NEZAVISNE NOVINE: Evropska unija ozbiljno je zabrinuta rastom javne potrošnje u BiH, izazvane povećanjem plaća u administraciji na svim nivoima vlasti, kaže Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija BiH.
Pojašnjava je da je izlaz iz trenutne situacije početak rada Fiskalnog vijeća BiH, koje će odrediti održive okvire potrošnje "iz kojih niko neće moći iskakati".
NN: Nedavno ste razgovarali sa predstavnicima EU o ekonomskoj i fiskalnoj politici BiH. Jesu li Vam prenijeli stavove EU o povećanju plaća u institucijama vlasti?
KASUMOVIĆ: EU je vrlo jasno i decidirano poručila da je ozbiljno zabrinuta rastom javne potrošnje u BiH, što je izazvano povećanjem plaća na svim nivoima vlasti u zemlji. Digla se velika prašina o zakonu o plaćama u institucijama BiH, a svi zaboravljaju da na državne institucije otpada samo deset odsto potrošnje. Niko ne želi postaviti pitanje šta je s rastom plaća u entitetima i kantonima? EU je jasno kazala da BiH sebi ne može priuštiti rast javne potrošnje, jer ionako imamo veoma skupu i glomaznu administraciju.
NN: Jesu li vlasti BiH zabrinute porastom javne potrošnje?
KASUMOVIĆ: Mislim da svi trebamo da budemo zabrinuti porastom javne potrošenje. Vrijeme je da se počnemo odgovorno ponašati. Nemoguće je nastaviti s praksom da svaki nivo vlasti u zemlji djeluje i ponaša se autohtono. Danas imamo situaciju da svako sebi povećava plaće, odnosno javnu potrošnju kako hoće i koliko hoće. To nas ne vodi nikuda. Država BiH je kao jedna porodica. Ako svaki član porodice uzima koliko hoće, cijela porodica će veoma brzo doći do finansijskog kraha.
NN: Šta će vlasti poduzeti kako ne bismo doživjeli finansijski krah?
KASUMOVIĆ: Važno je da Fiskalno vijeće BiH što prije počne funkcionisati. Upravo će ovo vijeće, sukladno svojim zakonskim nadležnostima, odrediti ukupni okvir javne potrošenje, te gabarite u kojima se mogu kretati svaki od nivoa vlasti u BiH. Tada nećemo imati situaciju da bilo ko svojim odlukama narušava fiskalnu stabilnost cijele zemlje. Znat će se ko i koliko može potrošiti.
NN: Znači li to da bi moglo doći do smanjenja velikih plaća dužnosnika u entitetima i državi?
KASUMOVIĆ: Zakonom o plaćama u institucijama BiH željeli smo postaviti fer i pošten odnos i na jedinstven način regulirati ovu oblast. Međutim, fer i pošten odnos ne možemo graditi samo na jednom nivou vlasti, nego to mora biti ujednačeno u cijeloj zemlji. Želim biti precizan do kraja. Članovi Predsjedništva BiH i državni premijer treba da budu najbolje plaćeni, jer moramo dati značaj tim funkcijama. Potom slijede ostali dužnosnici u entitetima i kantonima. Ne smijemo imati situaciju u kojoj su entitetski premijeri bolje plaćeni od državnog. Isti princip mora važiti i za sve ostale uposlenike u institucijama vlasti u BiH. Uz ovo, moramo voditi računa koliko država sebi može priuštiti da troši na plaće. Ako sadašnja izdvajanja premašuju taj iznos, onda je logično da treba da budu smanjena.
NN: Jesu li previsoke plaće entitetskih dužnosnika i hoće li biti previsoke državnih, kada bude usvojen zakon o plaćama?
KASUMOVIĆ: Moramo smanjiti javnu potrošnju u zemlji, jer definitivno imamo preskupu administraciju. To se odnosi i na plaće. Ali, važno je da uvedemo fer i pošten sistem, u kojem neće biti moguće da pomoćnik ministra u entitetu ima veću plaću od pomoćnika ministra u državnoj vladi. To je princip kojeg se moramo držati, a plaće trebamo određivati u skladu s našim mogućnostima.
"Nerealni su zahtjevi uposlenika u državnim institucijama"
NN: Uposlenici u državnim institucijama najavili su štrajk ukoliko im plaće ne budu povećane za 40 odsto?
KASUMOVIĆ: Njihovi su zahtjevi nerealni, jer država to sebi ne može priuštiti. Naš budžet je ograničen i ne smijemo povećavati javnu potrošnju. Nastavimo li ovako, izvući ćemo sva sredstva iz ekonomije i šta ćemo onda dobiti? Nema potrebe da uposlenici izlaze na ulice i štrajkuju, jer su njihovi zahtjevi nerealni.