Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj danas usvojilo je Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti u institucijama Vijeća ministara BiH, a što je jedan od zaključaka Informacije o aktivnostima u oblasti unapređenja proaktivne transparentnosti Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Ovo je prvi pokušaj da se izradi, a zatim i implementira sistematski postavljen, sveobuhvatan okvir za proaktivnu transparentnost u Bosni i Hercegovini, kojim se adresira problem zastarjelosti i fragmentiranosti postojećih zakona i politika u ovoj oblasti.
„Proaktivna objava informacija od javnog značaja direktno doprinosi ostvarivanju koncepta dobre uprave u BiH, vraća povjerenje javnosti u rad državnih institucija, a građanima omogućava veću informisanost radi ostvarivanja njihove participacije u radu javne uprave“, izjavio je za novinarsku agenciju Fena Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.
Ćuzulan je naglasio da je transparentnost uprave višestruko bitna jer ona opravdava postojanje upravnog aparata, jača povjerenje građana u legitimno izabrane predstavnike vlasti, štedi resurse i potiče kreiranje društva znanja i kompetencija.
Dodao je da su četiri institucije Vijeća ministara BiH: Agencija za statistiku BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Direkcija za evropske integracije, Ured koordinatora za reformu javne uprave, a koje su učestvovale u izradi Standarda zajedno sa predstavnicima civilnog društvo a uz pomoć njemačkog GIZ-a u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH, počele sa primjenom definisanih standarda proaktivne transparentnosti još u septembru 2015. godine. Od tada do danas njemački GIZ po nalogu Vlade SR Njemačke je pružio stručnu podršku institucijama u vidu obuka, radionica, izrade dokumenata i publikacija, razmjene iskustava među institucijama i u vidu organizacije tematskih konferencija za javnost.
Koordinator za reformu javne uprave podsjetio je na prošlogodišnji izvještaj o stanju za BiH EU/OECD SIGMA-e gdje je navedeno , između ostalog, da „ni na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ne postoje odredbe kojima se promovira proaktivna transparentnost, kao što je navođenje opširnog spiska informacija koje trebaju biti objavljene na internet stranicama javnih institucija.
„Usvajanjem politike i Standarda proaktivne transparentnosti jača se demokratski proces u BiH , a građanima se omogućava da budu bolje informisani o radu javne uprave“, rekao je koordinator za reformu javne uprave. Ćuzulan je naglasio da se važnost Politike proaktivne transparentnosti, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo, ogleda i u tome da je izrađena u suradnji institucija s civilnim društvom, što predstavlja jednu od prvih politika koje su ko-kreirane po principima Partnerstva za otvorenu vlast (Open Government Partnership, OGP) u Bosni i Hercegovini.
Usvojivši informaciju o aktivnosti u oblasti proaktivne transparentnosti, Vijeće ministara BiH zadužilo je sve institucije na državnom nivou da redovno ažuriraju dokumente i informacije objavljene na službenim web stranicama njihovih institucija te da u narednih šest mjeseci dostave Uredu koordinatora za reformu javne uprave podatke o primjeni Politike i standarda proaktivne transparentnosti.
Proaktivan pristup informacijama od javnog značaja u fokusu je inoviniranog Strateškog okvira za reformu javne uprave za period 2018-2020. kao i Partnerstva za otvorenu vlast, inicijative kojoj je Bosna i Hercegovina pristupila još 2014. godine. Također u Strategiji za borbu protiv korupcije Bosne i Hercegovine (2015-2019) navodi se da bi „organi vlasti trebali samoinicijativno, ali i na osnovu dopunjenog normativnog okvira, objavljivati što veći broj informacija proaktivno, odnosno, kada im to nitko ne traži, i to u formi pretraživih baza podataka, kad god je moguće. Jednako je značajno osigurati da ove informacije budu ažurne i da organi odgovaraju za njihovu tačnost i potpunost“.