Nakon što je proteklih dana zvanično i objavljena odluka Ustavnog usuda BiH kojom se osporava član 35. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bih te odluka Vijeća ministara BIH o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za porodiljsko odsustvo u državnim institucijama , s obzirom na to da je prestao pravni osnov za njeno donošenje, očekuje se hitna reakcija državne Vlade. Kako je za Oslobođenje jučer istakao zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Beriz Belkić, Vijeće ministara treba da čim prije predloži izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koje će biti u duhu odluke Ustavnog suda BiH.
Entiteti i kantoni
„Radi se o procesu koji je pokrenut još više od prije godinu i po dana. Klub poslanika Stranke za BIH je u u parlamentarnoj proceduri u više navrata insistirao i čak predlagao izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama BiH kako bi se osigurala podjednaka prava zaposlenicama koje koriste porodiljsko odsustvo u državnim institucijama, istakao je Belkić. No, s obzirom na to da zakonske izmjene zbog protivljenja poslanika iz RS-a nisu usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH, 23 poslanika Predstavničkog i pet delegata Doma naroda obratili su se Ustavnom sudu BiH koji je, 28. maja ove godine , donio odluku kojom je ukinut sporni član 35. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, te navedena odluka Vijeća ministara BiH.
Ustavni sud BIH, naime, utvrdio je kako zakonske odredbe nisu u skladu sa odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Konvencije UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene, te članovima međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te istog iz oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.
„Odlukom Ustavnog suda BiH sve porodilje dovedene su konačno u aposlutnu ravan. Tako se sve osobe koje se nađu kao korisnici prava na porodiljsko odsustvo bez obzira na mjesto prebivališta, odnosno entitet ili kanton, imaju iste mogućnosti njegovog uživanja. Sada je samo važno da se radi o zaposlenicama institucija BiH ma gdje živjele, što je najzačajnije“, ocijenio je Belkić za Oslobođenje..
Niži pravni akt
Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH danas će Ustavnom sudu BiH predati apelaciju za ocjenu ustavnosti člana 52. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda RS-a. Kako je istakao Belkić, na ovaj način on i predsjedavajući Predsjedništva BiH odazvat će se na zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
„Svi bošnjački predstavnici, da tako kažem, koji imaju mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu bIH u skladu sa funkcijom koju obavljaju, dobili su zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, da reagiraju na sporne odredbe. I dr. Silajdžić i ja odmah smo sačinili apelaciju koju ćemo predati Ustavnom sudu BiH i stoga ne stoje tvrdnje da su samo pojedini predstavnici bošnjačkog naroda reagirali“, istakao je Belkić.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS-a BiH naglasio je kako je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda BiH upozorio da je član 52. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda RS-a kao „niži pravni akt“ u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH i Ustava RS-a.
„Ustavni sud RS-a je donošenjem Poslovnika kao akta koji je u nižoj pravnoj snazi u odnosu na ono što garantiraju ustavne odredbe znatno suzio mogućnosti prilikom odlučivanja prihvatljivosti podnesenih zahtjeva koji se odnose na Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa, naglasio je Belkić razloge zbog kojih će zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH podnijeti apelaciju za ocjenu ustavnosti odredbe Poslovnika Ustavnog suda RS-a. Naime, odredba člana 52. stav 2. koji se osporava navodi da „Vijeće o vitalnom interesu u meritumu odlučuje donošenjem odluke dvotrećinskom većinom svih članova Vijeća“.
Princip ravnopravnosti
No, kako bi se osigurao princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda, iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a navode da entitetski ustavi sadrže identičnu odredbu- „U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene dvotrećinska većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odlučio da se radi o vitalnom interesu“, piše Oslobođenje.