Europska unija od 1991. dala je kroz različite programe pomoći 6,8 milijardi eura zapadnom Balkanu. Neki od tih programa pomoći više ne postoje, poput CARDS, ISPA, PHARE i SAPARD, koje je Unija transformirala u novi instrument pretpristupne pomoći – IPA, otvoren za države kandidatkinje, te države Procesa stabilizacije i pridruženja, kakva je i BiH. 
Bosna i Hercegovina, prema podacima Direkcije za europske integracije trenutačno može sudjelovati u 24 programa zajednice i to na temelju Okvirnog sporazuma između Europske zajednice i BiH o općim načelima sudjelovanja BiH u programima zajednice, koji je pravosnažan od siječnja 2007.
U nastavku je dat pregled programa pomoći. Mogu ih koristiti institucije, građani ili privrednici iz BiH. Uz svaki program pomoći dati su najznačajniji podaci i linkovi web stranica, na kojima možete pronaći više informacija o ovim fondovima.
IPA – najznačajniji instrument pretpristupne pomoći, koji se sastoji od pet komponenti:
- pomoć tranziciji i izgradnji institucija
- prekogranična i regionalna suradnja
- regionalni razvitak
- razvitak ljudskih potencijala
- ruralni razvitak
Države kandidatkinje mogu koristiti svih pet komponenti, dok države koje još nemaju taj status, poput BiH, mogu koristiti samo dvije prve komponente. Opće je pravilo da se za projekte iz pretpristupnih fondova, za koje je traženo sufinanciranje, prijavljuju vladine institucije i nevladin sektor država korisnica, dok se na konkursima na kojima su tražene konzultantske usluge, nabavka opreme i izvođenje radova mogu prijaviti i poduzeća iz privatnog sektora. Prema podacima Europske komisije u BiH, u okviru programa IPA biće stavljeno na raspolaganje 11.468 milijuna eura za razdoblje 2007-2013. godina. Svake godine Komisija informira Europski parlament i Vijeće o tome kako će raspodijeliti godišnji proračun, napravljen na bazi trogodišnjeg financijskog okvira za svaku državu i komponentu. Revizija financijskog okvira se vrši godišnje.
Uz IPA, bh. institucije mogu koristiti još dva programa pomoći TAIEX i TWINING. TAIEX je instrument za pomoć u usklađivanju i primjeni zakonodavstva EU. U okviru Twining programa, zemlje korisnici mogu dobiti pomoć eksperata, koji rade na nekom projektu, u određenoj instituciji. Projekti iz ovog programa trebaju dati konkretne rezultate u oblastima „acquisa“- pravne stečevine Unije, a usmjereni su i ka uspostavi odnosa između sadašnjih i budućih članica Unije.
U oblasti obrazovanja, BiH je trenutno moguća korisnica nekolicine fondova, a jedan od najznačajnijih je program ERASMUS MUNDUS. Namjena je ovog programa unaprjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja i međukulturnog razumijevanja. Program podrazumijeva dodjelu stipendija za postdiplomske studije, partnerstvo visokoobrazovnih institucija, razmjenu iskustava… Korisnici programa su studenti, visokoobrazovne institucije, profesori, naučnici, te privatne i javne institucije koje se bave visokim obrazovanjem.
Univerzitet u Sarajevu već je korisnik projekta BASILEUS koji je također dio programa Erasmus mundus. U ovom projektu učestvuje osam univerziteta Unije i 12 iz zapadnog Balkana. Program podstiče mobilnost studenata i naučnika iz zemalja zapadnog Balkana u EU i obratno. To je šansa za studiranje na nekim od europskih univerziteta, posebno za studente, polaznike postdiplomskih i doktorskih studija, ali i doktore iz oblasti poljoprivrede, arhitekture, urbanizma i planiranja, prava, jezika, matematike, infomatike, prirodnih nauka, psihologije, socijalnih nauka…
Program TEMPUS je praktično plan mobilnosti studenata Europe i podrška modernizaciji obrazovanja u mnogim zemljama, pa i Zapadnog Balkana uključuje financiranje dvije vrste aktivnosti: zajedničkih projekata u okviru kojih je moguće modernizirati i distribuirati nove nastavne planove, metode ili materijale, modernizirati rukovođenje i upravljanje institucijama visokog obrazovanja. Drugi dio pomoći odnosi se na strukturalne mjere koje doprinose jačanju i reformi institucija i sustava visokog obrazovanja, poboljšanja njegove kvalitete i usuglašenosti sa događajima u Uniji. U okviru Tempusa je i program cjeloživotnog obrazovanja. Program promovira suradnju između zemalja Unije i njihovih partnera izvan EU.
