva. Pošto je sada izdvojeno mišljenje, Predsjedništvo će razmotriti te prijedloge i pitanje je da li možemo napraviti taj revolucionarni iskorak u ovom političkom trenutku. Vidjećemo kako će se Predsjedništvo izjasniti i kakav prijedlog zakona će biti upućen parlamentu. Ako se u Predsjedništvu usaglasi stav, postigne konsenzus uz eventualno neke korekcije i dokazivanje da to ne zadire u Ustav, onda ne očekujem zastoje u parlamentu. Zemlje u regionu već imaju takve zakone i on je BiH neophodan zbog evropskih integracija. Samo jednim primjerom možemo pokazati koliko je ovakav zakon važan. Vrlo često održavaju se sastanci političkih direktora EU, a mi nemamo takvu funkciju, nego razne pomoćnike ministara za određen sektor.
NN: Tri sektora u MIP-u su skoro dvije godine bez rukovodilaca, bilo je problema i s nacionalnom strukturom. Ima li zbog toga zastoja u radu MIP-a?
ALKALAJ: Ne, jer se trudimo da organizujemo posao s kadrovima koje imamo. Dio ljudi iz MVP-a prijavio se na ove konkurse i oni su manje ili više uključeni u to. Činjenica je da to veoma dugo traje. Konkurs za pomoćnika opštih poslova razvukao se duže od godinu, pa je konkurs poništen. No, ipak smo uspjeli od ova tri mjesta dobiti pomoćnike za bilateralne i multilateralne poslove i oni će preuzeti dužnost od 1. septembra. Nakon uspostavljanja nove vlasti tri su pomoćnika otišla na nove funkcije i našli smo se u ovoj situaciji. I to je razlog što nam treba poseban zakon o spoljnim poslovima.
Što se nacionalne strukture tiče, ona je ispoštovana i uvijek je o tome vođeno računa. Šefovi veoma važnih odsjeka u Ministarstvu su Srbi, te optužbe upućene na tu adresu ne stoje. Sada su imenovani i pomoćnici i ispoštovana je nacionalna struktura. To je bila paušalna ocjena mog zamjenika. Ako neko može da se žali na to, onda su to građani iz reda ostalih.
NN: U MIP-u su česta razmimoilaženja na relaciji ministar – zamjenik, nedavno ste se tim povodom obratili Savjetu ministara i Predsjedništvu. Zašto?
ALKALAJ: Pa, ne znam. Krenuli smo s punim elanom da radimo i da popravimo imidž BiH. U ovom periodu mnogo značajanih stvari je učinjeno, od intenziviranog dijaloga sa NATO-om, potpisiavnja SSP, Mediteranske unije… Da li se radi o različitim konceptima, ne znam, ali pokušavam na sve načine da obezbijedim tu komunikaciju. Nažalost, zbog rijetkog prisustva ovdje u ministarstvu nisam u stanju to da postignem sa svojim zamjenikom. Samo ću navesti primjer da od 16 kolegijuma za prošlu godinu gospođa Trišić nije bila prisutna na 11, od toga na zadnjih pet. Imao sam obavezu da na to upozorim Predsjedništvo da oni ne bi imali krivu sliku o kumunikacijama koja se stiče iz medija.
NN: Već dugo nema sjednica međudržavnih vijeća sa Srbijom i Hrvatskom? Kako ocjenjujete odnose sa susjednim zemljama?
ALKALAJ: Imam kontinuirane kontakte s ministrima inostranih poslova obje zemlje. Međudržavno vijeće saziva šef države, a ambasadori u tim zemljama su sekretari tih vijeća. Međudržavno vijeće je mjesto gdje treba da budu rješavani međusobni problemi. Šteta je što nema sjednica. Prošle godine imali smo sjednicu s Hrvatskom u martu i sada je najavljeno da bi trebalo da bude u oktobru, a BiH je domaćin. Sa Srbijom smo čekali da bude formirana Vlada, a ovoga puta Srbija je domaćin i nemamo konkretnih datuma, nadam se da bi to moglo biti sljedeće godine, a mislim da sjednica nije bila od 2005.
