Kriza demokratije i povećanje autoritarnosti, napadi na novinare, sužavanje građanskih prava i sloboda, povećanje rodne ravnopravnosti kroz otvorene vlasti, samo su neka od pitanja kojima su se bavili predstavnici zemalja, članica Partnerstva za otvorenu vlast (OGP) na 6. Globalnom Samitu OGP koji je održan u glavnom gradu Kanade Ottawi.
Kroz niz sesija u ova tri dana pokušalo se odgovoriti na pitanja kako Partnerstvo za otvorenu vlast može pomoći zemljama da postanu još otvorenije i odgovornije prema njihovim građanima.
Konstatovano je da elitne grupe često donose odluke bez perspektive, iskustva i stručnosti žena te su one uklonjene od svakodnevnih izazova, a zbog čega politike posljedično trpe. Feministička inicijativa otvorene vlade ima za cilj korištenje istraživanja i djelovanja kako bi ohrabrila vlade i civilno društvo da podrže nove inicijative koje vode ka unapređenju polova u otvorenoj vladi.
Članice OGP-a izvršile su oko 4000 reformi otvorene vlade (u više od 100 dvogodišnjih planova) ali manje od dva posto tih reformi, odnosno akcijskih mjera izričito su naglasile žene ili spol. Poruka članica OGP-а je jasna da „ako želimo vidjeti bolju, odgovorniju, transparentniju i odgovorniju vladu, moramo poduzeti promišljene korake kako bismo osigurali da su svi glasovi, i žena i LGBT populacije, uključeni u otvorenu vladu. Svi moramo djelovati – sada“.
Na ovogodišnjem Samitu predstavljena je i prva sveobuhvatna procjena stanja otvorene vlade. Ovaj izvještaj daje temeljit pregled napretka koji su ostvarile zemlje članice OGP-a u prvih osam godina partnerstva. Izvještaj se bavi pitanjima: da li su obaveze vlada uticajne, jesu li one usmjerene na najhitnije izazove našeg društva, jesu li one rezultat zajedničkog, odgovornog načina upravljanja i, što je važnije, pomažu li u zaštiti demokracije između izbora.
U izvještaju je, između ostalog konstatovano, da istraživanja usmjerena na ekonomski učinak transparentnosti ukazuju na stalan napredak. Postoje dokazi da je poboljšana transparentnost u relevantnim politikama snažno povezana s boljim ekonomskim rezultatima. Također, konstatovano je da je otvorena vlada mnogo više od transparentnosti te da transparentno objavljene informacije moraju biti korisne i upotrebljive. Više od dvije trećine mjera kroz akcione planoe uključuju pitanje transparentnosti ali polovina njih ne opisuje način za postizanje veće odgovornosti vlada, kroz učešće građana, žalbene mehanizme i sl…
Naglašeno je da se sužava prostor za građanski aktivizam. Ugrožena je i sloboda medija. OGP preporučuje svojim članicama da se ova pitanja mogu riješiti i kroz akcione planove zemalja.
Sažetak izvještaja na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.
Učešće na ovom Samitu uzeli su predstavnici Ureda koordinatora za reformu javne uprave i predstavnici Ministarstva pravde BiH, koji su u Ottawi imali i bilateralne sastanke sa predstavnicima OGP-а.
U okviru Samita održan je i Upravni odbor OGP-а gdje je konstatovano da je Vijeće ministara BiH usvojilo prvi Akcioni plan za implementaciju Partnerstva za otvorenu vlast u BiH te da on definiše sedam mjera koje su kokreirane u saradnji sa civilnim društvom u BiH. Izvršni direktor OGP-а Sanjay Pradhan pohvalio je BiH za izradu prvog Akcionog plana.
Učešće predstavnika Ureda koordinatora za reformu javne uprave na ovogodišnjem Samitu u Ottawi podržao je njemački GIZ kroz Program jačanja javnih institucija.
Partnertsvo za otvorenu vlast, Inicijativa koja je krenula od bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, a kojoj je BiH pristupila 2014. godine, danas broji 79 članica i 20 lokalnih lokalnih članova koji rade zajedno s hiljadama organizacija civilnog društva. Svake dvije godine, svaka članica podnosi akcioni plan koji je zajednički osmišljen s civilnim društvom, u kojem se navode konkretne obveze za jačanje transparentnosti, odgovornosti i učešća javnosti u vlasti.
Iz izvještaja OGP
Pojedine inovacije u otvorenoj vladi:
Srbija osigurava održivost sredstava za organizacije civilnog društva,
Irska je poduzela korake u svom akcijskom planu kako bi zaštitila zviždače,
Srbija je započela istrage ubistava novinara, što je inspirisalo obližnju Crnu Goru da preduzme slične
akcije,
Organizacije civilnog društva koristile su zakone o slobodi informisanja kako bi dobile i ocijenile policijske protokole u sedam zemalja srednje i istočne Evrope,
Albanija je koristila otvorene ugovore za kompanije u vlasništvu žena.