Sedmi okvirni program FP7 odnosi se na oblast istraživanja i tehnološkog razvitka. Cilj programa je poticanje suradnje univerziteta, istraživačkih instituta, industrije, te malih i srednjih poduzeća, javne administracije, kao i pojedinaca. Dio novca iz IPA 2008. korišten je za plaćanje ulazne karte BiH za program FP7. To je, naime, jedan od programa, za koji zemlje moraju platiti ulaznicu, no to nije garancija da će novac iz programa biti dodijeljen korisnicima iz te zemlje. Inače, ovaj program je planiran za razdoblje 2007-2013. a njegov je budžet više od 50 milijardi eura. Cilj programa je jačati naučnu i tehnološku bazu europske industrije, te poticati njenu međunarodnu konkurentnost. Za novac iz ovog programa mogu konkurirati istraživačke grupe univerziteta ili instituta, tvrtke koje se bave inovacijama, studenti postdiplomskih studija koji se bave istraživanjem, organizacije civilnog društva, te organizacije i istraživači iz trećih zemalja (kategorija kojoj pripada i BiH).
Program CJELOŽIVOTNOG UČENJA od 2007. obuhvata programe Sokrat II, eLearning i Leonardo da Vinci i, kako mu samo ime govori, namijenjen je za podršku učenju i usavršavanju znanja bez obzira na starost polaznika. U okviru ovog programa su: COMENIUS (namjenjen školama), ERASMUS (za visoko školstvo), LEONARDO DA VINCI (za stručno obrazovanje i obuku) i GRUNDTVIG (za obrazovanju odraslih).
U sklopu ovog je program Jean Monnet, namijenjen isključivo univerzitetima, a cilj mu je produbljivanje znanja o europskim integracijama kroz nastavu, istraživanja i debate o pitanjima Unije.
KULTURA je program uspostavljen zbog unaprjeđenja zajedničkog europskog kulturnog prostora kroz suradnju kulturnih radnika iz zemalja članica programa. Korisnici programa mogu biti javne ili privatne institucije koje se bave kulturnim aktivnostima. Proračun programa je oko 400 miliona eura. Program promovira prekograničnu suradnju institucija koje se bave kulturom.
Novi program EU KREATIVNA EUROPA poduprijet će europsku kinematografiju te kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju.Program će davati poticaj za očuvanje i promidžbu europske kulturne i jezične raznolikosti, te potpore jačanju konkurentnosti sektora. Bosna i Hercegovina je od 22. srpnja 2014. godine članica programa EU Kreativna Europa 2014-2020. Ovaj Program omogućava svim kulturnim djelatnicima u zemlji pristup europskom fondu ukupne vrijednosti od 1,5 milijardi eura, pod jednakim uvjetima kao u zemljama članicama EU. Poseban značaj pristupa BiH programu Kreativna Europa je što predstavlja nastavak izuzetno uspješne suradnje institucija BiH sa Europskom komisijom.
MEDIA je program pomoći namijenjen europskoj audiovizuelnoj industriji. Njegov je proračun 755 miliona eura, a namijenjen je za razvoj audiovizuelnog sektora poštujući naslijeđe europskih kulturnih raznolikosti. Program je prvenstveno podrška filmskoj industriji, te promovira jačanje kulturnih i komercijalnih veza između europske filmske industrije i filmadžija iz trećih zemalja. Uvjet za sudjelovanje u programu je usklađenost državne legislative sa propisima Unije.
