Mjerenje napretka u provedbi Akcijskog plana za reformu javne uprave pokazuje da je do kraja 2023. ukupno provedeno 15,79 posto aktivnosti iz Akcijskog plana.
Napredak u 2023. godini je za 1,48 posto veći u odnosu na izmjereni napredak na polugodištu 2023. godine, te za 1,79 posto u odnosu na izmjereni napredak na kraju 2022. godine.
Riječ je o relativnom napretku koji je izračunat kao prosjek ostvarenog napretka administrativnih razina. Akcijski plan sadrži definirane indikatore za BiH ukupno, te je naprimjer kod binarnih indikatora potrebno da sve razine vlasti završe aktivnost da bi se ona smatrala ispunjenom, posmatrajući ostvareni napredak u odnosu na ispunjenje indikatora za cijelu BiH u 2023. godini je ispunjeno 7,35 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnje izvještajno razdoblje predstavlja napredak od 0,74 posto. Djelimično je ispunjeno 9,55 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnje izvještajno razdoblje predstavlja napredak od 1,46 posto.
Promatrano po razinama administracije, u 2023. godini institucije Federacije BiH u cjelosti su provele 20 ili 15 posto aktivnosti iz Akcijskog plana, što je za jedan posto više nego u prethodnom izvještajnom razdoblju. Federacija BiH djelimično je provela sedam posto aktivnosti, dok je ostalo neispunjeno 78 posto aktivnosti iz Akcijskog plana.
U skladu s preporukama Europskog povjerenstva, u narednom razdoblju potrebito je revidirati akcijski dokument, kao i finalizirati suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave uspostavom profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa izradi politika na razini cijele zemlje.
Organiziranje moderne javne uprave koja će osigurati i poštivati principe europskog upravnog prostora, doprinijeti uspješnom procesu pristupanja Europskoj uniji, uz poštivanje javnog interesa i kvalitetno zadovoljenje potreba građana i poduzeća, vizija je Strateškog okvira za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini 2018-2027.
Iako je u 2023. godini prema ocjeni Europskog povjerenstva “postignut određen napredak” u reformi javne uprave, BiH se i dalje nalazi u “ranoj fazi pripremljenosti”, a prioritet iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo u EU, koji ističe da je potrebno “završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unaprjeđenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi”.
Pozitivni pomaci prema ocjeni Komisije su prije svega usvajanje Zajedničke platforme o principima i načinu implementacije reforme javne uprave u BiH, kojom je formalno uspostavljena koordinacija u ovoj oblasti, uključujući i tijelo zaduženo za političku koordinaciju.
Među pozitivnim pomacima, Europsko povjerenstvo ističe provedbu sveobuhvatnog, cjelodržavnog upravljanja javnim financijama, poboljšanje kapaciteta za javne konzultacije na državnoj razini i za procjenu utjecaja propisa u Republici Srpskoj, te usvajanje strategije za upravljanje ljudskim resursima u Federaciji BiH, uz poboljšanje profesionalnog razvoja i ocjene rezultata rada u FBiH i na državnoj razini, kao i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnoj razini, s ciljem proaktivnog objavljivanja informacija i transparentnosti.
Izvještaj obuhvata vremenskod razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i prikazuje napredak u provedbi ciljeva, mjera i aktivnosti Akcijskog plana za reformu javne uprave, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.