Nezavisne novine: BiH ne učestvuje sa svojim članovima u komisijama i tijelima Savjeta Evrope, koje su bitne za pristup BiH ka EU, iako se prije više godina obavezala da to učini.
Zbog toga što, nakon što je ratifikovala Evropsku konvenciju protiv trgovine ljudima, do 1. oktobra prošle godine nije imenovala dva člana u Ekspertskoj grupi protiv trgovine ljudima (GRETA), BiH će naredne četiri godine biti bez članova u toj evropskoj organizaciji.
Od novembra 2002. godine niko ne zastupa bh. interese u Komitetu za prevenciju mučenja Savjeta Evrope, a do danas BiH nije predložila nijednog kandidata. U Venecijanskoj komisiji, evropskom tijelu za ustavna pitanja, BiH nije imenovala nijednog svog člana, pa tamo sjedi Kasim Sadiković kao pridruženi član od 1996. godine, dok ne bude imenovan stalni predstavnik naše zemlje u tom tijelu.
Ahmedu Ziliću je mandat u Okvirnoj konvenciji za nacionalne manjine istekao 31. maja 2006. godine, a na njegovo mjesto nije imenovan niko, niti je bilo prijedloga za imenovanje.
Ni u Evropskoj komisiji za rasizam i netoleranciju nema članova BiH. Bivšem članu Adili Krešo mandat je istekao u februaru 2008. godine. Savjet Evrope je u martu iste godine BiH poslao zahtjev za nominovanjem novog člana. Na taj dopis iz BiH, prema podacima Savjeta Evrope, nije stigao nikakav odgovor.
Evropska organizacija država za borbu protiv korupcije (GRECO) je u februaru ove godine objavila izvještaj, a zbog hapšenja Vjekoslava Vukovića, člana GRECO iz BiH, iz BiH još nije stigao nikakav odgovor.
Međutim, postoje i institucije u kojima je BiH nakon nekoliko godina uspjela da imenuje svoje predstavnike. Nakon što je 2008. godine imenovana za ombudsmana za ljudska prava BiH, Jasminka Džumhur je u februaru postavljena za osobu za kontakt s komesarom za ljudska prava Savjeta Evrope, i to dvije godine nakon poziva BiH da imenuje svoje predstavnike. Ipak, zbog toga što ranijih godina nije imenovana, BiH na protekle dvije konvencije tog tijela u Strazburu 2007. i 2008. godine nije imala svoje predstavnike.
Branimir Mandić, pomoćnik ministra spoljnih poslova BiH, kaže da u prethodnom periodu, prilikom imenovanja bh. predstavnika u tijelima Savjeta Evrope, nije bilo sistema ni transparentnosti, te da imenovani predstavnici nisu ispunjavali uslove SE da to budu priznati eksperti sa dobrim znanjem engleskog ili francuskog jezika.
"Zbog toga smo tamo imali nekompetentne ljude. Bh. vlasti sada žele promijeniti situaciju i ustanoviti transparentan sistem prema kojem bi bili poštovani navedeni kriterijumi i kako bismo u tim tijelima imali kompetente i obrazovane stručnjake", kaže Mandić.
Sanel Huskić, predsjednik ACIPS-a, organizacije magistara i doktora nauka, koja se između ostalog bavi evropskim integracijama, kaže da je problem u tome što bh. političari očekuju da ih neko ugura u Evropu bez želje da išta sami učine.
"Naša je obaveza da, ako ništa, pošaljemo nekoga da sjedi na tim komisijama, a mi ne možemo ni to ispoštovati. Riječ je o tome da naše institucije nisu uopšte svjesne koliki je značaj tih institucija za BiH", kaže Huskić. Kao dokaz za to Huskić navodi nemogućnost imenovanja direktora Direkcije za evropske integracije kao ključnog tijela za pristup zemlje EU.
"Naši političari se prema svojim obavezama ponašaju bahato i neodgovorni su prema građanima koji od njih očekuju da učine nešto za njih", kaže on.
Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, kaže da je sramota i vrlo kontraproduktivno to što BiH ne koristi prilike koje ima da imenuje ljude u tim komisijama.
"Delegacija BiH u Savjetu Evrope tu ništa ne može učiniti. To je u nadležnosti državnih resornih ministarstava. Mi nemamo još nikoga u Venecijanskoj komisiji, što je tek katastrofa", kaže Ivanić.