Uz članice Unije, pravo na korištenje programa YOUTH imaju i treće zemlje, a među njima i BiH. Ovaj program namijenjen je za podršku neformalnim obrazovnim aktivnostima mladih, u vidu razmjene grupa (primjerice međusobno učenje o drugoj kulturi), podrška projektima mladih na nacionalnoj i lokalnoj razini ili projektima između različitih zemalja, podrška individualnom dobrovoljnom radu unutar i izvan Unije… Proračun programa je 885 milijuna eura. 
BiH ima pravo pristupa i programu MARCO POLO II, koji obuhvata područje transporta, a namijenjen je za financiranje projekata osmišljenih tako da porast cestovnog prevoza prebace na pomorski, željeznički ili riječni prijevoz. Proračun programa je 450 milijuna eura i također je predviđen za razdoblje 2007-2013. Javne institucije nemaju pravo kandidirati projekte, no mogu to učiniti preko komercijalnih poduzeća čiji su stoprocentni vlasnici.
Još jedan program značajan za BiH je program CIP koji financira unapređenje konkurentnosti tvrtki, posebice malih i srednjih, podržava inovacije, razvitak informatičkog društva i korištenje obnovljivih izvora energije… CIP se sastoji od tri programa: EIP (jačanje malih i srednjih poduzeća), ICT PSP (unapređenje inovacija i konkurentnosti), te IEE (za oblast energije). Program podrške politikama informacijskih i komunikacijskih tehnologija – ICT PSP zamijenjen je programom eContentplus za razdoblje 2009- 2013. Program preduzetništvo i inovacije (EIP) finansira jačanje malih i srednjih preduzeća, a obuhvata inovacije u preduzećima i prekograničnu saradnju. Ovaj program finansira preduzeća u svim fazama nastanka i razvoja, pruža podršku regionalnim centrima za usluge poslovanja i inovacija, transnacionalnom umrežavanju firmi i drugih sudionika u oblasti inovacija, podržava aktivnost odgovornije upotrebe prirodnih resursa, sprječavanja zagađenja i pruža potporu donosiocima odluka i jačanju suradnje među članicama EU.
IEE program se sastoji iz četiri podprograma: SAVE – unapređenje racionalnog korišćenja energije, posebice u oblasti industrije; ALTENER – promocija novih oblika energije; STEER – potpora samoobnavljajućim izvorima energije i goriva koji se koriste u transportu i COOPENER – potpora izvorima obnovljive energije u zemljama u razvitku.
Program DAPHNE III nastavak je programa „Osnovna prava i pravosuđe“ i također će biti financiran u razdoblju 2007-2013. Cilj mu je borba protiv svih vrsta nasilja nad djecom, mladima i ženama. Namijenjen je neprofitnim, privatnim organizacijama, lokalnim vlastima i institucijama kao što su univerziteti i istraživački centri koji se bore protiv nasilja, potom sindikatima, vjerskim zajednicama, pa i porodicama.
Program PROGRES usmjeren je ka pružanju novčane pomoći ispunjenju ciljeva EU u oblasti zapošljavanja, socijalne politike i ostvarivanja jednakih šansi. Programom EU želi postići napredak u pet oblasti: zapošljavanja, socijalne uključenosti i zaštite, boljih radnih uvjeta, nediskriminacije i spolne jednakosti. Korisnici ovog programa mogu biti zavodi za zapošljavanje, lokalne i regionalne institucije, socijalni partneri, nevladine organizacije…
Program CONSUMERS treba da osigura visoku razinu zaštite potrošača (posebice pružanjem informacija i boljim zastupanjem interesa potrošača), te učinkovitiju primjenu prava potrošača (kroz suradnju vlasti i organizacija, informiranje, obrazovanje i rješavanje sporova). 
Korisnici su programa institucije, neprofitne organizacije, visoko-obrazovne institucije, studenti i profesori koji sudjeluju u europskim postdiplomskim studijama iz oblasti potrošačke politike, te službenici nadležni za provedbu politike potrošača i organizacije za zaštitu potrošača na europskom nivou.
