Sudeći prema akcijskom planu za reformu javne uprave, do kraja 2022. godine potrebno je osigurati 60,2 milijuna KM, što je gotovo nemoguće, posebno ako se uzme u obzir da u Fondu za reformu javne uprave stoji više od deset milijuna KM koji se zbog nepostojanja političkog dogovora ne koriste, pišu Nezavisne novine.
Ono što je zanimljivo jeste da je Vijeće ministara BiH još 2018. godine donijelo odluku o izradi Akcijskog plana za reformu javne uprave, ali taj dokument za razdoblje od 2018. do 2022. godine usvojen je tek u prosincu prošle godine i prije nekoliko dana objavljen je u “Službenom glasniku BiH”.
“Strateški okvir i akcijski plan su budžetirani na 60 milijuna KM. Planirano je da se sredstva osiguraju donatorskom potporom i sudjelovanjem domaćih vlasti negdje do deset posto”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.
Naglašava da je šteta što u BiH nema dogovora o korištenju sredstava iz Fonda za reformu javne uprave, u kojem se nalazi deset milijuna KM, te da će ciljevi koji su postavljeni Akcijskim planom teško biti realizirani bez političke potpore.
“Mi smo u fazi implementacije Akcionog plana za reformu javne uprave, ali to će zahtijevati snažniju političku potporu svih aktera i od toga ovisi i implementacija i stupanj realizacije reforme javne uprave”, naglasio je Ćuzulan.
Kada je riječ o samom Akcijskom planu za reformu javne uprave, on je podijeljen na pet dijelova, i to na izradu politika i koordinaciju, državnu službu i upravljanje ljudskim resursima, zatim oblast odgovornosti, te pružanje usluga i upravljanje javnim financijama.
Najviše novca koštat će reforme koje se odnose na pružanje usluga, i to 48,4 milijuna KM, dok će izrada politika i dokumenata koštati 5,7 milijuna KM. Za oblast odgovornosti planirano je da se potroši 3,5 milijuna KM, a za reformu državne službe i upravljanja ljudskim potencijalima 2,5 milijuna KM.
Najskuplji projekat u akcijskom planu vrijedan je čak 18,9 milijuna KM i odnosi se na uvođenje jednošalterskih sustava na svim upravnim razinama vlasti. Realizacija ovog projekta podrazumijevala bi da se sve radi na jednom mjestu i da, kako je navedeno, “nema pogrešnih vrata” kada je riječ o administraciji. Ipak, i u samom Akcijskom planu navedeno je da će “aktivnost biti započeta, ali neće biti kompletirana do kraja 2022. godine”.
Jedan od skupljih projekata koji se planira sprovesti do kraja 2022. godine je i izrada web-servisa za razmjenu podataka, poruka i dokumenata, a koji će koštati malo više od 1,6 miliona KM.
“Kao ključno opterećenje koje se postavlja pred građane i poslovne subjekte je preuzimanje dokumentacije od jedne i dostavljanje drugoj instituciji na istom ili različitom upravnom nivou. Zbog toga je planirana aktivnost razmjene podataka, poruka i dokumenata putem uspostave web-servisa”, navodi se u Akcionom planu za reformu javne uprave.
Sudeći prema Akcionom planu, preduslov za bilo kakvu reformu javne uprave, ubrzanje procedura i jednošalterski sustav bit će uvođenje e-potpisa i e-identifikacije te usuglašavanje zakona i odluka koje reguliraju ovo pitanje na svim razinama vlasti, što će biti poprilično teško s obzirom na to da se o ovome priča već godinama, ali još bez rješenja.