NN: Koliko je štetno što BiH u Srbiji nema ambasadora već otpravnika poslova? Posebno u situacijama kada se tenzije podižu kao sada nakon hapšenja Radovana Karadžića ili kada se najavljuje privatizacija imovine bh. preduzeća u Srbiji, zbog čega ste uputili i diplomatsku notu?
ALKALAJ: Mi imamo uspostavljene odnose na nivou ambasadora. Postojanje otpravnika poslova ne umanjuje značaj ako je to sposoban čovjek koji može djelovati u datom trenutku. No, nadležnost je na Predsjedništvu za imenovanje ambasadora. Ono što smo mi mogli učiniti je da pošaljemo otpravnika poslova i čekamo prijedlog Predsjedništva, a ni danas nam nije jasno zašto je prethodna vlast u Srbiji odbacila našeg ambasadora. U stvari, nije ga odbacila, ali nikada nisu odgovorili na našu notu. Kolega Vuk Jeremić i ja ćemo na prvom susretu o tome razgovarati, ali naša komunikacija nije se umanjila zbog toga što imamo otpravnika poslova u Srbiji.
Što se tiče ove sporne privatizacije, održan je sastanak zemalja potpisnica Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ i odlučeno je da bude upućena nota Srbiji. Traži se sazivanje UO za sukcesiju u vezi s ankesom G ovog sporazuma i očekujemo da će biti suspendovana odluka koju je donijela bivša vlada Srbije.
NN: Revizori su utvrdili da je u MIP-u mimo procedura o javnim nabavkama potrošeno više od pola miliona KM. Ko je kriv za loše ocjene revizije?
ALKALAJ: Ne bih se mogao složiti da su bile loše ocjene revizora. Tačno je da je segment javnih nabavki doživio najviše kritika, ali to ne znači da je išta nezakonito urađeno. Nismo imali ljude koji će se baviti tim referatom, organizovati tendere poštujući potpuno Zakon o javnim nabavkama. No, odmah smo reagovali i već smo ispunili 13 preporuka iz izvještaja revizije, a samo su tri u fazi realizacije. Prethodnih godina realizovane su samo dvije, odnosno tri preporuke. Vjerujem da će dogodine izvještaj biti pozitivan. Vodimo još jednu paralelnu aktivnost na smanjenju troškova ministarstva tako da bismo kupili zgrade za smještaj DKP-a da smanjimo kirije. U planu je Brisel, a kasnije Zagreb i Beograd. Možda iskoristimo i nekretnine iz sukcesije od naših firmi. Dakle, bez obzira što ministar stalno putuje, on radi. A, putuje jer je ministar inostranih, a ne unutrašnjih poslova (smijeh).
NN: Tri puta se parlament izjašnjavao o Vašoj smjeni i dao Vam, ipak, povjerenje…
ALKALAJ: Nije tri, pet puta se izjašnjavao. Dvaput imenovanje, a tri puta povjerenje.
NN: Tada ste rekli da smjenu traže oni kojima smeta Vaš probosanski stav. Šta to zanči, da Vi volite BiH više od tih koji bi da Vas smijene?
ALKALAJ: Ne mogu da pravim kvantifikaciju ko više voli BiH. Znam koliki sam patriota i to sam dokazao kroz svoj rad i kroz cijeli život. Vjerovatno neki moji potezi kojima želim da od BiH naprave jaku državu su neki koncepti koji su suprotni onim koji nisu spremni graditi državu, koji su protiv prenosa nadležnosti i koji razgovaraju o referendumima i otcjepljenu. I za vrijeme rata, dok su neki željeli da se BiH raspadne i podijeli i od strane Srbiji i Hrvatske, nisam vjerovao u to. Poštujem BiH kao zemlju tri naroda i ostalih sa ovim ustavnim uređenjem kakvo je trenutno, ali želim da ona bude jaka demokratska država i poštovana u svijetu. Sami se moramo izboriti za ugled BiH, neće nam EU ništa dati na tacni ako se mi dogovorom ne izborimo za to.
NN: S obzirom na postojeći Zakon o Savjetu ministara BiH, kako se računa Vaš glas na sjednicama, ako imamo u vidu da niste iz konstitutivnog naroda?
