Od 1985. godine pa do 2011. godine na globalnom nivou su realizirana javno-privatna partnerstva u vijednosti 689 milijardi eura. Na evropskom tlu vrijednost ovih projekata iznosi 327 milijardi eura, i samo u 2015. godini Evropa je implementirala projekte vrijedne gotovo 16 milijardi eura, a u zadnjem izvještaju EPEC-a (evropski ekspertni centar za JPP) rast projekata u prvih šest mjeseci 2016. godine bio je veći za 77 posto u odnosu na 2015. godinu.
Kako ističu eksperti iz ove oblasti, razlog zašto se veliki broj zemalja odlučuje za javno-privatna partnerstva leži u činjenici da upravo JPP model predstavlja jedan od finansijskih instrumenata koji poboljšava, odnosno rasterećuje javnu potrošnju i privlači nove investicije.
JPP u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina nema zakon kojim se uređuju pitanja javno-privatnih partnerstava jer se nadležnosti za pružanje javnih usluga i izgradnju javne infrastrukture uglavnom nalaze u nadležnosti entiteta i kantona. Republika Srpska ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu od 2009. godine, dok u Federaciji BiH ne postoji zakon, ali je 10 kantona u FBIH prepoznalo potencijal JPP i donijelo zakone u skladu sa svojim nadležnostima. Brčko Distrikt, takođe, ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu iz 2011. godine.
Kako bi se u BiH uspostavio funkcionalan sistem javno-privatnog partnerstva, usklađen sa EU standardima i najboljim evropskim praksama, Ured koordinatora za reformu javne uprave je prošle godine pokrenuo projekat Javno-privatno partnerstvo u BIH čiji su glavni korisnici vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko. Osnovni cilj projekta je analiza svih zakonskih rješenja, harmonizacija postojećih i kreiranje odgovarajućih zakonskih rješenja na nivou FBiH i BiH.
Tim povodom je danas u Sarajevu održan okrugli sto radno-stručnog karaktera na kojem je upriličena diskusija o uočenim suštinskim problemima i poteškoćama u implementaciji projekata javno-privatnog partnerstva u Bosni i Hercegovini. Na okruglom stolu su predstavljeni nalazi projekta koji je u proteklom periodu, između ostalog, pripremio sveobuhvatan pregled i analizu zakonodavnog okvira za javno-privatno partnerstvo u Bosni i Hercegovini.
Kako je istaknuto na konferenciji za medije, upriličenoj poslije održanog okruglog stola, osnovni cilj projekta jeste uspostavljanje funkcionalnog okruženja za javno-privatno partnerstvo u najširem smislu, i to kroz provedbu pravnih i ekonomski efektivnih pristupa.
„Primarni fokus u realizaciji projekta stavljen je na razvoj zakonodavnog okvira u oblasti javno-privatnog partnerstva za potrebe glavnih korisnika projekta, kao i uspostavljanje funkcionalnog okruženja za javno-privatno partnerstvo kroz obuke i izgradnje kapaciteta kako u javnom tako i privatnom sektoru. Kao prvi korak urađena je Analiza postojećeg zakonodavstva u području javno-privatnog partnerstva i usklađenost s relevantnim zakonodavstvom Evropske unije, te dokument Studije kriterija po kojima se neki projekat kvalificira kao javno-privatno partnerstvo, a što predstavlja preduslov za početak stručne i kvalifikovane diskusije o trenutnim zakonskim rješenjima u domenu javno-privatnog partnerstva, kao i definiranju prijedloga za konsolidaciju normativnih rješenja sa dokumentima i politikama EU“, rekao je prof.dr. Veljko Trivun, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i pravni ekspert za javno-privatno partnerstvo. Naglasio je i to da je u sklopu projekta pokušano skinuti stigmu sa tog koncepta zbog percepcije javnosti o pljački i bogaćenju privatnih partnera u takvim aranžmanima.
Koordinator Ureda za reformu javne uprave Vijeća ministara BiH Dragan Ćuzulan rekao je da je,“na osnovu dosadašnjih iskustava, potrebno poboljšati zakonodavni okvir i olakšati procedure za takve projekte.“ Dodao je da očekuju da znanje o javno-privatnom partnerstvu rezultira konkretnim projektima.
Osnivač portala Posao.ba Edin Mehić naveo je da „javno-privatno partnerstvo nije trend ili nešto što je pristupačno samo razvijenim društvima, već koncept kojim su riješeni brojni problemi u funkcionisanju gradova poput Londona 1980-ih.“
Realizirane aktivnosti na projektu JPP
Kao rezultat, priređen je opći model Zakona o javno-privatnom partnerstvu i prateći podzakonski akti, kao ključni korak u pripremi nacrta legislative usklađene sa specifičnim potrebama glavnih korisnika Projekta. Pored toga, kao sastavni dio ukupnog procesa, urađena je i sveobuhvatna sektorska analiza u cilju identificiranja oblasti za potencijalne JPP projekte, preciznije Studije jedinstvenih kriterija po kojima se neki projekat kvalificira kao javno-privatno partnerstvo.
Kroz priređenu sveobuhvatnu procjenu i analizu postojećeg domaćeg pravnog okvira u domeni javno-privatnog partnerstva, glavni korisnici imaju sveobuhvatan i detaljan pregled stanja u ovoj oblasti kao i neophodne mjere koje treba poduzeti u cilju konsolidacije normativnih rješenja sa dokumentima i politikama EU. Kroz rad interresornih Radnih grupa, prijedlozi zakonskih promjena su pripremljeni u saradnji sa glavnim korisnicima i institucionalnim ekspertima, te kao takvi predstavljaju direktan iskorak u pogledu ukupnog zakonodavnog uređenja ove oblasti.
U cilju osiguranja sveobuhvatne rasprave i adekvatne pripreme zakonskog okvira za javno-privatno partnerstvo u Bosni i Hercegovini, tokom projekta su organizovane stručno-radne konferencije, serija stručnih panel-diskusija te realizovane obuke u svim većim gradovima BiH za više od 300 polaznika iz javnog i privatnog sektora.
Na ovaj način su stvoreni svi neophodni stručno-tehnički preduslovi za suštinsko unapređenje postojećeg zakonodavnog okvira javno-privatnog partnerstva u Federaciji BiH i Distriktu Brčko, kao glavnim korisnicima projekta, a kroz rad interresornih Radnih grupa i okončanjem zakonom propisane procedure, osigurat će se zakonodavni okvir za javno-privatno partnerstvo usklađen sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije i relevantnim iskustvima kako regionalnih, tako i bosanskohercegovačkih institucija i JPP praktičara.
Kao sastavni dio podizanja ukupnih kapaciteta organa javne uprave, kompletirane su sveobuhvatne analize vrijednosti za novac za kandidirane pilot projekte, te je priređena potrebna dokumentacija i integralni dokumenti Studija izvodljivosti za pilot projekte „Zamjena postojeće konvencionalne javne rasvjete sa LED rasvjetom na području Kantona Sarajevo“ i “Zamjena postojeće konvencionalne javne rasvjete sa LED rasvjetom na području Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine“.
Tokom projekta je kompletirano pet vodiča koji su objedinjeni u tri završne knjige, te je kreirana prva bosanskohercegovačka mreža JPP praktičara u velikom broju lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine čime je osigurana široka mreža znanja širom Bosne i Hercegovine i postavljeni su temelji za početak realizacije projekata javno-privatnog partnerstva u mnogim lokalnim sredinama. (Tekst preuzet sa www.jpp.ba)