Bosna i Hercegovina na putu ka Europskoj uniji je odavno aktualna tema, a ispred naše države se nalaze izazovi i zadaci koje mora ispuniti da bi to postalo stvarnost. Zamjenica šefa izaslanstva EU Ekatarina Dorodnova je za Klix.ba govorila o tome, kao i o reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini.
Reforma javnih institucija je ključna da bi se ojačale upravne strukture i efikasno odgovorilo na zahtjeve procesa integracije u EU, smatra Dorondova navodeći da je odavno poznato da BiH ima problem s visokim stepenom politizacije i nedostatkom transparentnosti u svojim upravnim sektorima.
“Sektor javne uprave u BiH često se opisuje kao prevelik, složen i glomazan aparat, s nadležnostima koje se preklapaju i dupliranjem funkcija na različitim razinama vlasti. Upravni kapaciteti za sprovođenje pravne stečevine EU nisu dovoljno razvijeni i zahtijevaju dodatnu profesionalizaciju, kako je to i navedeno u Mišljenju Europskog povjerenstva komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU. Ove godine su sve razine vlasti u BiH usvojili strateški okvir za reformu javne uprave, što je veliki korak naprijed. Ali bez obzira na to, sada moramo vidjeti napredak u njegovoj sprovođenju i daljnje konkretne korake koji će jamčiti profesionalnu i depolitiziranu državnu službu u kojoj se zapošljavanje temelji na zaslugama i koja, shodno tome, uživa povjerenje građana”, kazala je na početku razgovora Dorodnova za Klix.ba.
Javna uprava treba biti funkcionalna, politički neovisna i profesionalna
Nakon lokalnih izbora provedenih u studenom u BiH očekuje se i reforma javne uprave koja bi, kako je dodala, trebala biti funkcionalna, politički neovisna i profesionalna.
“To podrazumijeva osiguravanje politika o transparentnom zapošljavanju na osnovu zasluga, mehanizama za motiviranje kompetentnoga osoblja da ostane u službi, kao i afirmacije etike i integriteta s ciljem očuvanja stručnosti i neovisnosti državne službe. Da bi se to postiglo, organizacijski i institucionalni kapaciteti uprave moraju se dalje razvijati, kao i mehanizmi koordinacije suradnje među institucijama i tijelima na različitim nivoima vlasti koji su nadležni i odgovorni za sprovođenje kadrovskih politika. Stoga se hitnost ne odnosi samo na smanjenje javnog sektora, nego i na napore da ga se i učini efikasnijim tako što će se unaprijediti motivacija i rezultati rada zaposlenih u javnom sektoru”, pojasnila je.
Kada je riječ o izazovima koji se nalaze pred našom državom, koje treba ispuniti kako bi pristupila EU, Dorodnova smatra da su oni sadržani u 14 ključnih prioriteta koji se nalaze u mišljenju Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU.
“Reforma javne uprave je jedan od ovih 14 ključnih prioriteta i u tom pogledu komisija je navela da je neophodno osigurati koordinirani pristup u kreiranju politika u cijeloj zemlji. Znamo da nedostatak političke potpore koči koordiniranu sprovođenje reforme javne uprave na različitim nivoima vlasti. Vlasti u BiH još nisu pokazale političku opredijeljenost za rješavanje ovog pitanja kroz funkcionalno tijelo koje bi vodilo i koordiniralo reforme na svim razinama vlasti. Međutim, potrebna je mnogo opsežnija reforma kako bi zemlja postigla što treba. Nadamo se da će nedavno usvojena strategija i akcioni plan reforme javne uprave donijeti rezultate u tom pogledu i potaći dugo očekivane konkretne reforme”, navela je.
Ipak, smatra da će 2021. godina donijeti prostora za napredovanje.
“To je godina u kojoj se ne održavaju izbori i mislim da će biti moguće napraviti korake naprijed. Uz značajnu konstantnu potpore Europske unije koja pomaže zemlji da sanira ekonomske posljedice pandemije, vrijeme je i za rješavanje drugih ključnih pitanja koja se odnose na funkcionalnost, vladavinu prava te, što se čini ključnim, vraćanjem povjerenja građana u javne institucije i to tako što će se osigurati da su one vođene na principima stručnosti i integriteta”, naglasila je Dorodnova.