EUROPA ZA GRAĐANE je program čiji je cilj osnaživanje europskog identiteta i uzajamnog razumijevanja Europljana. Program podstiče građane da aktivno sudjeluju u procesu europskih integracija, međukulturni dijalog, razvitak demokracije… Korisnici programa mogu biti vlast i organizacije, institucije za istraživanje europskih javnih politika, nevladine organizacije, obrazovne institucije…
COST – program europske suradnje u nauci i tehnologiji je instrument pomoći međuvladinoj suradnji naučnika i istraživača iz oblasti nauke i tehnologije iz Europe. Doprinosi razvitku europskog istraživačkog prostora kroz jačanje istraživačkih aktivnosti i suradnju između naučnika, koji rade na zajedničkim projektima. Program povećava mobilnost istraživača, posebice u području biomedicine i molekularne biologije, hrane i poljoprivrede, šumarstva, njegovih proizvoda i usluga, kemije, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, urbanog razvitka, kulture, zdravlja…
EUREKA program doprinosi poboljšanju europske konkurentnosti i inovativnosti kroz međunarodnu suradnju poduzeća, istraživačkih centara i univerziteta koji rade na zajedničkim projektima. Program pomaže preduzećima u uvođenju inovacija i povećanju konkurentnosti, a na taj način i povećanju blagostanja, upošljavanju, zaštiti okoliša…
Program ŽIVOT + podržava projekte iz oblasti okoline i očuvanja prirode. Obuhvata 3 komponente: priroda i biodiverzitet (implementacija Direktive o očuvanju divljih ptica, Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, Naturi 2000, te dokumenata Europske komisije koji se odnosi na sprječavanje gubitka biodiverziteta); okolišna politika i upravljanje – (primjena okolišne politike Zajednice, razvitak inovacijskih tehnologija, provedba okolišnog monitoringa, uključivanje nevladinih organizacija u pripremu i provedbu okolinske politike); informacije i komunikacije – (kampanje o podizanju svijesti o okolinskoj problematici, brizi o prirodi i očuvanju biodiverziteta, te projekti koji su vezani za sprječavanje šumskih požara). Vrijednost je programa oko 250 milijuna eura.
Poreskim službama pomoć pruža program FISCALIS 2013 koji je planiran za razdoblje 2008-2013. Program predviđa suradnju između poreskih institucija, uvođenje transeuropskih kompjuterskih sustava za bolju razmjenu informacija poreskih službi.
Komunikacija i saradnja između carinskih službenika jedan je od osnovnih ciljeva programa CARINA 2013 u kojem mogu sudjelovati specijalizirane institucije iz ove oblasti. Program je namijenjen i zemljama zapadnog Balkana, specifično u osnaživanju njihovih carinskih uprava.
Cilj programa HERKUL II je zaštita financijskih interesa Zajednice poboljšanjem suradnje između EU-zemalja, Europske komisije i OLAF-a, te uspostava mreže suradnje sa zemaljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Program mogu koristiti državne i regionalne institucije vlasti, istraživački i obrazovni instituti, neprofitne organizacije.
Program SIGURNIJI INTERNET kreiran je da bi podržao sigurniju upotrebu Interneta i drugih komunikacijskih tehnologija, a posebice zbog zaštite djece u EU. Program podržava borbu protiv nezakonitog sadržaja na Internetu, a obuhvata organizovanje info-sesija za djecu, roditelje i nastavnike, pripremu izvješća o nezakonitim sadržajima na Internetu i suradnju sa međunarodnim organizacijama poput Interpola. Program je namijenjen prvenstveno europskim zemljama, no moguća je i suradnja sa trećim zemljama.
PROGRAM za poboljšanje zdravstvenog osiguranja građana i unapređenje zdravlja promovira zdravlje i znanje o zdravlju, a cilj mu je i unapređenje zdravlja. Program je namijenjen zemljama Unije, no otvoren je i za sudionike iz trećih zemalja.