ALKALAJ: Uglavnom mi odluke donosimo konsenzusom, ako dođe do razmimoilaženja, vrši se usaglašavanje. Nije samo Zakon o Vijeću ministara diskriminatorski, nego i Ustav BiH koji građanima iz reda ostalih ne dopušta da budu kandidovani za člana Predsjedništva. U Strazburu na Sudu za ljudska prava rješavaće se prigovor koji je uputio gospodin Jakob Finci, kome je, recimo, to pravo uskraćeno. Možda je moje imenovanje u Vijeće ministara iskorak da razbijamo te tabue. Nije sve u naciji.
NN: Koliko Vaš stranački šef Haris Silajdžić utiče na Vaš rad?
ALKALAJ: Konkretno u mom radu, u vođenju ministarstva, utiče kao i svaki član Predsjedništva. Redovno se viđam i konsultujem i sa članovima Predsjedništva Nebojšom Radmanovićem i Željkom Komšićem, kao i sa dr Harisom Silajdžićem. Niko se ne upliće u posao koji radim. Da nešto ne radim kako treba, sigurno bi me pozvali na odgovornost, ali to se nije desilo.
NN: U kojoj fazi je žalba podnesena Sudu BiH zbog sukoba interesa koji je za Vas utvrdila CIK?
ALKALAJ: Ponoviću da tu nije bilo sukoba interesa i da je to politički montirano, žalba je predata i čekam rješavanje. Dao sam sva potrebna obrazloženja. Davno sam podnio ostavku na članstvo u Nadzornom odboru VGT osiguranja i vratio sve pare koje sam dobio za naknadu za rad. Nikakve materijalne koristi tu nije bilo. Član NO sam svakako postao 2004. godine, kada nisam ni pomišljao da ću biti ministar.
NN: Čini se da ste nepopravljivi optimista. Kada je u BiH mučna i napeta situacija, Vi često izađete s optimističnim izjavama koje nas često čude?
ALKALAJ: Moram izaći s tim izjavama! Ja sam borac do kraja, po prirodi sam takav. Imam veliku energiju i volju da nešto napravim, imam iskustvo i u privredi i u diplomatiji, koji govore da ne smijemo gledati crno. Ljudi u BiH, kada otvore novine, one ih mogu samo baciti u depresiju. Moje optimističke izjave nisu nerealne i bez pokrića, nego argumentovane. Vidite da idemo naprijed i BiH mora imati proaktivan odnos, ne čekajući da nam međunarodna zajednica nameće reforme nego da ih provodimo i prije toga. Naši ambasadori već rade u državama EU da bude ratifikovan SSP, da ne doživimo kao Albanija, koja je odavno potpisala taj sporazum, a samo su ga tri zemlje ratifikovale. Mi to nećemo čekati, moramo ići korak naprijed.
Često pijem kafu sa Špirićem
NN: U kakvim ste odnosima s predsjedavajućim Savjeta ministara Nikolom Špirićem?
ALKALAJ: Dobrim i korektnim. Imali smo svoje uspone i padove, ali često pijemo kafu i bez poslovnih obaveza. Nisam konfliktna osoba, želim da sarađujem sa svima, ali ne dozvoljavam nikome da vrijeđa moju inteligenciju, niti da me omalovažava. Ne može niko da izjavi javno da sam ministar koji nikome ne treba zato što sam iz kategorije ostalih. To je diskriminirajuće.
BiH nije interesantna kao prije
NN: Kakav je imidž BiH u svijetu i zašto su rijetke posjete zvaničnika drugih država?
ALKALAJ: Ne bih se mogao složiti s tom konstatacijom. BiH možda nije više interesantna kao ranije, ali ima veoma važnih posjeta. Možda smo mi malo razmaženi od silnih posjeta kada smo imali Pakt stabilnosti pa nam dođu svi važni državnici od Klintona pa nadalje. Sada je dinamika ušla u normalne diplomatske vode. Evo, samo u osam mjeseci prošle godine bilo je preko 20 posjeta ministara, mojih kolaga, a ja sam još toliko posjeta obavio vani. Skoro sam imao slovačkog ministra u posjeti, pa bugarskog, švicarskog, a u pregovorima smo da dođe i Kušner dok Francuska predsjedava EU.