Mladi imaju ključnu ulogu za napredovanje BiH prema EU
Dorodnova je posebno naglasila ulogu mladih u politici navodeći da su oni ključni akteri i predvodnici budućnosti BiH u EU, na koje svi računaju.
“Kao što je rekao visoki predstavnik EU Josep Borrell tokom svoje posjete BiH krajem studenog – mladi zaslužuju priliku da daju svoj doprinos budućnosti BiH. Izjavio je to prilikom posjete Muzeju ratnog djetinjstva koji su osnovali mladi ljudi iz Sarajeva i koji je sada svjetski priznata kulturna institucija posvećena prevazilaženju zaostavštine prošlosti. Tako da to znači da mladi mogu itekako doprinijeti novim vizijama i idejama, tome već i svjedočimo. Ured Europske unije u BiH s ponosom je podržao i zasnovao partnerstva s mnogim mladima u posljednjim godinama”, kazala je.
Kako je navela, u prošlosti su mladi igrali odlučujuću ulogu u gotovo svim političkim i društvenim pokretima te smatra da su i BiH potrebni novi, mladi, dinamični lideri koji će zemlju povesti naprijed.
“Ovoj zemlji su osim toga potrebni mladi koji će na tom putu biti odvažni i donositi hrabre odluke. Ali, da bi iskoristili njihov potencijal, vlasti ove zemlje moraju se sistemski pozabaviti visokom stopom strukturalne nezaposlenosti kako bi ih podržali u tome da dalje unapređuju svoje kapacitete u različitim oblastima. Proteklih godina EU je puno puta ovo podvukla u razgovorima s vlastima u BiH”, dodala je sagovornica Klixa.
Program Europske unije za mlade državne službenike u BiH
Da bi se mladi ljudi obučili i osposobili za aktivno sudjelovanje u političkim procesima, Dorondova je spomenula program Europske unije za mlade državne službenike u BiH, a koji provodi British Council. On je trajao do januara ove godine i u sklopu njega su provedene online obuke pri Europskom koledžu u Bruggeu.
“Projekat je finansirala EU sa 1,5 miliona eura i u njemu je sudjelovalo 25 mladih službenika iz BiH. Glavni cilj programa je unapređenje javne uprave u BiH kroz izgradnju profesionalne i depolitizirane državne službe na osnovu stručnosti i sposobnosti osnaživanjem profesionalnog razvoja i mobilnosti sljedeće generacije državnih službenika koji će jednog dana preuzeti vodeću ulogu u procesu pristupanja Europskoj uniji. Pored toga, program pruža mladim državnim službenicima jedinstvenu priliku da proširi znanja o procesu pristupanja EU i kroz jačanje veza i mobilnosti kako unutar BiH tako i s njihovim kolegama širom Zapadnog Balkana”, navela je.
Naglasila je da je svjesna da mladi trenutno pokušavaju preuzeti kontrolu nad svojim životom te da se suočavaju s neizvjesnom budućnošću, a sve to je, prema njenom mišljenju, rezultat demografskih i socioekonomskih trendova, diskriminacije i socijalne isključenosti.
“Kada je prije dvije godine podržala Strategiju za mlade u cijeloj uniji, EU je jasno rekla: Europa ne može sebi priuštiti gubitak talenata, socijalnu isključenost i nezainteresiranost mladih. Isto važi i za BiH. Ne samo da mladi moraju biti kreatori svog sopstvenog života, nego moraju doprinijeti i pozitivnim promjenama u društvu. Drago mi je da EU može pomoći mladima da dosegnu svoj potencijal u BiH, bilo kroz programe kao što je Program za mlade državne službenike, Erasmus plus, ili neke druge projekte koji daju podršku poduzetništvu i inovacijama. Međutim, ostaje činjenica da vlasti u BiH moraju uraditi mnogo više da bi uključili mlade ljude u proces odlučivanja koji će na kraju uticati na njihovu budućnost”, zaključila je Dorodnova na kraju razgovora.