Sve analize i trendovi u posljednjih 20 godina upućuju na to da je suština reforme javne uprave u promjeni ponašanja i načina rada državnih službenika, jedan je od glavnih zaključaka Međunarodne konferencije o javnoj upravi i reformi administracije, koja je 3. i 4. prosinca održana u Londonu. Sve administracije svijeta, istakli su sudionici konferencije, pa i one u najrazvijenijim zemljama, suočavaju se s problemom neučinkovitosti, pretjerane potrošnje, tromosti i korupcije, a financijske krize, razvitak tehnologije i sve veća očekivanja građana, faktori su koji povećavaju pritisak za promjenom u javnoj upravi.
"Propisivanje pravila nije jamstvo promjene ponašanja u administraciji. Potrebno je napraviti odmak od ustaljene predstave o tome što je državna administracija, početi razmišljati na način da posao u javnoj administraciji nije doživotan i da bi se vlade trebale preorjentirati s neposrednog pružatelja na regulatora usluga građanima", smatra Tereza Kuristin, analitičarka u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).
Sličnog mišljenja je i Gas O'Donel, tajnik u kabinetu britanskog premijera, koji je istakao da bi se administracija trebala baviti i takvim stvarima kao što su populariziranje i subvencioniranje korištenja alternativnih izvora energije, javnog prijevoza ili automobila sa smanjenom emisijom štetnih plinova. U tom slučaju bi, vjeruje O'Donel, administracija potvrdila da je zainteresirana za svakodnevne, praktične probleme i potrebe građana.
"Odnos između građana i administracije je takav da građani od države traže da zadovolji njihove potrebe, a država nastoji da te potrebe promijeni", kazao je O'Donel, zaključivši da taj odnos treba preispitati.
Među najnovijim trendovima u pokušajima da se administracije širom svijeta učine učinkovitijima i otvorenijima, navedeni su:
- individualiziranje javne uprave, odnosno porast broja državnih službenika koji rade po ugovoru i plaćeni su po učinku
- poticanje javno-privatnog partnerstva u pružanju usluga
- kreiranje konkurentske, takmičarske klime među sektorima unutar institucije.
Iskustva donatora
Kus Rišel, iz Generalnog direktorata za pomoć Europske komisije govorio je o iskustvima donatora u davanju novčane pomoći za razvitak administracija. Ponovivši već ustaljenu tezu da donatori plasiraju novac vodeći se geopolitičkim interesima vlada svojih zemalja, Rišel je istakao da "ni pod kojim uvjetima ne treba dati pomoć državi koja je nije tražila ili koja nije jasno artikulirala kakva joj vrsta pomoći treba".
Na konferenciji je bilo riječi i o korupciji u državnoj administraciji, na koju, prema analizama godišnje odlazi 3% svjetskog bruto društvenog proizvoda. Indeks percepcije korupcije za 2008. godinu, koji je izračunao Transparency International, pokazao je da je najmanja korupcija u Singapuru, Novom Zelandu i Švedskoj, dok je najveća u zemljama subsaharske Afrike i u konfliktnim azijskim državama. Obzirom da je korupcija dvosmjeran proces, neke zemlje su domaćim zakonima predvidjele strožije kazne za davatelja nego primatelja mita.
Konferenciju je organizirao Centar za parlamentarne studije iz Londona, a među sudionicima iz 22 države svijeta, bio je i predstavnik Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH.